Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-57/2023
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. GC, zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 5. prosinca 2022., broj 64. Pp-14669/2022, u sjednici vijeća održanoj 22. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e
I U povodu žalbe okr. GC, a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II Uslijed odluke pod I., žalba okr. GC je bespredmetna.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 5. prosinca 2022., broj 64. Pp-14669/2022, okr. GC je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira za koji mu je izrečena novčana kazna 754,00 kune (protuvrijednost 200 DEM) / 100,00 eura, koju je dužan platiti u roku jedan mjesec po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne. U odnosu na troškove prekršajnog postupka, odlučeno je da je okrivljenik obvezan naknaditi 500,00 kuna / 66,36 eura.
2. Protiv te presude, žalbu je podnio okrivljenik putem branitelja odvjetnika Borisa Vinčića s prijedlogom da se pobijana presuda preinači u smislu žalbenih navoda odnosno ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
3. Žalba je bespredmetna.
4. Ispitivanjem prvostupanjske presude, u povodu podnesene žalbe, a po službenoj dužnosti, u smislu čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ovaj sud je utvrdio da je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, jer se pobijana presuda temelji na nezakonitom dokazu.
5. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku temeljio, između ostalog, i na iskazu svjedoka policijskog službenika RC, koji je u jednom dijelu svog iskaza navodio što je, izašavši na intervenciju na mjesto događaja, utvrdio obavijesnim razgovorima s predstavnikom stanara G te okrivljenikom. Tako je ovaj svjedok naveo (zapisnik o izvanraspravnom ispitivanju svjedoka od 14. studenog 2022.; strana 16 i 17 spisa): „... kada sam po dojavi susjeda stan ispod, predstavnik stanara gosp. G, došao netom poslije ponoći i tada sam obavio razgovor s gospodinom G koji se žalio na GC, tri mjeseca u zimskom periodu boravi u stanu i učestalo pušta glasnu glazbu i okuplja društvo. ... Sjećam se kako sam pozvonio na stan GC i otvorio mi je GC, koji mi je otvorio vrata, ali me u stan nije pustio, stajao sam na hodniku i on mi je rekao da on pušta glazbu, preko glazbene linije jer je okupio društvo.“.
6. Prema odredbi čl. 90. st. 2. Prekršajnog zakona, nezakoniti dokazi su oni dokazi koji su, između ostalog, pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka te koji su kao takvi izričito predviđeni u zakonu. Odredbom čl. 158. st. 6., 7. i 8. Prekršajnog zakona propisano je:
„6) Prikupljajući obavijesti ovlaštena osoba tijela državne uprave, kada postupka u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, mogu osobu ispitati u svojstvu osumnjičenika, sukladno odredbama ovoga Zakona o ispitivanju okrivljenika u prekršajnom postupku. Pri tome ga moraju upozoriti da ima prao uzeti branitelja koji može biti nazočan njegovu ispitivanju. Ako okrivljenik odmah ne uzme branitelja ili ako ne odluči iskazivati bez branitelja, tijela državne uprave će zastati s ispitivanjem do 2 sata da bi osumnjičenik mogao uzeti si branitelja kojeg sam izabere ili s liste dežurnih odvjetnika.
(7) Ovlaštena osoba tijela državne uprave kada postupka u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora može ispitati i osobe u svojstvu svjedoka sukladno odredbama ovog Zakona i ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku.
(8) Zapisnici o ispitivanju osumnjičenika i svjedoka iz st. 6. i 7. ovoga članka mogu se koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku.“
7. Dakle, čl. 158. st. 6., 7. i 8. Prekršajnog zakona propisano je da se zapisnici o ispitivanju osumnjičenika odnosno svjedoka od strane ovlaštene osobe tijela državne uprave, kada postupa u okviru svoje nadležnosti, mogu koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku samo i isključivo ako su te osobe ispitane sukladno odredbama Prekršajnog zakona o ispitivanju okrivljenika odnosno svjedoka u prekršajnom postupku, a u konkretnom slučaju se ne radi o postupanju u skladu s ovom zakonskom odredbom, nego je policijski službenik postupao na temelju ovlaštenja iz čl. 13. st. 1. t. 3. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima. Takva saznanja ovlaštenih osoba tijela državne uprave imaju značenje neformalnih obavijesti koje smiju biti temelj samo za utvrđivanje osnovane sumnje na počinjenje prekršaja i odluke hoće li i protiv koga ovlašteni tužitelj podnijeti optužni akt, ali ne mogu biti dokaz u prekršajnom postupku, i ne mogu ni na koji način biti unesena u dokazni materijal, nego se, na temelju čl. 121. st. 1. Prekršajnog zakona, moraju izdvojiti iz spisa predmeta.
8. Slijedom navedenog, sadržaj obavijesti koje su okrivljenik i predstavnik stanara G koji u ovom postupku ima procesni status svjedoka dali policijskom službeniku prilikom vršenja izvida ne može se upotrijebiti kao dokaz u ovom postupku jer se radi o neformalnom iskazivanju pred policijskim službenikom prilikom utvrđivanja prekršaja, čime nije zakonit dokaz ni onaj dio svjedočkog iskaza policijskog službenika u kojem on prepričava što je saznao u obavijesnim razgovorima, jer se na taj način, zaobilaznim putem, u dokazni materijal unose oni elementi koji ne mogu biti temelj za donošenje presude. Ovakav stav izražen je u brojnim odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske (npr. I Kž-858/08 od 10. prosinca 2008. i I Kž-61/01 od 21. listopada 2004.).
9. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona postoji ako se presuda temelji na dokazu iz čl. 90. Prekršajnog zakona, pri čemu treba naglasiti da „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku. A to upravo čini prvostupanjski sud u ovom prekršajnom postupku kada gore navedeni dokaz ocjenjuje i analizira te na taj način utvrđuje činjenično stanje i donosi zaključak o prekršajnoj odgovornosti okr. GC.
10. Prema tome, na opisani način je ostvarena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, radi čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Uslijed ove odluke, žalba okrivljenika je postala bespredmetna.
11. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na odgovarajući način otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, iznova će provesti do sada izvedene dokaze kao i možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama.
12. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 22. svibnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Koraljka Polak Medaković, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
