REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski prekršajni sud u Splitu
Stalna služba u Sinju
Posl.broj: Pp-17744/2024-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Sinju, po sutkinji Ombreti Bareza uz sudjelovanje Emilje Plazibat kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika NŠ, zastupanog po branitelju Borisu Bulju, iz Odvjetničkog društva Bulj & Srdelić u Splitu, zbog prekršaja iz čl. 172.st.2.t.5. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 62/18, 115/18, 102/19,84/21, 119/22), optužnim prijedlogom broj: Klasa: 116-02/24- 01/4784, ur. broj: 443-02-03-10-24-6 od 19. prosinca 2024. Državnog inspektorata, Službe za nadzor radnih odnosa Split, u smislu čl. 183. st. 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15,118/18, 114/22), na glavnoj i javnoj raspravi održanoj 22. svibnja 2025. u odsutnosti okrivljenika i branitelja,
p r e s u d i o j e
Okrivljenik: NŠĐ, iz [adresa], vlasnik obrta za šumarstvo i usluge " [obrt]", rođen **.**.1975. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], drž. RH, nekažnjavan,
kriv je
što je uvidom u radno –pravnu dokumentaciju kod poslodavca kao fizičke osobe-obrtnika ustanovljeno da radi radnica KŠ koja obavlja poslove radnog mjesta administrativni radnik od 01. kolovoza 2024. temeljen zasnovanog radnog odnosa sklapanjem ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 01. kolovoza 2024. , a poslodavac nije u odnosu na imenovanu radnicu dostavio podatak za vođenje matične evidencije odnosno podatak o početku osiguranja nadležnom tijelu obveznog mirovinskog osiguranja najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, a propustio je to učiniti najkasnije 01. kolovoza 2024. već naprijed opisanu zakonsku obvezu u odnosu na radnicu izvršio naknadno nakon proteka zakonskog roka 7. kolovoza 2024.,
čime je počinio prekršaj iz čl. 112. st. 1. t. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 62/18, 115/18, 102/19,84/21,119/22), a kažnjiv po čl. 172. st. 2. t. 5. istog Zakona,
pa te se temeljem istih odredbi, a primjenom čl. 33. i čl.37.st. 3. t.1. Prekršajnog zakona okrivljeniku,
i z r i č e
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 400,00 (četiristo) eura.
Izrečenu novčanu kaznu okrivljenik je dužan platiti u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti presude, a u protivnom ista će se izvršiti u skladu sa čl. 34. Prekršajnog zakona.
Ako okrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
Temeljem čl. 139. st. 3. i čl. 138. st.3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti troškove prekršajnog postupka u iznosu od 40,00 (četrdeset) eura, na ime paušalnih troškova prekršajnog postupka a sve u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ove odluke pod prijetnjom prisilnog izvršenja.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Služba za nadzor radnih odnosa Split podnio je 24. prosinca 2024. ovom Sudu optužni prijedlog protiv okrivljenika NŠ, zbog prekršaja iz čl. 172. st.2. t. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju, činjenično i pravno opisanog u izreci presude.
2. Okrivljenik u pisanoj obrani priznaje učin prekršaja i izražava iskreno kajanje te ističe da se opisan prekršaj dogodio bez namjere kršenja propisa već zbog omaške poslovanja odnosno zablude okrivljenika kao poslodavca da zbog komplikacija sa HZZZ-om i korekcije ugovora o radu s ciljem dobivanja potpora nije bio u obvezi odmah prijaviti radnicu na mirovinsko osiguranje. Imajući u vidu da okrivljenik kao poslodavac zapošljava velik broj radnika uključujući i strane radnike i da pri tom poštuje sve zakonske propise i predviđene procedure potrebne za uredno i legalno reguliranje radno pravnih odnosa o čemu svjedoči činjenica da nikada nije prekršajno kažnjavan jasno ukazuje kako je ovo izoliran slučaj. Stoga zaključno predlaže sudu da uzme u obzir činjenično priznanje okrivljenika te ostale olakotne okolnosti u vidu ranije prekršajno pravne nekažnjavanosti okrivljenika zajedno sa izrazito teškom ekonomsko-gospodarskom situacijom u svijetu kao posljedicom rata u Ukrajini i ostalih geopolitičkih previranja što je sve dovelo do globalne recesije te predlaže da se svrha kažnjavanja u potpunosti može postići izricanje minimalne propisane novčane kazne ,a da su čak ispunjeni uvjeti i za primjenu instituta ublažavanja kazne.
3. U dokaznom postupku pročitani su ugovor o radu na neodređeno vrijeme KŠ, te obrazac eM-1P od 08. kolovoza 2024. za KŠ i izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.
4. Na temelju ovako provedenog postupka a izričitim priznanjem od strane okrivljenika sud smatra dovoljno dokazanim da bi okrivljenik počinio prekršaj iz izreke presude, upravo na način kako je to činjenično opisano i pravno označeno u izreci presude, te je donesena odluka kao u izreci.
5. Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir postojeće okolnosti, težinu prekršaja, priznanje prekršaja, način počinjenja, nastale posljedice, imovno i obiteljsko stanje, držanje nakon djela, to je izrečena novčana kazna primjenom čl. 37. st. 3. t. 1. PZ-a odnosno ublažena je kazna uzevši kao posebno olakotno dosadašnju nekažnjavanost okrivljenika, premda je zaprijećena novčana kazna u rasponu od 660,00 eura do 6.630,00 eura, a sutkinja smatra da je kazna primjerena počinjenom prekršaju, stupnju odgovornosti i vrsti prekršaja, očekujući da će se i na ovaj način postići svrha kažnjavanja, kako okrivljenik više ne bi bio počinitelj ovakvih ili sličnih prekršaja, a temeljem čl. 152.st.3. Prekršajnog zakona određen je rok plaćanja novčane kazne te ukoliko dvije trećine izrečene novčane kazne okrivljenik uplati u predviđenom roku smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
6. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl.139. st. 3. a u vezi čl. 138.st. 3. PZ-a a sve obzirom na složenost i trajanje prekršajnog postupka te imovno stanje okrivljenika.
7. Na temelju iznesenih razloga presuđeno je kao u izreci.
U Sinju 22. svibnja 2025.
Zapisničarka:
S u t k i n j a :
Emilja Plazibat v.r.
Ombreta Bareza v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljne stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka presude, a koja se podnosi u dva istovjetna primjerka putem ovog Suda, a za Visoki prekršajni sud u Zagrebu.
DN-a:
-okrivljeniku
-branitelju
-tužitelju
-ovdje
