Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Splitu

    Split, Gundulićeva 29a

    Poslovni broj: Gž-36/2025-3

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    I

    R J E Š E N J E

    Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Dragice Samardžić, kao predsjednice vijeća, Vesne Kuzmičić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Ankice Matić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Bjelovaru, Građansko upravni odjel, protiv tuženika HJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan o punomoćniku Dejanu Đeriću, odvjetniku u Bjelovaru, radi isplate, odlučujući o žalbi stranaka protiv presude i rješenja Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini poslovni broj P-87/2024- 19 od 5. studenog 2024., u sjednici vijeća održanoj 22. svibnja 2025.

    p r e s u d i o  j e

    i

    r i j e š i o  j e

    I. Odbija se kao neosnovana žalba tuženika te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini poslovni broj P-87/2024-19 od 5. studenog 2024. u pobijanom dosuđujućem dijelu pod točkom I., II. i IV. izreke.

    II. Prihvaća se kao osnovana žalba tužene te se preinačuje rješenje Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini poslovni broj P-87/2024-19 od 5. studenog 2024. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke na način da se rješava:

    Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, dužna je punomoćniku tuženika Dejanu Đerićum, odvjetniku u Bjelovaru, J.J. Strosmayera 7, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime troškova delagacije isplatiti iznos od 264,34 Eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 5. studenog 2024. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana dok se za više dosuđeno do iznosa od 311,60 Eur (za 47,26 Eur) zahtjev tuženika odbija kao neosnovan.

    Obrazloženje

    1. Presudom odnosno rješenjem prvostupanjskog suda suđeno je:

    "I. Utvrđuje se da na dan 28. rujna 2020. postoji potraživanje tužiteljice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, prema tuženiku HJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u iznosu od 24.549,91 EUR, koji iznos se sastoji od 10.581,71 EUR po osnovi neto iznosa glavnice, 9.284,84 EUR na ime zatezne kamate na neto iznos, obračunate za razdoblje 20. svibnja 2014. do izvršene pljenidbe 3. kolovoza 2015., te 4.713,38 EUR na ime procesne kamate obračunate za razdoblje od 21. ožujka 2017., kao dan podnošenja zahtjeva tužiteljice za mirno rješenje spora, pa do 28. rujna 2020., kao dana izjavljenog prigovora prijeboja.

    II. Prebijaju se utvrđena tražbina tužiteljice i tražbina tuženika utvrđena pravomoćnom presudom Općinskog suda u Bjelovaru posl. br. Pr-46/17-25 od 20. prosinca 2019., koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Bjelovaru posl. br. Gž R-8/2020-4 od 13. svibnja 2020., koja tražbina na dan 28. rujna 2020. iznosi 11.930,60 EUR, a koji iznos se sastoji od 11.536,38 EUR neto iznosa glavnice te 394,22 EUR razlike troškova iz prvotnog postupka vođenog između stranaka kod Općinskog suda u Bjelovaru pod posl. Pr-312/11 i ponovljenog postupka vođenog kod istog suda pod posl. br. Pr-46/17, te se nalaže tuženiku da tužiteljici isplati iznos 12.619,31 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 29. rujna 2020. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja za 3 (tri) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

    III. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev iznad dosuđenog iznosa iz st. I izreke do zatraženog iznosa od 21.853,90 EUR.

    IV. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi troškove postupka u iznosu od 3.329,63 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 5. studenoga 2024. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja za 3 (tri) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

    V. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadom troškova postupka u iznosu od 2.670,37 EUR.

    I. Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, dužna je punomoćniku tuženika Dejanu Đeriću, odvjetniku iz Bjelovara, J. J. Strossmayera 7, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime troškova delegacije isplatiti iznos od 311,60 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 5. studenoga 2024. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja za 3 % poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

    II. Odbija se kao neosnovan zahtjev punomoćnika tuženika za naknadom troškova delegacije u iznosu od 33,40 EUR."

    2. Protiv navedene presude žali se tuženik te presudu pobija u dijelu kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev odnosno u dosuđujućem dijelu glede odluke o troškovima postupka zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP) predlažući pobijanu presudu preinačiti sukladno žalbenim navodima.

    3. Tužiteljica izjavljuje žalbu protiv dijela rješenja o troškovima delegacije zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 2. i 3. ZPP-a uz žalbeni prijedlog da se pobijano rješenje o troškovima delegacije preinači sukladno žalbenim navodima.

    4. Na žalbe nije odgovoreno.

    5. Žalba tuženika nije osnovana, dok je osnovana žalba tužiteljice.

    6. Predmet spora čini zahtjev tužiteljice za povrat novčanog iznosa kao iznosa stečenog bez osnove, odnosno na temelju osnove koja je kasnije otpala, a koji je ovrhom isplaćen tuženiku na temelju pravomoćne presude Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj Pr-312/11 od 20. svibnja 2014. a koja odluka je presudom odnosno rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Rev-667-15 od 21. prosinca 2016. ukinuta odnosno ukinuta je presuda Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž R- 1771/14 od 15. siječnja 2015. te citirana prvostupanjska presuda te je predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

    7. U postupku među strankama nije sporno:

    - da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Bjelovaru, posl. br. Pr- 312/11 od 20. svibnja 2014., koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Bjelovaru posl. br. Gž R-1771/14 od 15. siječnja 2015., ovdje tužiteljici, u tom predmetu tuženoj, naloženo da ovdje tuženiku, u tom predmetu tužitelju, isplati bruto iznos od 128.941,15 kn, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospjelosti svakog mjesečnog bruto iznosa do isplate, te trošak postupka u iznosu od 13.085,00 kn, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja 20. svibnja 2014. do isplate;

    - da je tuženik temeljem navedene pravomoćne presude Općinskog suda Bjelovaru, posl. br. Pr-312/11 od 20. svibnja 2014., izravnom naplatom putem FINA-e naplatio dosuđeni neto novčani iznos glavnice, kamata i troškova postupka;

    - da je Vrhovni sud RH, nakon što je tuženik naplatio potraživanje po pravomoćnoj presudi Općinskog suda Bjelovaru posl. br. Pr-312/11 od 20. svibnja 2014., presudom i rješenjem br. Rev-667/15 od 21. prosinca 2016. ukinuo presudu Županijskog suda u Bjelovaru posl. br. Gž R-1771/14 od 15. siječnja 2015. i navedenu prvostupanjsku presudu Općinskog suda Bjelovar, te predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje;

    - da je u ponovnom postupku presudom Općinskog suda u Bjelovaru, posl. br. Pr-46/17-25 od 20. prosinca 2019., naloženo tužiteljici, u tom postupku tuženoj, da tuženiku, u tom postupku tužitelju, isplati bruto iznos od 66.074,49 kn, sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, te trošak postupka u iznosu od 17.142,10 kn, dok je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev iznad dosuđenog iznosa do zatraženog bruto iznosa od 128.941,15 kn. Presudom Županijskog suda u Bjelovaru, posl. br. Gž R-8/2020-4 od 13. svibnja 2020., u cijelosti je potvrđena navedena presuda Općinskog suda Bjelovaru;

    - da li je tuženik u obvezi tužiteljici vratiti novčani iznos koji mu je izravnom naplatom putem FINA-e isplaćen temeljem pravomoćne presude Općinskog suda Bjelovaru posl. br. Pr-312/11 od 20. svibnja 2014., temeljem koje pravne osnove je tuženik dužan to učiniti, te je sporna visina kako tužbenog zahtjeva, tako i visina istaknutog prigovora prijeboja tuženika.

    8. Po provedenom postupku sud prvog stupnja u bitnom je utvrdio:

    - da u konkretnom slučaju nije primjenjivo pravno shvaćanje ESLJP zauzeto u predmetu Solomun protiv Republike Hrvatske, broj 679/11. Naime, u tom predmetu utvrđeno je da je Vrhovni sud Republike Hrvatske ukinuo drugostupanjsku presudu i vratio predmet općinskom sudu na ponovno suđenje povodom zahtjeva za zaštitu zakonitosti kojeg je podnijelo državno odvjetništvo (pravnog lijeka kojeg je mogao podnijeti samo državni organ, a ne svaka stranka u postupku), a koje je prema shvaćanju ESLJP imalo puno diskrecijsko pravo u odlučivanju o korištenju ili nekorištenju tog pravnog sredstva, čime se otvorilo pitanje jednakosti strana u postupku, jer je samo jedna strana imala mehanizam za stavljanje van snage pravomoćne presude nepovoljne po sebe. ESLJP je u toj situaciji izrazio shvaćanje u odnosu na činjenični supstrat koji u bitno proistječe iz postupovnopravne situacije nastale podnošenjem specifičnog izvanrednog lijeka – zahtjeva za zaštitu zakonitosti, što u ovom predmetu nije slučaj i ne dovodi u pitanje jednakost strana u postupku. Naime, u konkretnom predmetu tuženik je znao da je u navedenom parničnom predmetu Općinskog suda u Bjelovaru posl. broj Pr-312/11 Republika Hrvatska podnijela reviziju te je morao znati da postoji mogućnost da prihvaćanjem iste njegova pravna osnova otpadne i da stoga neće biti osnovana isplata prema njemu temeljem pravomoćne presude Općinskog suda u Bjelovaru posl. br. Pr-312/11 od 20. svibnja 2014. S obzirom na podnesenu reviziju kod tuženika da nije moglo nastati legitimno očekivanje da će u svakom slučaju moći zadržati primljeni iznos. Ovakvo pravno shvaćanje izraženo je u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U- III/1142/2018 od 13. lipnja 2018., prema kojem ukidanje pravomoćne presude, kada je isto kao mogućnost propisano odredbama ZPP o izvanrednim pravnim lijekovima (reviziji), ne predstavlja miješanje u uživanje prava vlasništva (isplaćenog novca). Tuženik je u konkretnom slučaju bio svjestan (isti je, naime, bio zastupan po punomoćniku odvjetniku) da je, s obzirom na vrijednost predmeta spora, u postupku iz kojeg potječe navedena ovršna isprava u vrijeme donošenja iste prema tada važećim odredbama ZPP-a, uvijek bila dopuštena revizija te da je odredbama ZPP propisana i mogućnost ukidanja odluka prvostupanjskih i drugostupanjskih sudova.

    9. Slijedom navedenog, utvrdivši da je tuženik stekao novčane iznose po osnovi pravomoćne presude Općinskog suda Bjelovaru posl. br. Pr-312/11 od 20. svibnja 2014., koja je kasnije ukinuta, odnosno po osnovi koja je kasnije otpala, tuženik je temeljem odredbe čl. 1111. st. 3. u svezi st. 1. istog čl. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje: ZOO) dužan tužiteljici vratiti onaj novčani iznos koji je stekao temeljem citirane presude Općinskog suda u Bjelovaru. Tuženik nije u obvezi vratiti one novčane iznose koji su iz dosuđenog bruto iznosa na ime obveznih doprinosa, poreza i prireza ustegnuti/uplaćeni u korist države ili državnih tijela i ustanova, odnosno jedinica lokalne samouprave, jer te iznose tuženik nije neposredno primio te se dakle niti ne raditi o novčanim iznosima koje bi tuženik neosnovano stekao. Ovakav pravni stav sukladan je pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske, izraženim u presudi br. Revr- 1427/2021-3 od 7. ožujka 2023.

    10. Prema izračunu Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Službe za operativne financijske poslove od 25. travnja 2024., tuženiku da bi po pravomoćnoj presudi iz ponovljenog postupka Općinskog suda u Bjelovar posl. br. Pr-46/17 od 20. prosinca 2019., od bruto dosuđenog iznosa glavnice u visini od 8.769,59 EUR / 66.074,49 kn trebao biti isplaćen neto iznos u visini od 5.135,39 EUR, dok na ime zateznih kamata na neto iznos, obračunatim od dospjelosti navedene tražbine 20. prosinca 2019. do izvršenog obračuna 25. travnja 2024., iznos od 6.400,99 EUR, odnosno sveukupno iznos od 11.536,38 EUR.

    10.1. Temeljem priloženog izračuna Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Službe za operativne financijske poslove od 25. travnja 2024., tuženiku je po pravomoćnoj presudi Općinskog suda u Bjelovaru, posl. br. Pr-312/11 od 20. svibnja 2014., isplaćen neto iznos glavnice u visini od 10.581,71 EUR, na ime zatezne kamate na neto iznos, tekuće 20. svibnja 2014. do izvršene pljenidbe 3. kolovoza 2015., iznos od 9.284,84 EUR, na ime dosuđenih troškova postupka iznos od 1.987,35 EUR, odnosno tuženiku da je po navedenoj pravomoćnoj presudi Općinskog suda u Bjelovaru isplaćen iznos od ukupno 21.853,90 EUR.

    10.2. U tablici 4., red. broj 5., stupac 3., da je prikazana razlika neto iznosa sa kamatama po presudama iz prvotnog postupka (Pr-312/11) i ponovljenog postupaka (Pr-46/17), prema kojem razlika neto iznosa, sa obračunatim zateznim kamatama, po navedenim presudama iznosi 13.043,54 EUR u korist tužiteljice.

    10.3. U tablici 5. da se nalazi prikaz razlike između plijenjenih troškova iz prvotnog postupka (Pr-312/11), u iznosu od 1.987,35 EUR sa obračunatom zateznom kamatom, i dosuđenih troškova tuženiku u ponovljenom postupku (Pr-46/17) u iznosu od 2.381,57 EUR sa obračunatom zateznom kamatom, te je utvrđeno da razlika navedenih troškova iznosi ukupno 394,22 EUR u korist tuženika.

    11. S obzirom na utvrđenja koja proizlaze iz navedenog izračuna Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Službe za operativne financijske poslove od 25. travnja 2024., cijeneći da su navedeni izračun stranke prihvatile i između stranaka isti nije bio sporan, utvrdivši da je prema navedenom izračunu tuženiku u postupku prisilne naplate temeljem pravomoćne presude Općinskog suda u Bjelovaru posl. br. Pr- 312/11 od 20. svibnja 2014., koja je ukinuta, odnosno po osnovi koja je kasnije otpala, isplaćen neto iznos, s obračunatom zakonskom zateznom kamatom, u visini od ukupno 19.866,55 EUR (tablica 2., stupac 19. i 20.), na ime troškova postupka iznos od 1.987,35 EUR (tablica 5., stupac 5.), utvrđeno je da je temeljem odredbe čl. 1111. ZOO tuženik u obvezi tužiteljici isplatiti iznos od ukupno 21.853,90 EUR, jer se radi o iznosu koji je tuženik stekao po osnovi koja je kasnije otpala, te s obzirom na izjavljeni prigovor prijeboja dodatni iznos od 4.713,38 EUR na ime procesne kamate obračunate za razdoblje od 21. ožujka 2017., kao dana podnošenja zahtjeva tužiteljice za mirno rješenje spora, pa do dana izjavljenog prigovora prijeboja 28. rujna 2020., što daje ukupna iznos od 24.549,91 EUR.

    12. Prijebojni zahtjev tuženika, čija visina je specificirana u podnesku od 13. lipnja 2024. u iznosu od ukupno 11.930,66 EUR, od toga 11.536,38 EUR po osnovi neto iznosa glavnice te 394,22 EUR na ime razlike troškova iz prvotnog postupka (Pr- 312/11) i ponovljenog postupaka (Pr-46/17), sud smatra u cijelosti osnovanim, jer se radi o iznosu dospjelom na dan izjavljenog prigovora prijeboja 28. rujna 2020., a koji iznos se temelji na tražbini utvrđenoj pravomoćnom presudom Općinskog suda u Bjelovaru posl. br. Pr-46/17-25 od 20. prosinca 2019., čija visina je utvrđena iz priloženog izračuna Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Službe za operativne financijske poslove od 25. travnja 20224.

    13. Sud je izvršio prijeboj navedenih tražbina stranaka, a budući da je tražbina tužiteljice veća od tražbine tuženika, sud je obvezao tuženika da tužiteljici isplati nekompenzirani dio tražbine u iznosu od 12.649,32 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 29. rujna 2020., odnosno od prvog dana od dana izjavljenog prigovora prijeboja pa do isplate, dok je kao neosnovan odbijen tužbeni zahtjev iznad dosuđenog iznosa do zatraženog iznosa od 21.853,90 EUR, slijedom čega je presuđeno kao u st. I, II i III izreke.

    14. Odluku o troškovima postupka sud je utemeljio na odredbi članka 154. stavak 2. ZPP-a, odnosno razmjerno uspjehu stranaka u parnici a sve u skladu sa Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 138/23, u daljnjem tekstu: Tarifa).

    15. U odnosu na zahtjev punomoćnika tuženika za naknadom troškova delegacije sud prvog stupnja je pozivom na odredbu članka 11. stavak 3. Zakona o sudovima ("Narodne novine" broj 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19, 130/20, 21/22, 60/22, 16/23, 155/23 i 36/24, dalje u tekstu: ZS) rješenjem predsjednika Županijskog suda u Bjelovaru, posl. br. 31 Su-409/2023-2 od 2. siječnja 2024. (list 138-140), predmetni parnični spis Općinskog suda u Bjelovaru (zaveden u tom sudu pod posl. br. P-998/23), ustupljen je ovom sudu.

    16. Prema odredbi čl. 11. st. 4. ZS strankama i njihovim punomoćnicima u slučajevima delegacije pripada pravo na naknadu troškova javnog prijevoza, a odvjetnicima pripada pravo na naknadu troškova javnog prijevoza i pravo na naknadu za izbivanje iz pisarnice za vrijeme putovanja, određenu Tarifom, ako putovanje do drugog suda i natrag do mjesta ureda traje duže od tri sata. Odredbom st. 5. istog članka određeno je da će se naknada troškova iz st. 4. isplatiti na teret državnog proračuna, u dijelu u kojem su ti troškovi veći od onih koje bi stranke imale da se postupak vodi pred mjesno nadležnim sudom.

    16.1. Slijedom navedenog, sud je temeljem odredbe čl. 11. st. 4. i 5. ZS punomoćniku tuženika priznao trošak delegacije u iznosu od ukupno 311,60 EUR, i to 200,00 EUR na ime naknade zbog izbivanja iz pisarnice za vrijeme putovanja za dolazak na ročište od 18. rujna 2014. u trajanju od ukupno 4 sata, koliko je po ocjeni ovog suda punomoćnik tuženika morao izbivati iz pisarnice radi dolaska na navedeno ročište (50,00 EUR x 4 sata, Tbr. 39. Tarife), 50,00 EUR na ime PDV-a od 25 % (Tbr. 46. Tarife) te 61,60 EUR na ime troškova javnog prijevoza u visini cijene povratne karte za vlak I razreda (Tarifa HŽ Putnički prijevoz za prijevoz putnika u domaćem prijevozu) na relaciji Bjelovar - Slatina – Bjelovar (čl. 11. st. 4. ZS i Tbr. 50. toč. 1. Tarife), dok je zahtjev za naknadom preostalog troška delegacije, u iznosu od 33,40 EUR, sud kao neosnovan odbio.

    17. Gore navedena činjenična utvrđenja odnosno pravni zaključak suda prvog stupnja prihvaća u cijelosti o ovaj žalbeni sud, dakle, u odnosu na glavnu stvar.

    18. U odnosu na žalbu tuženika odgovoriti je da je sud prvog stupnja smatrao da se na konkretnu pravnu stvar ne mogu primijeniti utvrđenja i pravni stavovi Europskog suda za ljudska prava o pravu na mirno uživanje vlasništva izražen u predmetu Solomun protiv Hrvatske, odluka o zahtjevu broj 679/2011 od 2. travnja 2015. na koju odluku se tuženik poziva smatrajući da se radi o identičnoj pravnoj stvari. U odnosu na navedeno, ukazati je žalitelju da bi se u konkretnom slučaju radilo o povredi konvencijskog prava na mirno uživane vlasništva iz članka 1. Protokola broj 1 koje ima obvezujući učinak za državu koja je tužena pred sudom, shodno članku 46. stavak 1. Konvencije budući da je po pravnom snazi iznad zakona (članak 141. Ustava RH). Međutim, u konkretnom slučaju nakon što je pravomoćna presuda ukinuta gore citiranim rješenjem Vrhovnog suda RH predmet je vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak te je taj sud pravomoćnom presudom Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj Pr-46/17-25 od 20. prosinca 2019. dosudio tužitelju iznos pobliže naveden u izreci, dakle, sada u manjem iznosu nego po ranijoj presudi. Tuženik je izjavio da tu svoju tražbinu stavlja u prijeboj sa tražbinom tužitelja u ovoj parnici, a tužiteljica se sa tim prijedlogom prijeboja tražbine suglasila te čak štoviše dostavila u spis izračun međusobnih tražbina na dan 28. rujna 2020. kojim izračunom se suglasio tuženik, pa je sud prvog stupnja osnovano donio odluku o prijeboju i odlučio u pobijanom dijelu prvostupanjske presude.

    19. Radi svega navedenog, kako donoseći pobijanu presudu i u postupu koji je istoj prethodio sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a valjalo je odbiti kao neosnovanu žalbu tuženika te presudu suda prvog stupnja potvrditi, sukladno odredbi članka 368. stavak 1. ZPP-a.

    20. Međutim, osnovana je žalba tužiteljice u odnosu na rješenje o troškovima delegacije Općinskog suda u Virovitici , Stalna služba u Slatini poslovni broj P- 87/2024-19 od 5. studenog 2024. i to u dijelu u kojem je sud dosudio trošak prijevoza punomoćniku tuženika zbog delegacija. Naime, osnovano žalitelja ukazuje da je cijena putne karte koju je sud prvog stupnja utvrdio u visini od 61,60 Eur previsoka. Naime, punomoćnik tuženika ima pravo na trošak prijevoza ali u visini troška javnog prijevoza te je sud odmjeravajući punomoćniku tuženika trošak u visini od 61,60 Eur navodeći da je ista usklađena sa Tarifom "HŽ Putničkog prijevoza" neosnovana odnosno u tom dijelu pogrešno je primijenio materijalno pravo.

    21. Naime, na internetskim stranicama "HŽ Putničkog prijevoza" navedeno je da cijena putne karte na relaciji Bjelovar-Slatina u jednom smjeru iznosi 7,17 Eur odnosno povratna karta u oba smjera 14,34 Eur, a ne kako je sud pogrešno utvrdio 61,60 Eur.

    22. Radi iznesenog, valjalo je dosuditi punomoćniku tuženika trošak delegacije u iznosu od 264,34 Eur a za više dosuđeno do iznosa od 311,60 Eur (za 47,26 Eur) zahtjev odbiti kao neosnovan.

    23. Stoga je žalbu tužiteljice valjalo prihvatiti te pobijano rješenje suda prvog stupnja preinačiti, sukladno odredbi članka 380. točka 2. ZPP-a te suditi kao u točki

    II. izreke ove drugostupanjske odluke.

    U Splitu, 22. svibnja 2025.

    Predsjednica vijeća

    Dragica Samardžić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.