Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-460/2022

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. ŠN, zbog prekršaja iz čl. 70. st. 1. t. 1. i dr. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana („Narodne novine“, broj 94/18. i 42/20.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I policijske postaje, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Sinju od 23. prosinca 2021., broj: 3. Pp-13308/2021-8, u sjednici vijeća održanoj 22. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. U povodu žalbe tužitelja a po službenoj dužnosti te djelomičnim prihvaćanjem žalbe tužitelja, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u pravnoj oznaci djela i kazni te se izriče da je okr. ŠN, djelom za koje je proglašen krivim u t. I. izreke pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 70. st. 1. t. 1. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana („Narodne novine“, broj 94/18., 42/20. i 114/22.), za koji mu se, na temelju te zakonske odredbe, utvrđuje novčana kazna 660,00 EUR (šesto šezdeset eura), djelom za koje je proglašen krivim u t. II. izreke pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 71. st. 1. t. 3. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana („Narodne novine“, broj 94/18., 42/20. i 114/22.), za koji mu se, na temelju te zakonske odredbe, utvrđuje novčana kazna 390,00 EUR (tristo devedeset eura), a djelom za koje je proglašen krivim u t. III. izreke pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 70. st. 1. t. 7. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana („Narodne novine“, broj 94/18., 42/20. i 114/22.), za koji mu se, na temelju te zakonske odredbe, utvrđuje novčana kazna 660,00 EUR (šesto šezdeset eura), pa se, na temelju čl. 39. st. 1. t. 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.), izriče ukupna novčana kazna 1.710,00 EUR (tisuću sedamsto deset eura), koju je dužan platiti u roku 30 dana od primitka ove presude, a ako okrivljenik u navedenom roku plati dvije trećine ukupne novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.

II. U ostalom dijelu žalba tužitelja se odbija kao neosnovana te se u pobijanom a nepreinačenom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Sinju od 23. prosinca 2021., broj: 3. Pp-13308/2021-8, proglašen je krivim okr. ŠN da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaje iz čl. 70. st. 1. t. 1., čl. 71. st. 1. t. 3. i čl. 70. st. 1. t. 7. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana („Narodne novine“, broj 94/18. i 42/20.), za koje mu je, uz primjenu odredbe o ublažavanju kazne za svaki prekršaj, izrečena ukupna novčana kazna 7.500,00 kuna, koju je dužan platiti u roku 30 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene ukupne novčane kazne.

1.1. Istom presudom, na temelju čl. 76.a Prekršajnog zakona i čl. 70. st. 2. te čl. 71. st. 2. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana izrečena je mjera oduzimanja predmeta – puške marke Mauser, model M-48, tv. broj [serijski broj oružja], cal. 7,92 x 57 mm, 397 komada puščanog streljiva cal. 7,62 x 39 mm te 59 komada puščanog streljiva cal. 7,92 x 57 mm.

1.2. U odnosu na troškove prekršajnog postupka prvostupanjskom presudom je odlučeno da je okrivljenik obvezan naknaditi 200,00 kuna.

2. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava te odluke o prekršajnopravnoj sankciji.

3. Žalba je djelomično osnovana.

4. Nije u pravu tužitelj kada u žalbi tvrdi da bi bitna povreda odredaba prekršajnog postupka bila počinjena jer „iz obrazloženja ne proizlazi da bi u ovoj pravnoj stvari došlo do spajanja postupaka“ odnosno da „u obrazloženju presude sud prvog stupnja nije dao razloge za ovu procesnu situaciju“. Time, iako to nije izrijekom naveo, tužitelj očigledno smatra da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona. Međutim, navedena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka može biti počinjena tek ako se radi o nedostatku razloga o odlučnim činjenicama, a činjenica da su dva ili više postupaka spojeni u jedinstveni postupak nije odlučna činjenica u smislu ostvarenja bića inkriminiranih prekršaja niti u smislu ostvarenja prava obrane okrivljenika, zbog čega izostanak razloga o toj procesnoj situaciji nema za posljedicu počinjenje bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona. Iz navedenih razloga nije osnovana žalba zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka.

5. Neosnovano tužitelj smatra da je prvostupanjski sud pogriješio kada je „prilikom izbora vrste i mjere prekršajnopravne sankcije izrekao matematički zbroj izrečenih pojedinačnih novčanih kazni … što je u suprotnosti s temeljnim pravilima kažnjavanja za stjecaj“. Ovime tužitelj očigledno smatra da je počinjena povreda odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 5. Prekršajnog zakona. Suprotno navodima žalbe, tako izrečena ukupna novčana kazna potpuno je u skladu s odredbom čl. 39. st. 1. t. 2. Prekršajnog zakona, koja propisuje da je ukupna novčana kazna jednaka zbroju pojedinačno utvrđenih novčanih kazni, uz ograničenje koje se odnosi na maksimalan iznos ukupne novčane kazne koja se može izreći. Stoga, nije osnovana ni žalba zbog povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava.

6. Međutim, ispitujući pobijanu prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ovaj sud je utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 4. Prekršajnog zakona na štetu okrivljenika, jer je, nakon donošenja prvostupanjske presude, stupio na snagu Zakon o izmjenama Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana („Narodne novine“, broj 114/22.), koji za inkriminirane prekršaje propisuje niže novčane kazne (i u posebnom minimumu i u posebnom maksimumu) pa se radi o blažem propisu.

7. U vrijeme počinjenja prekršaja bio je na snazi Zakon o nabavi i posjedovanju oružja građana („Narodne novine“, broj 94/18. i 42/20.) po kojem je okr. ŠN proglašen krivim i koji je za prekršaje iz čl. 70. st. 1. t. 1. i čl. 70. st. 1. t. 7 tog Zakona propisivao, osim kazne zatvora do 60 dana, i novčanu kaznu od 5.000,00 do 40.000,00 kuna, a za prekršaj iz čl. 71. st. 1. t. 3. tog Zakona, osim kazne zatvora do 30 dana, i novčanu kaznu od 3.000,00 do 15.000,00 kuna. Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana („Narodne novine“, broj 114/22.), za prekršaje iz čl. 70. st. 1. t. 1. i čl. 70. st. 1. t. 7. sada je propisana, osim kazne zatvora, i novčana kazna od 660,00 do 5.300,00 eura, a za prekršaj iz čl. 71. st. 1. t. 3. sada je propisana, osim kazne zatvora do 30 dana, i novčana kazna od 390,00 do 1.990,00 eura. Preračunavanjem, prema fiksnom tečaju konverzije (7,53450), sada propisanu novčanu kaznu u novčanu valutu kune, jasno je da sada važeći Zakon o nabavi i posjedovanju oružja građana („Narodne novine“, broj 94/18., 42/20. i 114/22.), za prekršaje koji su predmet ovog prekršajnog postupka propisuje nižu novčanu kaznu, i u posebnom minimumu i u posebnom maksimumu.

8. Prema odredbi čl. 3. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona, prema počinitelju prekršaja se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kada je prekršaj počinjen, a ako se nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, propis jedanput ili više puta izmijeni, obavezno će se primijeniti propis koji je najblaži za počinitelja.

9. Budući da su inkriminirani prekršaji počinjeni 4. studenog 2021., kada je bio na snazi „stari“ Zakon o nabavi i posjedovanju oružja građana te budući da je 1. siječnja 2023. stupio na snagu „novi“ Zakon o nabavi i posjedovanju oružja građana, koji je u odnosu na predmetne prekršaje blaži, to ga je ovaj drugostupanjski sud, na temelju čl. 3. st. 2. Prekršajnog zakona, dužan primijeniti. Stoga je ovaj drugostupanjski sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu u pravnoj oznaci djela prekršaja, kako je to navedeno u t. I. izreke ove drugostupanjske presude.

10. Odluka o izrečenoj novčanoj kazni razmatrana je uslijed preinake u pravnoj oznaci djela (budući da je sukladno tome promijenjen i temelj za izricanje kazne), kao i uslijed žalbe tužitelja, koja je u tom dijelu osnovana i u kojoj tužitelj navodi da je okrivljeniku izrečena preblaga kazna, posebno u specijalnopreventivnom smislu, da utvrđene olakotne okolnosti nisu u konkretnom postupku u toj mjeri odlučne za ovako nisku mjeru novčane kazne u odnosu na vrstu počinjenih prekršaja a posebno na količinu streljiva koje je okrivljenik posjedovao.

11. U pravu je tužitelj kada smatra da je okrivljeniku, s obzirom na protupravnu količinu u njegovom ponašanju, izrečena preblaga novčana kazna. I po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je premalo cijenio protupravnu količinu (koja se naročito ogleda u količini streljiva) i u skladu s tim stupanj ugrožavanja zaštićenog dobra. Osim toga, iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud, kao naročito izražene olakotne okolnosti koje daju osnovu za primjenu instituta ublažavanja kazne, utvrdio imovno stanje okrivljenika te njegovu dosadašnju nekažnjavanost. Međutim, iz podataka u spisu (zapisnik od 22. prosinca 2021.) ne proizlazi da bi okrivljenik bio lošeg imovnog stanja, nego da je zaposlen s primanjima oko 4.700,00 kuna te da je srednjeg imovnog stanja, a ne proizlazi ni da bi bio u obvezi uzdržavati još neku osobu. Kod takvog stanja stvari neosnovano je prvostupanjski sud imovno stanje okrivljenika cijenio kao naročito izraženu olakotnu okolnost. Jednako je i s okolnošću dosadašnje neosuđivanosti okrivljenika. Cijeneći neosuđivanost okrivljenika kao naročito izraženu olakotnu okolnost, prvostupanjski sud zanemaruje da čl. 5. Ustava Republike Hrvatske obvezuje sve građane na poštivanje pravnog poretka, zbog čega je neosuđivanost očekivana okolnost kod svakog građana i nema težinu naročito izražene olakotne okolnosti.

12. S obzirom na prethodno navedeno, ocjena je ovog suda da nema mjesta primjeni instituta ublažavanja kazne te da su novčane kazne koje je prvostupanjski sud utvrdio preblage i nisu primjerene pogibeljnosti djela, stupnju krivnje okrivljenika te svrsi kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona. Slijedom navedenog, ovaj sud je, prihvaćajući žalbu tužitelja u tom dijelu, okrivljeniku za svaki prekršaj utvrdio novčane kazne u visini zakonom propisanog posebnog minimuma, smatrajući ih primjerenim stupnju njegove krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona, te sukladno čl. 39. st. 1. t. 2. Prekršajnog zakona izrekao ukupnu novčanu kaznu.

13. Stoga je, na temelju čl. 207. i čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.

Zagreb, 22. svibnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Koraljka Polak Medaković, v.r.

Goranka Ratković, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 3 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.