REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: PN-684/2022-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu tog suda Vanesi Peruzović Čuić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ŽO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Ines Slutej, odvjetnici u Zagrebu, Ljudevita Gaja 22, protiv tuženika 24SATA d.o.o., Zagreb, Oreškovićeva 6, OIB 78093047651, zastupanog po punomoćniku Hrvoju Ladanu, odvjetniku u Zagrebu, Metalčeva 5, radi naknade štete, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 7. travnja 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, 22. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

“Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 3.981,68 eur zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja tužbe pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.“

II. Nalaže se tužitelju ŽO, OIB [osobni identifikacijski broj], da tuženiku 24SATA d.o.o., OIB 78093047651, naknadi parnični trošak u iznosu od 1.000,00 eur u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je tuženik 14. prosinca 2021. u tiskanom izdanju svojih dnevnih novina “24sata“ kao i u digitalnom izdanju na svojoj web stranici www.24sata.hr objavio novinski članak pod naslovom "POSAO IZ SNOVA- SPAVAČ U UREDU JE POSTAO COVID REDAR. Snimljen je kako drijema u državnoj upravi. Čini se da nema kazne.“, u kojem u bitnom iznosi tvrdnje prema kojima tužitelj kao državni službenik odnosno kao viši stručni savjetnik zaposlen u Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade, za vrijeme radnog vremena u svom uredu u kojem obavlja radne zadatke, spava. Nadalje je iznesena tvrdnja prema kojoj je postao “COVID redar“ te kako zbog navodnog spavanja tužitelja na radnom mjestu nije “kažnjen“. Uz članak je objavljena i fotografija na kojoj je prikazan a koja je snimljena od strane nepoznate osobe koja ju je proslijedila tuženiku. Dakle, tužitelj tvrdi da nije imao saznanja o tome da je bio fotografiran na radnom mjestu, nije dao suglasnost za fotografiranje niti za distribuiranje predmetnih fotografija niti za javnu objavu fotografija od strane tuženika u njegovim tiskano i digitalno prikazanim novinama. Nadalje navodi da tuženik predmetnim člankom želi kod svojih čitatelja želi stvoriti dojam kako tužitelj, kao državni službenik za vrijeme radnog vremena spava umjesto da obavlja radne zadatke koji su mu dodijeljeni, čime ga se želi prikazati kao neodgovornog i lijenog neradnika odnosno ukratko rečeno “lošeg“ državnog službenika koji svoje radne zadatke ne obavlja na odgovoran, stručan i pravilan način te je nadalje tuženik “zaključio“ kako za takvo ponašanje isti nije sankcioniran odnosno kako “nema kazne“ za takvo postupanje tužitelja te da mu je umjesto “kazne“ kao “nagrada“ dodijeljeno novo radno zaduženje u vidu provjera COVID potvrda ostalih radnih kolega za vrijeme pandemije. Dodaje kako je tuženik o navodnom spavanju tužitelja na radnom mjestu već prethodno opširno pisao u svom tiskanom izdanju 30. rujna 2021. godine ali i u digitalnom izdanju na svojoj web stranici www.24sata.hr 29. rujna 2021. i 30. prosinca 2021. u kojem je tuženik iznosio neistinite i neprovjerene tvrdnje na njegovu štetu tužitelja zbog čega je pokernuo postupak radi naknade štete. Ističe da tvrdnje iznesene u novinskom članku od 14. prosinca 2021. nisu istinite, a niti je tuženik prije objavljivanja spornog novinskog članka poduzeo sve potrebne mjere za provjeru njihove točnosti, slijedom čega objavu netočnih tvrdnji i vlastitih zaključaka nije izvršio u dobroj vjeri. Naime, prije same objave spornog novinskog članka novinaru tuženika, BO, a na njegov upit, tužitelj je objasnio kako nije spavao na radnom mjestu uz dodatno pojašnjenje kako je kronični bolesnik, da ima problema sa srcem, te da isti radi poboljšanja svog zdravstvenog stanja nakapati uho sa određenom tekućinom. Također da ima medicinski dokumentiranu apneju, kardiološke smetnje, aritmiju srca i tegobe sa uhom, te da je predmetna fotografija nastale za vrijeme dnevne pauze pri čemu je tužitelj zauzeo položaj tijela, a kako je to vidljivo na objavljenim fotografijama, isključivo i razloga da bi si olakšao trenutne smetnje koje su ga navedenoga dana pratile kroz radno vrijeme. Takvo očitovanje tužitelj je dostavio i svom poslodavcu nakon čega poslodavac nije pokrenuo nikakav stegovni ili sličan postupak protiv njega pa se ne može smatrati da je tužitelj na bilo koji način povrijedio svoje službeničke dužnosti odnosno da je isti na bilo koji način prilikom obavljanja radnih zadataka postupao protivno svojim radnim obvezama. Dakle, namjera tuženika bila isključivo objava svjesno neprovjerene i netočne senzacionalističke vijesti o tužitelju kao državnom službeniku koji navodno spava za vrijeme radnog vremena, a naprijed opisanim postupanjem tuženik mu je nanio znatnu nematerijalnu štetu te mu uzrokovao neugodnosti kako u privatnom tako i u profesionalnom životu. Bio je prisiljen zatražiti profesionalnu psihološku pomoć, a sve budući da su ga nakon objave predmetnog novinskog članka razne osobe počele ispitivati i neosnovano “osuđivati“ što nije samo utjecalo na njega nego i na članove njegove obitelji. Kako mu je postupanjem tuženika nanesena neimovinska šteta u vidu povrede ugleda, časti i dostojanstva, to traži da mu tuženik po osnovi pretrpljene neimovinske štete isplati iznos od 3.981,68 eur sa zateznom kamatom od dana podnošenja tužbe pa do isplate te da mu naknadi parnični trošak sa zateznim kamatom od presuđenja pa do isplate.

2. Tuženik osporava zahtjev u cijelosti te predlaže isti odbiti uz naknadu parničnog troška.

3. U dokaznom postupku izvršen je uvid u članke, medicinsku dokumentaciju, dopise, zahtjev za objavu ispravka i povratnicu. Proveden je dokaz saslušanjem tužitelja i svjedoka BO.

4. Na osnovu provedenih dokaza i njihove ocjene (čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 11/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 57/11, 25/13 70/19 i 80/22; dalje: ZPP) utvrđeno je da tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev za naknadu štete za koju tužitelj tvrdi da mu je nastala objavom članka u tiskanom izdanju i na portalu tuženika pod naslovom „POSAO IZ SNOVA- SPAVAČ U UREDU JE POSTAO COVID REDAR. Snimljen je kako drijema u državnoj upravi. Čini se da nema kazne.“

6. Prema odredbi čl. 21. Zakona o medijima ("Narodne novine" broj 59/04, dalje: ZM) nakladnik koji informacijom objavljenom u mediju prouzroči drugome štetu dužan ju je naknaditi, a šteta se u pravilu naknađuje objavljivanjem ispravka informacije i isprikom nakladnika te isplatom sukladno općim propisima obveznog prava, time da pravo na tužbu za naknadu štete ima osoba koja je prethodno od nakladnika zatražila objavljivanje ispravka sporne informacije, odnosno isprike nakladnika kada ispravak nije moguć.

7. Neimovinsku štetu sukladno općim propisima obveznog prava (čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05 i 41/08, dalje: ZOO)) predstavlja povreda prava osobnosti pod kojim se pravom u smislu odredbe čl. 19. istog Zakona podrazumijeva ugled, čast, dostojanstvo i privatnost, a za istu povredu, uz ispunjenje pretpostavki iz čl. 1100. ZOO oštećeniku pripada pravična novčana naknada.

8. Nije sporno da je 14. prosinca 2021. u tiskanom izdanju dnevnih novina 24sata i na portalu www.24sata.hr, kojeg je tuženik nakladnik, objavljen članak pod naslovom „POSAO IZ SNOVA- SPAVAČ U UREDU JE POSTAO COVID REDAR. Snimljen je kako drijema u državnoj upravi. Čini se da nema kazne.“

9. Kako je tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena 14. ožujka 2022. (čl. 113. st. 2. ZPP), uz prethodno obraćanje tužitelja tuženiku u smislu odredbe čl. 22. st. 2. ZM evidentno je da je predmetna tužba dopuštena i pravovremena.

10. Uvidom u predmetni članak utvrđeno je kako se u istom autor osvrće na prethodno objavljeni članak o tužitelju, državnom službeniku, koji prema fotografijama drijema na radnom mjestu, pri čemu se navodi da je tužitelj navedeno opravdavao problemima sa zdravljem. Nadalje da je iz Središnjeg ureda za demografiju i mlade potvrđeno da se na fotografijama nalazi tužitelj u svom uredu dok obavlja posao višeg stručnog savjetnika za Službu za nabavu i opće poslove te da su pokrenuli postupak utvrđivanja stanja u pogledu izvršavanja radnih obaveza. Isto tako se u članku navodi da je tužitelj položaj u kojem je snimljen opravdavao zdravstvenim problemima (sinkopa, apneja, kardiološke smetnje, aritmija, problemi sa uhom). Zaključno autor navodi da je neslužbeno doznato da mu je povjerena nova funkcija te da je zadužen za pregled Covid potvrda prema Odluci od 8. prosinca, te da konkretan odgovor od službenika za informiranje do pisanja članka nije dobiven dok ŽO nije bio raspoložen za razgovor.

11. Tužitelj je u iskazu u bitnom naveo da je tuženik o njemu objavio prvi članak u rujnu 2021. a predmetni u prosincu 2021., time da se ne sjeća da li ga je autor prije objave potonjeg kontaktirao no uz oba članka objavljena je ista fotografija. U očitovanju poslodavcu nakon objave u rujnu 2021. kao i autoru članka iz rujna 2021. opisao je da je u to vrijeme imao problema sa uhom te je pozu prikazanu na fotografiji zauzeo jer je prethodno nakapao anitbiotik u uho. U kancelariji osim njega rade još dva djelatnika od kojih je jedan voditelj službe za pravne poslove pa je stalna fluktuacija ljudi unutar kancelarije i nema drijemanja i spavanja na radnom mjestu. Tužbu je podnio jer ne želi da se neistine pišu po poštenim i čestitim ljudima, a šteta koja mu je nastala predmetnom objavom je za njega nemjerljiva.

12. Svjedok BO, autor predmetnog članka, u iskazu navodi da je prije predmetne objave kontaktirao Središnji državni ured sa upitom na koju je novu dužnost premještan tužitelj te je upućen na službenika za informiranje koji mu, međutim, na upit nije odgovorio. Također je telefonskim putem kontaktirao tužitelja vezano za točnost informacije o premještaju no on nije htio razgovarati što je i navedeno u tekstu. Vezano za objavu fotografije ističe da ju je dobio od izvora i nije tužitelja tražio suglasnost da istu objavi. Zaključno navodi da je motiv za pisanje članka bio javni interes.

13. Prije svega važno je navesti da svaka osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti u koje spadaju čast i ugled (čl. 19. st. 1. i 2. ZOO), što ujedno predstavlja i Ustavom zaštićeno pravo tužitelja (odredba čl. 35. Ustava Republike Hrvatske -"Narodne novine", broj 56/91, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14, dalje: Ustav), dok je u isto vrijeme riječ i o konvencijskom pravu (odredba čl. 8. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" – Međunarodni ugovori broj 18/97, 6/99,14/2, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10; dalje: EKLJP).

14. Nasuprot pravu na zaštitu prava osobnosti tužitelja stoji i pravo tuženika na slobodu izražavanja koje mu jamči odredba čl. 38. st.1. i 2. Ustava (pravo na slobodu mišljenja i izražavanja misli) i odredba čl. 10. st. 1. EKLJP-a. Međutim, ta prava tuženika nisu bez ograničenja, već su podvrgnuta ograničenjima koja su nužna, među ostalim, i radi zaštite ugleda ili prava drugih (st. 2. čl. 10. EKLJP), a u konkretnom je slučaju ograničeno općom zabranom uzdržavanja od postupka kojim se može drugome prouzročiti šteta (čl. 8. ZOO).

15. U predmetnom slučaju se i radi upravo o sukobu između tuženikova prava na slobodu izražavanja s jedne strane i tužiteljeva prava na zaštitu prava osobnosti na čast i ugled s druge koji je sukob potrebno razriješiti uspostavljenjem pravične ravnoteže između suprotstavljenih prava. Pri razrješenju tog sukoba potrebno je imati na umu jedno od temeljnih pravnih načela, a to je da se upotrebom jednog prava ili slobode ne smije ugroziti ili ukinuti neko drugo pravo i sloboda, nego se svako pravo i sloboda u određenoj mjeri ograničava kako bi opstalo i ono drugo pravo ili sloboda.

16. Prema stajalištu ovog suda, pitanja koja se tiču načina obavljanja poslova u državnoj upravi predstavljaju pitanja od općeg interesa koja uživaju zaštitu slobode izražavanja. Naime, općepoznato je da su građani nezadovoljni javnim servisom pa novinari imaju pravo pitati kako se ponašaju državni službenici na radnom mjestu.

17. U predmetnom članku nije objavljena niti jedna informacija koja bi se odnosila na privatni život tužitelja već je objavljena informacija o ponašanju tužitelja kao državnog službenika u javnoj službi.

18. Valja ovdje reći da je tužitelj državni službenik čiji se rad financira novcem poreznih obveznika pa se i zbog toga očekuje ponašanje na radnom mjestu koje je primjereno položaju odnosno službi koju obavlja.

19. Budući da se radi o javnoj službi građani ne mogu birati gdje će obaviti ili zatražiti uslugu već se obraćaju javnoj službi zbog čega nije primjereno biti u položaju u kojem je bio tužitelj na fotografiji koja je objavljena uz predmetni članak, tim više što i sam tužitelj u iskazu navodi da je u njegovom uredu fluktuacija velikog broja ljudi.

20. Ukoliko je tužitelj doista bio bolestan trebao je biti na bolovanju, a ukoliko se radilo o primjeni terapije koja ne zahtijeva odlazak na bolovanje tužitelj se prilikom primjene takve terapije trebao izolirati a ne dovesti se u situaciju da ga stranke pa čak niti kolege mogu vidjeti u položaju u kojem je fotografiran.

21. Zbog toga, cijeneći prava tužitelja, mišljenje je ovog suda kako informacije koje su u spornom tekstu objavljene i tiču se rada državnog službenika kao teme od općeg interesa, ne opravdavaju dosudu zatražene neimovinske štete jer to u okolnostima ovog predmeta nije nužno u demokratskom društvu.

22. U odnosu na fotografiju objavljenu uz predmetni članak valja reći da prema stajalištu ovog suda tužitelj nema legitimna očekivanja privatnosti ležanja na radnom mjestu u javnoj službi, a u kontekstu svega rečenog.

23. Slijedom navedenog, tužbeni je zahtjev valjalo odbiti i odlučiti kao u izreci ove presude.

24. Imajući u vidu izraženo pravno stajalište sud nije ocijenio potrebnim provođenje dokaza saslušanjem svjedoka i provođenje medicinskog vještačenja kojima bi se utvrdila visina štete, a sve obzirom na nepostojanje osnove za dosuđenje.

25. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP, a trošak tuženika odnosi se na zastupanje po punomoćniku odvjetniku sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Priznat mu je trošak za odgovora na tužbu prema Tbr. 8. toč. 1. – 200,00 eur, za zastupanje na ročištu 24. studenog 2022. prema Tbr. 9. toč. 1. – 200,00 eur, za zastupanje na ročištu 24. travnja 2023. prema Tbr. 9. toč. 1. – 200,00 eur, za zastupanje na ročištu 6. svibnja 2024. prema Tbr. 9. toč. 1. – 200,00 eur te za zastupanje na ročištu 7. travnja 2025. prema Tbr. 9. toč. 1. – 200,00 eur, sve uz primjenu 25% PDV-a u iznosu od 200,00 eur tako da mu je dosuđen trošak u ukupnom iznosu od 1.000,00 eur.

U Zagrebu, 22. svibnja 2025.

Sudac:

Vanesa Peruzović Čuić

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se predaje putem ovog suda, u četiri istovjetna primjerka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa presude.

DNA

- punomoćniku tužitelja

- punomoćniku tuženika