Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
Poslovni broj Gž-1163/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, po sucu Vitomiru Boiću, u ostavinskom postupku iza smrti pok. JĐ pok. ABC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], odlučujući o žalbi nasljednice CĐ protiv rješenja Općinskog suda u Dubrovniku Stalna služba u Korčuli poslovni broj O-823/2021 od 18. rujna 2024., 22. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e
Žalba nasljednice CĐ se odbija kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Dubrovniku Stalna služba u Korčuli poslovni broj O-823/2021 od 18. rujna 2024.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem odlučeno je:
''1. Prekida se ostavinski postupak iza pok. JĐ pok. ABC iz [adresa].
2. CĐ iz [adresa] upućuje se da pokrenu parnicu protiv RĐ iz [adresa], radi utvrđenja da u ostavinsku imovinu ostavitelja ne spada 1/2 dijela stojne kuće zajedno sa okućnicom u [adresa], predio [adresa], na adresi [adresa], a sve označeno kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve kao njena bračna stečevina.
3. CĐ određuje se rok od 15 dana, računajući od dana pravomoćnosti ovog rješenja, u kojem treba pokrenuti parnicu, te o pokretanju obavijestiti ostavinski sud u daljnjem roku od 8 dana.
4. Ako CĐ pokrene parnicu i o tome obavijesti sud prekid postupka trajat će dok parnica ne budu pravomoćno završena.
5. Ako CĐ ne pokrene parnicu u određenom joj roku ovaj ostavinski sud će nastaviti postupak, te će dovršiti ostavinski postupak bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih je upućena u parnicu.''
2. Protiv rješenja nasljednica, udova ostavitelja CĐ, podnijela je žalbu držeći rješenje neosnovano u cijelosti. Donošenjem pobijanog rješenje počinjena je apsolutno bitna povreda postupka, pogrešno i nepotpuno je utvrđeno činjenično stanje te je pogrešno primjenjeno materijalno pravo. Bitna povreda postupka se ogleda u tome što je rješenje nerazumljivo i ne može se ispitati, a utvrđenja suda su suprotna stanjem predmeta. Sud je razrješenju spora pristupio s pogrešno materijalno pravnog stajališta, jer je i po stanju spisa i po svim navodima koje su stranke isticale u postupku trebao prekinuti postupak i donijeti rješenje da se nasljednica ostavitelja, njegova kćer RĐ upućuje na pokretanje parnice protiv nasljednice, udove ostavitelja CĐ, radi dokazivanja njezinih navoda koje se ukazuju sporne među nasljednicima i čije je pravo manje vjerojatno. Predmetna kuća s okućnicom vrtom označena kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u zemljišnim i katastarskim knjigama vodi se kao zemljište, jer je kuća na ovoj čestici zapravo u cijelosti izgrađena za trajanja braka sada pok. JĐ i njegove druge supruge njegove udove sada žaliteljice CĐ. Kuća je u današnjem stanju i gabaritima, u svom obliku izgrađena i uređena za vrijeme trajanja braka ostavitelja i njegove udove CĐ koji su se vjenčali prije više od 40 godina. Nasljednici, djeca ostavitelja UĐ i ŠĐ rođ.UĐ nisu osporili žaliteljici, izdvajanje bračne stečevine iz ostavinske mase, a koja bračna stečevina ostavitelja i žaliteljice. Da stojna kuća s okućnicom nije bila izgrađena za trajanja prvog braka ostavitelja sa prvom suprugom DĐ, majkom RĐ, ukazuje činjenica da nakon razvoda njihova braka prva supruga ostavitelja nije tražila utvrđenje svog vlasništva na ovoj kući, jer kuća nije bila izgrađena jer je postojala ranije prizemnica košara ili štala koja je bila srušena i tek inicirana gradnja sadašnje kuće. Nakon razvoda braka ostavitelja i njegove prve supruge, te nakon sklapanja braka ostavitelja i njegove druge supruge sada udove CĐ izgrađena je kuća u današnjem obliku. Žaliteljica smatra da je zakonito rješenje bilo u slučaju bilo kakvog spora u ovom postupku uputiti nasljednicu RĐ da pokrene parnicu protiv sada žaliteljice radi dokazivanja i utvrđenja da u ostavinsku masu spada čitava sporna kuća s okućnicom u [adresa] označeno kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Pobijanim rješenjem od strane suda je pogrešno primjenjeno materijalno pravo. Predlaže se usvojiti žalbu nasljednice CĐ i preinačiti pobijano rješenje na način da će se kćer ostavitelja RĐ uputiti u parnicu protiv nasljednice CĐ odnosno podredno ukinuti pobijano rješenje i predmet vrati na ponovni postupak.
3. Žalba nije osnovana.
4. Donoseći pobijano rješenje prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba ostavinskog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08 - isp. 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP), koji se Zakon supsidijarno primjenjuje u ostavinskom postupku u vezi sa čl. 175. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19 – dalje: ZN) na koje povrede sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi čl. 175. st. 2. ZN-a).
5. Prvostupanjski sud ispitao je sve okolnosti koje su bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovom postupku i na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene valjano utvrdio činjenično stanje.
6. U obrazloženju pobijanog rješenja je između ostalog navedeno:
- da ostavitelj svojom imovinom nije oporučno raspolagao, niti je za života sačinio
Ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju
- da su na nasljedstvo pozvani njegovi zakonski nasljednici prvog nasljednog reda i to udova CĐ, sin UĐ, kći ŠĐ te RĐ, a koja je kći iz prvog braka ostavitelja sa DĐ
- da je Antun Žanetić, odvjetnik u [adresa], kao punomoćnik udove ostavitelja CĐ, u njeno ime dao nasljedničku izjavu kojom se ona prihvatila nasljednog dijela koji je temeljem zakona pripada, te ujedno zatražio da se iz utvrđene ostavinske imovine izdvoji 1/2 dijela nekretnine preciznije opisane u točki 2. izreke pobijanog rješenja, a koja predstavlja posebnu imovinu udove ostavitelja kao njena bračna stečevina
- da je kao punomoćnik UĐ i ŠĐ, u njihovo ime dao nasljedničku izjavu kojom se isti prihvaćaju svog nasljednog dijela koji ih temeljem zakona pripada, te priznaju udovi ostavitelja pravo na izdvajanje 1/2 dijela nekretnine preciznije opisane u točki 2. izreke rješenja kao njene bračne stečevine
- da se kćerka ostavitelja RĐ, putem svog punomoćnika Nikole Prižmića, odvjetnika u svojoj nasljedničkoj izjavi prihvatila nasljedstva koje joj temeljem zakona pripada, te je udovi ostavitelja osporila pravo na izdvajanje bračne stečevine
- da je javni bilježnik došao do zaključka da je među nasljednicima došlo do spora u smislu odredbe čl. 224. st. 1. toč. 1. ZN-a, odnosno do spora o činjenicama o kojima ovisi sastav ostavine, pa je temeljem čl. 244. ZN-a dostavio ostavinski spis na nadležno postupanje sudu
- da je održano ročište na kojem su punomoćnici nasljednika u cijelosti ustrajali u svojim navodima iz ranije provedenog postupka
- da među nasljednicima CĐ, UĐ i ŠĐ s jedne strane i RĐ s druge strane, tijekom postupka kao sporno pojavilo se pitanje da li 1/2 dijela stojne kuće zajedno sa okućnicom u [adresa], predio [adresa], na adresi [adresa], predstavlja posebno vlasništvo udove ostavitelja po osnovi bračne stečevine ili pak predstavlja u cijelosti vlasništvo ostavitelja
- da su se među nasljednicima kao sporne pojavile činjenice o kojima ovisi sastav ostavine, pa je valjalo prekinuti ostavinski postupak te nasljednika čije je pravo manje vjerojatno uputiti u parnicu
- da sud smatra da je pravo CĐ u pogledu njene tvrdnje da u ostavinsku masu ostavitelja ne spada 1/2 djela opisane kuće, i to kao njena bračna stečevina, manje vjerojatno i to iz razloga što je pregledom zk izvatka utvrđeno da je na ovim nekretninama u zemljišnim knjigama kao suvlasnik upisan ostavitelj
- da je u katastarskim operatima ostavitelj evidentiran kao posjednik ove nekretnine u cijelosti
- da je zemljišnoknjižni izvadak javna isprava za koju važi presumpcija istinitosti, odnosno da stvarno i istinito odražava stanje prava vlasništva, pa ako CĐ tvrdi da 1/2 dijela predmetne kuće ne predstavlja vlasništvo ostavitelja, onda tu svoju tvrdnju mora i dokazati u parnici
- da je po osnovi članka 224. i 225. ZN-a riješeno kao u izreci.
7. Odredbom čl. 224. st. 1. ZN-a propisano je da će sud prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ako su među njima sporne činjenice o kojima ovisi sastav ostavine, s tim da će sud prema odredbi iz čl. 225. st. 1. ZN-a na parnicu uputiti stranku čije pravo smatra manje vjerojatnim. Prema odredbi čl. 219. st. 1. ZN-a na ročištu za ostavinsku raspravu sud će raspraviti sva pitanja važna za donošenje odluke u ostavinskom postupku, a naročito glede prava na nasljedstvo, veličinu nasljednog dijela i prava na zapise.
8. Prvostupanjski sud je na temelju odredbi čl. 224. i 225. ZN-a riješio kao u točki II. izreke pobijanog rješenja, te je uputio nasljednicu CĐ da pokrenu parnicu protiv RĐ, radi utvrđenja da u ostavinsku imovinu ostavitelja ne spada 1/2 dijela stojne kuće zajedno sa okućnicom u [adresa], predio [adresa], na adresi 32. [adresa], a sve označeno kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve kao njena bračna stečevina.
8.1. U pogledu sastava ostavine valja reći da se ostavina sastoji od svega što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti, osim onoga što se ne može naslijediti zbog svoje pravne naravi ili po zakonu. No, nije ostavina ono što je tuđi udio u zajedničkoj imovini ili što netko u trenutku ostaviteljeve smrti stekne na posebnom pravnom temelju. Sastav ostavine može biti sporan zbog toga što bračni drug, koji je nadživio drugog bračnog druga - ostavitelja, zahtijeva izdvajanje pripadajućeg dijela bračne stečevine iz ostavine. Ostavinski sud će svakog nasljednika, koji protivno podacima iz zemljišnoknjižnog izvatka tvrdi da ostavitelj nije bio samovlasnik nekretnine, uputiti u parnicu radi dokazivanja iznesenih tvrdnji.
9. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud je valjano obrazložio pobijano rješenje, te ne postoji proturječnost o odlučnim činjenicama. Upravo suprotno, sud je dostatno obrazložio zbog čega je riješio kao u izreci pobijanog rješenja. Pravilno sud smatra da je pravo CĐ, u pogledu njene tvrdnje da u ostavinsku masu ostavitelja ne spada 1/2 djela opisane kuće kao njena bračna stečevina, manje vjerojatno i to iz razloga što je iz zk izvatka utvrđeno da je na ovim nekretninama u zemljišnim knjigama kao suvlasnik upisan ostavitelj.
10. Prema odredbi čl. 224. ZN-a, sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili upravni postupak ako su između stranaka sporne činjenice o kojima ovisi sastav ostavine i o kojima ovisi predmet zapisa. Prema odredbi čl. 225. st. 2., 3. i 4. ZN-a, ako sud prekine postupak, odredit će rok koji ne može biti dulji od 30 dana, u kojemu upućena stranka treba pokrenuti parnicu ili upravni postupak, te o pokretanju obavijestiti ostavinski sud. Ako stranka u određenom roku postupi po rješenju suda, prekid postupka trajat će dok parnica ili upravni postupak ne bude pravomoćno završen. Ako stranka u određenom roku ne postupi po rješenju suda, prekinuti će se postupak nastaviti i dovršiti bez obzira na zahtjeve glede kojih je stranka upućena na parnicu, odnosno upravni postupak.
11. Neosnovani su žalbeni razlozi pogrešnog i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (čl. 355. ZPP-a), te pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 356. ZPP-a), pa je stoga valjalo odbiti žalbu kao neosnovanu i sukladno odredbi čl. 380. toč. 2. ZPP- a, a u vezi s čl. 175. st. 2. ZN-a, potvrditi prvostupanjsko rješenje u cijelosti.
U Velikoj Gorici 22. svibnja 2025.
Sudac
Vitomir Boić
