Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: Gž-429/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, po sucu toga suda Dijani Hofer kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice – predlagateljice osiguranja ZĆ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupane po punomoćnicama iz Odvjetničkog društva Vuksanović i Partneri d.o.o. Zagreb protiv tuženika - protivnika osiguranja Grada Zagreba (OIB: 61817894937), Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, radi smetanja posjeda, povodom žalbe predlagateljice osiguranja izjavljene protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Psp-116/2024-11 od 27. veljače 2025., dana 22. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I/Žalba predlagateljice osiguranja odbija se kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Psp-116/2024-11 od 27. veljače 2025.

II/Odbija se predlagateljica sa zahtjevom radi naknade troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odbijen je prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine tužiteljice kao predlagateljice osiguranja (dalje: predlagateljice) nalogom tuženiku - protivniku osiguranja (dalje: protivniku) da odmah obustavi sve radove ili bilo koje radnje kao što su zemljani i građevinski radovi, iskopi te drugi popratni radovi kojima se mijenja stanje na nekretnini u posjedu predlagateljice čkbr. [katastarska čestica] u naravi kuća br. 26, zgrada i dvorište u ul. Breza upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i izrekne zabrana izvođenja takvih radova kao i zabrana da putem svojih djelatnika ili trećih osoba pristupa na opisanu nekretninu u posjedu predlagateljice pod prijetnjom novčane kazne u iznosu od 2.000,00 Eur.

1.1. Obrazlažući opisano rješenje prvostupanjski sud polazi od činjenice da je predlagateljica podnijela tužbu radi smetanja posjeda u kojoj navodi da ju je protivnik smetao u njezinom posljednjem mirnom posjedu predmetne nekretnine na način da je na dijelu nekretnine postavio žičanu ogradu koja se koristi za označavanje građevinskih radova te planira izvesti radove na njezinom posjedu, da u tu svrhu odlaže građevinski materijal i otpad, pa zahtijeva da se tuženiku naloži da ukloni žičanu ogradu i građevinski materijal i otpad uz izricanje mu zabrane takov i sličnog postupanja u buduće. Povezujući navedeno sa odredbom čl. 346. Ovršnog zakona (dalje: OZ – "Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24) koja propisuje da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti – prvostupanjski sud zaključuje da se predloženom privremenom mjerom, kojom predlagateljica traži da se protivniku naloži obustava svih radova i pristupa na nekretninu u posjedu tužiteljice, ne osigurava tražbina koja je predmet zahtjeva u ovoj parnici niti je predlagateljica učinila vjerojatnom opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine ili da je mjera potrebna radi sprečavanja nasilja ili nastanka nenadoknadive štete pa je, nalazeći da u konkretnom slučaju nisu ispunjene zakonom propisane pretpostavke iz čl.442. Zakona o parničnom postupku, odbio predloženu mjeru osiguranja.

2. Pravovremenom žalbom predlagateljica pobija opisano rješenje smatrajući obrazloženje istog birokratskim i uopćenim jer ne navodi niti jednu specifičnu okolnost konkretnog predmeta, već samo citira zakonske odredbe pa u navedenom smatra ostvarenom bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl.354.stav.2.toč.11. Zakona o parničnom postupku.

2.1. Ističe nastavno da je nekretnina na koju je upravljen tužbeni zahtjev predlagateljice identična nekretnini na koju je upravljen i prijedlog za određivanje privremene mjere, da je dostavila dokumentaciju o nabavi radova koji se izvode upravo na predmetnoj čestici i građevinski projekt iz tog postupka iz kojeg nedvojbeno proizlazi da protivnik osiguranja ima namjeru graditi, a sada već i gradi na čestici koja je predmet spora, a ukoliko sa gradnjom nastavi da će predlagateljica biti onemogućena u ostvarenju tražbine usmjerene na povrat u prijašnje stanje jer će se u potpunosti promijeniti postojeće stanje čime je udovoljeno zakonskoj pretpostavci iz čl.346.stav.1.toč.1. OZ- a. Tvrdnjom da je prvostupanjski sud "zanemario" njezin dokazni prijedlog radi provođenja građevinskog vještačenja upućuje na ostvarenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl.354.stav.2.toč.6. Zakona o parničnom postupku jer je time povrijedio i njezino pravo na pristup sudu.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba predlagateljice je neosnovana.

5. Razmatranjem pobijanog rješenja i stanja prvostupanjskog spisa iz aspekta žalbom isticanih bitnih povreda odredaba parničnog postupka (dalje: ZPP - „Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23) koji svoju primjenu u postupcima osiguranja nalazi osnovom odredbe čl.21.stav.1. OZ-a ovaj sud iste ne nalazi osnovanim. Naime, suprotno žalbenom stajalištu predlagateljice obrazloženje pobijanog rješenja sadrži razloge o svim odlučnim činjenicama, izneseni razlozi su potpuno jasni i određeni i bez proturječja. Tome valja nadodati da prema odredbi čl.220.stav.2. ZPP-a sud odlučuje o tome koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica pa stajalište prvostupanjskog suda da odluku o predloženoj mjeri osiguranja donese bez prethodnog provođenja građevinskog vještačenja ne može predstavljati povredu predlagateljičinog prava na pristup sudu niti je time ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl.354.stav.2.toč.6. ZPP-a.

6. Odgovarajući nastavno na žalbene navode od odlučnog značaja, u okviru ovlasti iz odredbe čl.375.stav.1. ZPP- valja navesti da je točno, kao što to navodi žaliteljica, da sud može mjerom osiguranja privremeno urediti neki sporni odnos među parničnim strankama i to ukoliko je takva mjera potrebna jer bi bez nje protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari. No sadržaj takve tzv. regulacijske privremene mjere je uvjetovan tražbinom predlagatelja osiguranja, a koju u konkretnom slučaju predstavlja zahtjev predlagateljice da se utvrdi čin smetanja njezinog posjeda nekretnine počinjen postavljanjem žičane ograde i deponiranjem građevinskog materijala i građevinskog otpada na nekretnini koje je posjednica te nalogom protivniku da uspostavi ranije posjedovno stanje uklanjanjem ograde i deponiranog materijala.

6.1. Iz sadržaja prvostupanjskog spisa proizlazi da protivnik poduzima radnje koje predlagateljica kvalificira radnjama smetanja njezinog posjeda - na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (odnosno prema katastarskim evdencijama čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) koje je protivnik u zemljišnoj knjizi uknjiženi samovlasnik (odnosno posjednik u katastarskim evidencijama), da je u tu svrhu ishodio Glavni projekt i pravomoćnu građevinsku dozvolu Klasa: UP/I-361/03/22-01/001732, Ur.broj:251-10-22-6/007-23-0024 od 14. veljače 2023. u svrhu prenamjene prostora Mjesnog odbora Novi Retkovec u područni objekt dječjeg vrtića Medo Brundo, da se opisani radovi financiraju sredstvima Europske unije, dok iz sadržaja prvostupanjskog spisa također proizlazi da je predlagateljica vlasnica susjedne čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (odnosno prema katastarskim evidencijama čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) koja se nalazi južnije od prijepora na čkbr. [katastarska čestica].

6.2. Obzirom da izneseno ne ukazuje na vjerojatnost predlagateljičine nenovčane tražbine, a imajući u vidu da iznesenim žalbenim navodima nije dovedena u sumnju zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja, valjalo je žalbu predlagateljice odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje pozivom na odredbu čl.380.toč.2. ZPP- a u vezi sa čl.21. stav.1. OZ-a.

7. Obzirom na žalbeni neuspjeh, odbijen je i zahtjev predlagateljice za naknadu troškova žalbenog postupka (čl.154.stav.1. ZPP-a).

U Varaždinu, 22. svibnja 2025.

Sutkinja

Dijana Hofer