REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 73 Pn-1676/2023-24.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ani Lovrinov, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice LD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Domagoj Rukavina, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Špehar, Špehar & Rukavina, protiv tuženika HOK- OSIGURANJE d.d., OIB: 00432869176, sa sjedištem u [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Iva Pezić, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Olujić, Pezić & partneri, radi naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave dana 29. travnja 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice BD, odvjetničkog vježbenika, i zamjenika punomoćnice tuženika RD, odvjetničkog vježbenika, dana 22. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku HOK-osiguranje d.d. da isplati tužiteljici LD iznos od 5.903,01 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na iznos od:

- 235,37 EUR od 15.12.2022. do isplate,

- 263,61 EUR od 15.1.2023. do isplate,

- 296,54 EUR od 15.2.2023. do isplate,

- 139,79 EUR od 15.3.2023. do isplate,

- 4.650,00 EUR od 4.4.2023. do isplate,

- 315,00 EUR od 22. svibnja 2025. do isplate,

te da joj naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.585,02 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 22. svibnja 2025. do isplate, sve po stopi koja se određuje od dospijeća do 31. prosinca 2022., za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate uvećanjem referentne kamatne stope odnosno stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice u dijelu u kojem potražuje isplatu iznosa od 367,70 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na iznos od:

- 25,91 EUR od 15.12.2022. do isplate,

- 138,44 EUR od 15.1.2023. do isplate,

- 40,12 EUR od 15.2.2023. do isplate,

- 163,23 EUR od 15.3.2023. do isplate,

kao i zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka u preostalom iznosu od 538,38 EUR, kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška u iznosu od 1.750,00 EUR, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi kako je dana 12. studenog 2022. u Rijeci, kod Jadranskog trga br. 2. (u blizini caffe bar "Mačak") doživjela nezgodu na način da je krećući se pločnikom zapela na oštećeni i denivelirani pločnik zbog čega je pala na lijevu ruku i zadobila ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji. Tužiteljici je isti dan pružena hitna liječnička pomoć u KBC Rijeka. Za štetu je odgovoran Grad Rijeka temeljem Zakona o komunalnom gospodarstvu. Grad Rijeka ima kod tuženika sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti prema trećima. U navedenoj nezgodi tužiteljica je zadobila tjelesne povrede uslijed kojih joj je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje zbog čega je trpjela fizičke bolove, strah, a zaostalo je i smanjenje životne aktivnosti. Tuđa pomoć i njega bila joj je potrebna kroz cijelo vrijeme liječenja. Zbog štetnog događaja tužiteljica je bila privremeno nesposobna za rad od 14. studenog 2022. do 17. veljače 2023., slijedom čega je tužiteljici bila isplaćivana manja plaća od plaće koju je primala prije štetnog događaja. Tužiteljica se obratila tuženiku s odštetnim zahtjevom dana 4. travnja 2023. od kojeg datuma potražuje zatezne kamate. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom iz podnesaka od 3. veljače 2025. i 5. ožujka 2025. na ime neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu potražuje iznos od 4.965,00 EUR, a na ime izgubljene zarade iznos od 935,31 EUR, odnosno sveukupno 5.900,31 EUR sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, uz naknadu troškova parničnog postupka.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava se navode iz tužbe u cijelosti. Osporava sam nastanak štetnog događaja na način kako ga u historijatu tužbe opisuje tužiteljica, uzročno-posljedičnu vezu između ozljeda navedenih u dostavljenoj medicinskoj dokumentaciji i predmetnog događaja, odgovornost tuženika, pasivnu legitimaciju te osnov i visinu štete koju tužiteljica potražuje. Osporava vjerodostojnost fotografija priloženih uz tužbu te ističe da ukoliko tužiteljica dokaže sve ranije okolnosti, a to da je do štetnog događaja doista došlo na način kako to ista opisuje u tužbi ističe i prigovor isključive odgovornosti tužiteljice za nastanak štetnog događaja, a time i štete koja joj je nastala pa predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, uz naknadu troškova parničnog postupka tuženiku. U podnesku od 18. ožujka 2025. tuženik je učinio nespornim visinu izgubljene zarade, a na ročištu za glavnu raspravu održanom 29. travnja 2025. tuženik je priznao pasivnu legitimaciju.

3. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u fotografije lica mjesta (list 5, 48- 49 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 6-14 spisa), potvrdu poslodavca (list 15 spisa), izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad (list 16-20 spisa), odštetni zahtjev (list 22-25 spisa), proveden je očevid na licu mjesta (list 52-54 spisa), saslušana je svjedokinja FD (list 53-53 spisa), tužiteljica (list 70-71 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Miljenku Franiću, ortopedu (list 27-59 spisa) te je saslušan vještak dr. Miljenko Franić (list 77-78 spisa).

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP), ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev pretežito osnovan.

5. Među parničnim strankama nesporna je pasivna legitimacija i visina izgubljene zarade tužiteljice, a sporan je nastanak štetnog događaja, odgovornost za nastanak štetnog događaja, osnova i visina tužbenog zahtjeva neimovinske i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege te da li postoji doprinos ili isključiva krivnja tužiteljice za nastanak štetnog događaja.

6. Radi utvrđenja nastanka štetnog događaja te odgovornosti za isti proveden je očevid na licu mjesta i saslušani su tužiteljica i svjedok FD.

7. Na očevidu na licu mjesta po zamolnici ovog suda Općinski sud u Rijeci je razgledao mjesto spoticanja tužiteljice te utvrdio da su radovi na mjestu pada u tijeku obzirom se vrši kompletna rekonstrukcija postojeće Adamićeve ulice. Zatim je utvrđeno da fotografija kao prilog tužbi ne odgovara sadašnjem stanju, jer sada nedostaje sloj asfalta na kolniku, ali su ploče kolnika i dalje denivelirane. Jedna ploča je denivelirana u odnosu na druge na način da je ulegnuta za nekoliko centimetara.

8. Iz iskaza svjedokinje FD proizlazi da je toga jutra pred otprilike 2 godine oko 9 sati ujutro toga dana bila sunčano, vedro vrijeme jer se sjeća da je otvarala suncobrane. Bila je subota, a radi se o kafiću-noćnom klubu koji petkom zna biti otvoren do kasnih tj. ranih jutarnjih sati. Obično otvaraju oko 8- 9 sati. Priprema kafića ovisi o vremenskim prilikama obzirom caffe bar "Mačak" ima veliku terasu. Dok je posluživala goste primijetila je da je tužiteljica na podu, nije se dizala te je ležala potrbuške licem prema podu. Tužiteljica se nije mogla dignuti s poda te su ona i gosti lokala (dvoje alpinista, gospodin i gospođa) pomogli su da gospođu podigne s poda. Tužiteljica se žalila na bol u ruci i da joj je mučno pa su joj donijeli šećera i vode i posjeli je na stolicu. Tužiteljica se nije spotaknula uslijed mučnine već se spotaknula, a bilo je evidentno da se tužiteljica spotaknula na pločnik. Poslije su zvali Hitnu pomoć koja nije došla po nju već je tužiteljica pozvala kćer jer je bila pri svijesti pa Hitna ne izlazi na intervencije kad je osoba pri svijesti. Tužiteljica je prelazila preko pješačkog prijelaza u Adamićevoj ulici, a pala je u položaju da je glavom gledala prema Korzu, a nogama išla prema Adamićevoj, a misli da nije imala u rukama stvari koje je nosila.

9. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je dana 12.11.2022. parkirala svoj auto na obali te je krenula preko pješačkog prijelaza Adamićeve ulice kada joj se upalilo zeleno svjetlo za pješake. Kada je prešla cestu i došla do ruba kolnika, posrnula je te odletjela i kako je osjetila da će pasti podigla je lijevu ruku da zaštiti glavu. Pala je na svoju lijevu stranu i udarila cijelom lijevom rukom i glavom u pločnik. To se dogodilo pred kafićem "Mačak", a u blizini je i autobusna stanica. U kafiću je bila grupa planinara koji su čekali autobus. Ona je nakon pada osjetila bol i povratila. Ti planinari su joj pomogli da se podigne, ali kako nije mogla stajati gospođa iz kafića FD joj je donijela stolicu, a potom i limunadu da se osvježi. Jako ju je boljela lijeva ruka i lijevi dio glave i posebno lijevo zapešće. Gđa. FD je zvala hitnu da dođu po nju, oni su pitali da li je prisebna i budući da je bila su rekli da su u velikoj gužvi i da ne mogu doći po nju i neka ju netko dovede na hitni prijem. Gđa. FD je potom nazvala njezinu kćer koja ju je odvela u bolnicu. Mjesto pada su joj pokazali ti planinari. Radi se o razrovanom dijelu pločnika na kojem su betonske ili granitne ploče, iste su denivelirane i nisu fugirane, a neke su i djelomično oštećene. U desnoj ruci je imala ruksak, a na nogama ravne cipele sa gumenim đonom. Vrijeme tog dana je bilo poluoblačno i suho, malo je provirivalo sunce. Nije bilo nikakvog upozorenja oko tih ploča da si iste oštećene. Nakon izlaska iz bolnice imala je imobilizaciju te nije ništa mogla raditi sama pa joj je pomagala mlađa kćer, i oko osobne higijene i kućanskih poslova. I dalje osjeća posljedice ove ozljede, kao u svakodnevnom životu tako i u obavljanju svog posla. Radi kako rehabilitator sa djecom iz autističnog spektra i ponekad je potrebno im staviti otežavajući prsluk i otežavajuću deku koje su pojačane utezima od pijeska te ne može više izvoditi u punoj mjeri proprioreceptivni pritisak toj djeci koji im je potreban da bi se smirili. Bila je skoro 4 mjeseca na bolovanju te joj je svaki mjesec isplaćena manja plaća za oko 300,00 eura mjesečno. Prilikom prilaska licu mjesta nije gledala u pod već je pratila svijetlo na semaforu. Nije primijetila oštećenje na pločniku, a uz nju je cestu prelazilo još možda jedan ili dva pješaka. Nije joj bio prvi put da prelazi tu cestu, ali vrlo rijetko odlazi u grad i to joj nije svakodnevna ruta kretanja.

10. Sud vjeruje iskazima svjedokinje FD i tužiteljice jer su iste iskazivale logično, uvjerljivo, životno i međusobno suglasno te njihovi iskazi obiluju međusobno suglasnim detaljima s kojima čine smislenu cjelinu. Svjedokinja FD pritom nije niti osobno zainteresirana za ishod ovog spora.

11. Temeljem navedenih iskaza ovaj sud utvrđuje da je tužiteljica pala u Adamićevoj ulici prelazeći preko pješačkog prijelaza te se potaknula na oštećenje na prijelazu kolnika i pločnika, odnosno na ulegnutu ploču.

12. Temeljem čl. 98. st. 1. tada važećeg Zakona o cestama ("Narodne novine" br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21 i 114/22, u daljnjem tekstu: ZC) nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti, a koje nisu razvrstane kao javne ceste, i to posebice ceste koje povezuju područja unutar gradova i naselja i druge ceste na području naselja i gradova. Temeljem čl. 100. ZC-a nerazvrstanu cestu čini i cestovna građevina i nogostup, a temeljem čl. 101. st. 1. ZC-a nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi. Temeljem čl. 107. st. 1. ZC-a upravljanje, građenje i održavanje nerazvrstanih cesta obavlja se na način propisan za obavljanje komunalnih djelatnosti sukladno propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo.

13. U smislu odredbe čl. 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" br. 68/18, 110/18 i 32/20, u daljnjem tekstu: ZKG) važećeg na dan nastanka štetnog događaja, komunalno gospodarstvo je cjelovit sustav obavljanja komunalnih djelatnosti, građenja i održavanja komunalne infrastrukture te održavanja komunalnog reda na području općina, gradova i Grada Zagreba. Temeljem odredbe čl. 22. st. 1. toč. 1. ZKG-a komunalne djelatnosti kojima se osigurava održavanje komunalne infrastrukture su i održavanje nerazvrstanih cesta.

14. Budući je tužiteljica pala na oštećenom kolniku koju je bio dužan održavati osiguranik tuženika, tuženik je odgovoran za štetu nastalu trećim osobama zbog neredovitog obavljanja te djelatnosti u smislu čl. 1045. st. 1. u vezi s čl. 1084. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZOO).

15. Da je osiguranik tuženika ažurno i redovito obavljao propisane poslove redovitog održavanja, na mjestu štetnog događaja bi bilo uočeno da postoji denivelacija ploča na kolniku te da postoji realna opasnost od pada. Pritom sud smatra da tužiteljica temeljem čl. 1092. st. 1. ZOO-a nije doprinijela nastanku štete jer ista kao pješak opravdano može očekivati da su kolnici i pločnici redovito održavani i sigurni za kretanje te je nelogično i neživotno da prilikom hodanja gleda u pod kako bi izbjegla oštećenje na kolniku za koje bi opravdano mogla očekivati da nije tamo, pouzdajući se upravo u to da je kolnik uredno održavan. Stoga po mišljenju ovog suda istaknuti prigovor suodgovornosti odnosno isključive odgovornosti tužiteljice nije osnovan.

16. Radi utvrđivanja osnove i visine tužbenog zahtjeva neimovinske i imovinske štete tužitelja proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Miljenku Franiću, ortopedu.

17. Iz nalaza i mišljenja liječnika vještaka proizlazi da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila prijelom gornjeg kraja lijeve nadlaktične kosti. Liječena je i obrađivana po kirurgu, traumatologu te fizijatru. Provedena je fizikalna terapija u više navrata. Nakon završenog liječenja kod tužiteljice zaostaju bolne i ograničene kretnje lijevog ramena u slabijem stupnju te lijevog lakta terminalno. Zaostaje i oslabljena snaga rotatorne manžete lijevog ramena. Navedene ozljede su u uzročno-posljedičnoj vezi s predmetnim štetnim događajem uzevši u obzir priloženu medicinsku dokumentaciju. Zdravstveno stanje tužiteljice u svezi štetnog događaja s ortopedsko traumatološkog stabiliziralo 24.2.2023., a uzevši u obzir karakter zadobivene ozljede te priloženu medicinsku dokumentaciju. Bolovanje na kojem je tužiteljica bila nakon štetnog događaja je opravdano. Trajne posljedice nakon navedene i opisane ozljede smanjuju životnu aktivnost tužiteljice za 10% obzirom na bolne i ograničene kretnje lijevog ramena i lakta te smanjenu grubu motornu snagu rotatorne manžete lijevog ramena te će u tom postotku morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu i radu. Tzv. primarni strah koji se javio u samoj situaciji tjelesnog ozljeđivanja bio je vrlo intenzivan i kratkotrajan. Takozvani sekundarni strah koji je proistekao iz tjelesnih ozljeda i njenih posljedica jačeg intenziteta je bio prisutan 3 dana, srednjeg intenziteta 15 dana, slabijeg intenziteta 30 dana. Bol jakog intenziteta imala je 3 dana, srednje jakog intenziteta 20 dana, a manjeg intenziteta 40 dana. Tuđa pomoć i njega kod kućnih poslova, održavanja osobne higijene te odlaska kod liječnika te na fizikalnu terapiju bila je potrebna 2 sata dnevno kroz 30 dana liječenja. U periodu od 30 dana bila je potrebna pomoć druge osobe u prosjeku od 1 sat dnevno.

18. Saslušan na ročištu radi očitovanja na prigovore tužennika vještak dr. Miljenko Franić iskazao je da je svoj nalaz i mišljenje izradio sukladno karakteru ozljede zadobivene u ovom štetnom događaju, u tijeku liječenja odnosno priloženoj medicinskoj dokumentaciji i izvršenog pregleda tužiteljice od 27.12.2024. Prigovor se prvenstveno odnosi na ocjenu trajnih posljedica te uporištu te ocjene u priloženoj medicinskoj dokumentaciji. Pojašnjava da je u štetnom događaju tužiteljica zadobila kompleksni lom lijeve nadlaktične kosti zbog čega je neoperacijski liječena. Imobilizacija je nošena cca 3 tjedna, a nakon toga se krenulo kao što je uobičajeno s fizikalnom terapijom. Kliničkim pregledom utvrdio je smanjenu i bolnu pokretljivost lijevog ramena te također i lijevog lakta (kao što je to vrlo čest slučaj kod sličnih ozljeda, a nakon operacijskog i neoperacijskog liječenja da zaostaje i ograničena pokretljivost tzv. susjednog zgloba u ovom slučaju lakta) te također i oslabljenu snagu rotatorne manžete lijevog ramena. Temeljem navedenog trajne posljedice cijenio je u visini od 10% što smatra primjerenim te pri svom pisanom nalazu i mišljenju u cijelosti ostaje. Trajne posljedice kod tužiteljice se očituju u ograničenoj pokretljivosti lijevog ramena i lakta, što se u dnevnom životu manifestira otežanim radnjama iznad i u razini ramena, otežanim radnjama u kućanstvu, otežanim obavljanjem dnevnih zadataka tužiteljice koja radi kao defektolog u rehabilitaciji djece, za radnje npr. gdje je potrebna određena snaga (usisavanje, nošenje namirnica iz dućana, pranje suđa težeg i sl.).

19. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje liječnika vještaka dr. Miljenka Franića i to stoga što smatra da su isti dan stručno i obrazloženo, u skladu sa pravilima struke i medicinske znanosti, sve temeljem uvida u priloženu dokumentaciju i pregleda tužitelja, a svojim usmenim očitovanjem vještak je u cijelosti detaljno i obrazloženo otklonio prigovore tuženika.

20. Stoga je dokazni prijedlog tuženika za provođenje novog medicinskog vještačenja odbijen.

21. Temeljem navedenog medicinskog vještačenja utvrđeno je kako je povrijeđeno pravo osobnosti tužiteljice na tjelesno i duševno zdravlje, čime joj je nastala neimovinska šteta u smislu čl. 19. st. 2. u vezi s čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZOO), a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu, a temeljem čl. 1100. st. 1. ZOO-a.

22. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, kao što je i u ovom predmetu slučaj, za tako međusobno povezane (isprepletene) oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. Sud je pri tome raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužiteljica navela u tužbi: fizičke bolove, strah i duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti. One su u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO-a kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu. Nadalje, svaki od elemenata o kojima ovisi visina pravične novčane naknade mogu sami za sebe biti dovoljan razlog koji opravdava dosuditi tužiteljici pravičnu novčanu naknadu. Stoga je, radi pravilne ocjene visine pravične novčane naknade u ovom konkretnom slučaju, potrebno procijeniti koji bi iznos pravične novčane naknade pripao tužiteljici da je svaki od navedenih kriterija samostalna osnova za dosudu novčane satisfakcije zbog povrede prava osobnosti.

23. Cijeneći nalazom i mišljenjem liječnika vještaka utvrđen intenzitet i trajanje fizičkih bolova, vrstu i lokalitet ozljeda, sud smatra da bi tužiteljici kao pravična novčana naknada temeljem čl. 1100. ZOO-a bio iznos od 1.750,00 EUR.

24. Cijeneći nalazom i mišljenjem liječnika vještaka utvrđen intenzitet i trajanje straha, kao i vodeći računa o načinu ozljeđivanja tužiteljice, sud smatra da bi tužiteljici kao pravična novčana naknada temeljem čl. 1100. ZOO-a bio iznos od 1.400,00 EUR.

25. Cijeneći nalazom i mišljenjem liječnika vještaka utvrđen opseg pojačanih napora u omjeru od 10%, pojavne oblike kroz koje se te posljedice očituju, dob tužiteljice u vrijeme ozljeđivanja, kao i način ozljeđivanja, sud smatra da bi tužiteljici kao pravična novčana naknada temeljem čl. 1100. ZOO-a bio iznos od 1.500,00 EUR.

26. S obzirom na sve izloženo, te da prema ocjeni ovog suda težina povrede i okolnosti predmetnog slučaja daju pravo tužiteljici na pravičnu novčanu naknadu temeljem čl. 1100. st. 1. ZOO-a, to sud smatra da tužiteljici temeljem čl. 1100. st. 2. ZOO-a pripada iznos od 4.650,00 EUR.

27. S naslova tuđe pomoći i njege, a obzirom na utvrđeni opseg iste od strane vještaka (90 sati) te kako se cijena sata tuđe pomoći i njege ocjenjuje prema cijeni sata najniže plaćene kategorije rada, a koja bi cijena sata, sukladno Zakonu o minimalnoj plaći ("Narodne novine" br. 118/18, 120/21 i 152/24) i Uredbi o visini minimalne plaće za 2025. ("Narodne novine" br. 124/24) koja iznosi 970,00 EUR bruto, iznosila 5,99 EUR, sud smatra da tužiteljici pripada pravična novčana naknada u zatraženom iznosu od 315,00 EUR.

28. U odnosu na izgubljenu zaradu, tuženik se tijekom postupka protivio visini iste pa je određeno provođenje dokaza financijskim vještačenjem radi utvrđenja visine izgubljene zarade. Tužiteljica je uz podnesak od 5. ožujka 2025. dostavila potvrdu poslodavca sa projekcijom isplate plaće u punom iznosu te specificirala tužbeni zahtjev sa prvotnih 1.303,01 EUR na 935,31 EUR sukladno dostavljenoj potvrdi poslodavca, a koju visinu je tuženik učinio nespornom, ali se usprotivio djelomičnom povlačenju tužbe. Stoga je tužiteljici temeljem čl. 1093. st. 2. ZOO-a dosuđen iznos od 935,31 EUR dok je odbijen iznos od 367,70 EUR kao neosnovan.

29. Tužiteljici je sveukupno na ime neimovinske i imovinske štete dosuđen iznos od 5.900,31 EUR.

30. Tužiteljica ima pravo na kamate sukladno čl. 29. st. 1. ZOO-a, a u vezi s čl. 1086. i 1103. ZOO-a. Odredba čl. 1086. ZOO-a propisuje da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete, dok je čl. 1103. ZOO-a propisano da obveza pravične novčane naknade neimovinske štete dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga.

31. Budući je tužiteljica odštetni zahtjev tuženiku podnijela 4. travnja 2023., a vještak je u nalazu naveo da je liječenje zbog posljedica iz ovog štetnog događaja završeno 24. veljače 2023. zakonske zatezne kamate na neimovinsku štetu su joj sukladno čl. 1103. ZOO-a dosuđene od 4. travnja 2023. do isplate.

32. U odnosu na nenovčanu imovinsku štetu, valja reći kako visina iste može biti poznata tek onda kad je na pravno obvezujući način izražena u novcu, dakle kada nenovčana imovinska šteta dobije značenje novčane obveze. Zbog toga sud smatra da tužiteljica ima pravo na zatezne kamate na utvrđeni iznos nenovčane imovinske štete od dana donošenja prvostupanjske presude jer je tim danom nenovčana imovinska šteta dobila karakter novčane, te je stoga tužiteljici dosudio zateznu kamatu na naknadu za tuđu pomoć i njegu od dana donošenja ove presude do isplate.

33. Zakonske zatezne kamate na izgubljenu zaradu dosuđene su čl. 1086. ZOO-a o dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate.

34. Stopa zakonske zatezne kamate određena je temeljem čl. 29. st. 2. ZOO-a.

35. Ostali priloženi dokazi nisu posebno cijenjeni jer isti nisu odlučni za rješavanje u ovoj pravnoj stvari.

36. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 5. i čl. 155. ZPP-a, a budući je tužiteljica u cijelosti uspjela u osnovi svog zahtjeva, a u visinu u omjeru od 94%.

37. Tužiteljici je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u skladu s dostavljenim troškovnikom te prema vrijednosti predmeta spora (6.270,71 EUR), a prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23, u daljnjem tekstu: OT), i to temeljem tbr. 52/3 OT koja propisuje da kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka. Tužiteljici je priznat trošak za sastav odštetnog zahtjeva po 100 bodova (tbr. 32), za sastav tužbe 100 bodova (tbr. 7/1), za sastav obrazloženih podnesaka od 29.11.2023., 3.2.2025. i 5.3.2025. po 100 bodova (tbr. 8/1), za sastav podnesaka od 26.6.2024., 17.7.2024. i 10.9.2024. po 25 bodova (tbr. 8/4), za pristup na ročišta 18.6.2024., 11.2.2025. i 29.4.2025. po 100 bodova (tbr. 9/1) te za pristup na očevid 5.9.2024. po 100 bodova (tbr. 9/7) odnosno sveukupno 975 bodova što pomnoženo s vrijednošću 1 boda od 2,00 EUR sukladno važećoj OT iznosi 1.950,00 EUR te što uvećano za 25% na ime PDV-a iznosi 2.437,50 EUR. Tužiteljici je priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 52,74 EUR i na presudu u iznosu od 54,58 EUR, te trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 300,00 EUR i trošak predujma za očevid u iznosu od 40,20 EUR, tako da je tužiteljici sveukupno priznat parnični trošak u iznosu od 2.585,02 EUR. Na tako utvrđen iznos parničnog troška tužiteljici su dosuđene zakonske zatezne kamate tekuće od presuđenja pa do isplate po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. ZOO-a, a u skladu s odredbom čl. 151. st. 3. ZPP-a.

38. Tužiteljici nije priznat trošak sastava podneska od 23.7.2024. jer isti ne prileži spisu.

39. Zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka je odbijen jer isti nije uspio u sporu.

40. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 22. svibnja 2025.

Sutkinja:

Ana Lovrinov

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri (4) istovjetna primjerka u roku od petnaest (15) dana od dana primitka pisanog otpravka ove presude, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP-a).

DNA:

1. tužiteljici po pun. uz rješenje o pristojbi na presudu - 109,16 EUR

2. tuženiku po pun.