REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: R1 Ob-2346/2023-7
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Luciji Arelić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagateljice FSV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 21. svibnja 2025.
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da su predlagateljica FSV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i sada pok. FS, živjeli u izvanbračnoj zajednici od 1984. godine pa do smrti ES dana 16. prosinca 1993. godine.
Obrazloženje
1. Predlagateljica je podnijela ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. US, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu. Navodi da su nakon brakorazvodne presude P2-1756/83 bivši supružnici živjeli zajedno u istom kućanstvu, da je pok. FS u kontinuitetu doprinosio materijalna sredstva za život, da se ona brinula za bivšeg supružnika kao da su u regularnom braku, pa tako i o zajedničkoj djeci, ali da je bivši suprug kao alkoholičar odbijao liječenje.
2. Protustranka HZMO je u svom očitovanju navodi da je FS preminuo prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama zakona o mirovinskom osiguranju (Nn 35/2008), kao i zbog činjenice da su bili razvedeni i na različitim adresama, predlaže odbaciti zahtjev predlagateljice.
3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagateljice i svjedoka ŽS i ĐS.
4. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19,– dalje ZMO) propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.
5. Zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. zaključeno je, pozivom na odredbe čl. 433. i čl. 438. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20 – dalje ObZ), da se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice, to se međutim, ne odnosi na situacije kada je podizanje takve tužbe predviđeno posebnim propisom. Dakle, utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice sukladno odredbi čl. 22. st. 3. ZMO-a predstavlja izuzetak u odnosu na pravno shvaćanje predsjednika građanskih odjela Županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 15. lipnja 2018.
6. S obzirom da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. ObZ sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.
7. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 17-18 spisa) i smrtni list (list 4 spisa) utvrđeno je da je FS rođen dana **.**.1943. umro dana **.**.1993. Nadalje, da je dana 23. rujna 1967. sklopio brak sa BS, a koji je brak razveden pravomoćnom presudom Okružnog suda u Zagrebu broj 212/1969 od 23. svibnja 1969. Dana 11. studenoga 1972 sklopio je brak sa SS, a koji je brak razveden pravomoćnom presudom Okružnog suda u Zagrebu broj P2-2374/74. Dana 20. srpnja 1974. sklopio je brak sa DS, a koji je brak razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zagrebu broj p2-1756/83 od 5. studenoga 1984.
8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 15-16 spisa) utvrđeno je da je predlagateljica rođena dana **.**.1946. te da je 20. srpnja 1974. sklopila brak sa ŠS i pritom uzela muževo prezime, a koji je brak rastavljen pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zagrebu broj P2-1756/1983 od 26. siječnja 1985.
9. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu (list 8 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od dana 23. veljače 1979. na adresi u [adresa].
10. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za pok. ŠS (list 7 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od dana 21. veljače 1979. do 28. kolovoza 1990. na adresi u [adresa], a od 28. kolovoza 1990. do 28. siječnja 1994. na adresi u [adresa].
11. Predlagateljica je na ročištu održanom dana 5. svibnja 2025. iskazala da su se ona i pok. FS razveli 1984. da bi zadržali stanarsko pravo na stanu njegovih roditelja. Oni su naime nastavili živjeti zajedno i to na adresi [adresa]. **.**.1993. FS je umro u bolnici u Novom Marofu. Roditelji pok. FS su imali mali sustanarski stan (u [adresa]) te su i ona i pok. FS odlazili tamo skoro svaki dan. FS je nekada tamo prespavao. FS je od 1990. do 1993. promijenio adresu prebivališta da ne izgubi stanarsko sustanarsko pravo obzirom da su se sustanari vraćali iz inozemstva. Sve osobne stvari FS bile su u stanu u [adresa] te bi on samo povremeno odlazio u stan u F [adresa], a u koji je stan dolazila i predlagateljica čistiti ga. FS i ona nastavili su najnormalnije živjeti u [adresa], imali su zajedničke financije, predlagateljica nije bila zaposlena. Išli su na zajedničke izlete i izlaske kada je pok. FS bio zdrav npr. u Sloveniju gdje je bila njegova familija. FS je bio veliki individualac a imao je rak intestinalnog trakta. Nakon pok. FS doneseno rješenje o nasljeđivanju kojim su nasljednicama proglašene ŽS i ĐS. Sudjelovala je u tom postupku. Pok. FS je posljednjih godinu do godinu i pol svoga života bio u bolnici u Novom Marofu jer je bio na palijativnoj skrbi. E i VS roditelji su pok. FS te su njihove kćerke naslijedile i imovinu o njih. Pok. FS je bio jedinac.
12. Svjedok ŽS je na ročištu održanom dana 5. svibnja 2025. iskazala da se ne sjeća kada su se roditelji razveli ali zna da je tata i dalje živio u [adresa] jer je imao sobicu i sjeća se njegovih stvari. Odlazila je u prvi razred srednje škole i to je njeno zadnje sjećanje na njega. Neko vrijeme ga nije bilo pa bi došao ali uvijek bio došao u poslijepodnevnim satima. Noćio je u stanu u [adresa]. Ne sjeća se odnosa roditelja tada. Sjećam se da su išli na zajedničke izlete na Savu ili u šumu. Išli su i na more svi zajedno. Sjeća se zajedničkih objeda. Otac je spavao u jednoj sobi dok su sestra, majka i ona spavale u drugoj. Sjeća se je otac nestao iz života, ne znam točno kada, čula je da je odlazio po bolnicama i zatim je čula da je sprovod na kojem nije bila.
13. Svjedok ĐS je na ročištu održanom dana 5. svibnja 2025. iskazala da je imala 9 ili 10 godina kada su se roditelji razveli. Rođena je sam 1975. Oni su nastavili živjeti zajedno sve do tatine smrti i to na adresi [adresa]. Ne sjeća se je li otac nekada odlazio. Otac je bio jako fin a njihov je odnos bio uvijek isti, dostojanstveno. Zajednički bi objedovali, išli su na obiteljske izlete posvuda. Imali su zajedničke financije, roditelji su im omogućavali sve što je trebalo a majka nije radila dok su bile male. Otac je živio s njima do 1993. a umro je 16.12. u bolnici u Novom Marofu. Negdje 3 mjeseca prije smrti otac je otišao na odjel palijativne skrbi. Obitelj odnosno mama i ona su organizirale sprovod i to uz pomoć poduzeća gdje je tata radio. Bila je na sprovodu te su majka i ona stajale uz lijes. Otac je bio sin jedinac, nije imao braće ili sestara. Misli da ne postoje živući prijatelji pok. oca. Roditelj su općenito spavali zajedno dok je ponekad njena sestra spavala s mamom i to negdje do 12 odnosno 13 godine. Misli da ona nije spavala s mamom ili sestrom jer su sestri smetale njene duge noge pa je ona spavala s ocem. Sjećam se da je tata iz stana u [adresa] otišao u bolnicu u Novi Marof na liječenje.
14. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu. Naime, sud je povjerovao predlagateljici i svjedoku JS kada su naveli da je Predlagateljica tražila svjedoke za ovaj postupak ali su svi poznanici pok. FS ili dementni, ili teško pokretni ili umrli, a kao i prvi susjedi, kao i glede okolnosti rastave braka i nastavka zajedničkog života.
15. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.
16. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagateljica i pokojni FS bili u vezi te su živjeli u istom domaćinstvu u Zagrebu, puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine. Predlagateljica i pokojni FS, prethodno su bili u braku, ali je brak razveden te su nastavili živjeti zajedno, a u kojoj je zajednici Predlagateljica bila neudana, a pokojni FS neoženjen za vrijeme daljnjeg zajedničkog života u istom domaćinstvu koji je trajao sve do smrti FS. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.
17. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ-pa je sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.
U Zagrebu 21. svibnja 2025.
Sutkinja:
Lucija Arelić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku od petnaest (15) dana, računajući od dana dostave pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjerka za sud i stranke, a o njoj odlučuje Županijski sud.
DNA:
1. Predlagateljici po pun. uz rješenje za plaćanje pristojbe na prijedlog i rješenje
2. Protustranci
