Republika Hrvatska

Općinski sud u Makarskoj

Makarska

Kralja Petra Krešimira IV 2

P-1710/2019-55

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Makarskoj, po sucu Veroniki Aračić, u pravnoj stvari tužiteljice ŠH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnici, odvjetnici u OD Ljubičić-Vrdoljak&partneri d.o.o. iz Splita, protiv tuženika VH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici u OD Krka&Krka d.o.o. iz Splita, radi utvrđenja, nakon zaključenja glavne rasprave, održane dana 08.travnja 2025., u nazočnosti punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tuženika, dana 21.svibnja 2025., objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Djelomično se prihvaća preinačeni tužbeni zahtjev tužiteljice koji u prihvaćenom dijelu glasi:

„1. Utvrđuje se da je ništetan i bez pravne valjanosti Ugovor o građenju sklopljen dana 23.listopada 2002. između ŠH i VH, kao vlasnika nekretnine i tvrtke PROMAJNA HOTELI D.O.O. kao nositelja prava građenja, na nekretnini označenoj kao čest. zgr. [katastarska čestica] u naravi zgrada i dvorište, površine 500 m2, upisano u 1. zk tijelo ZU 2810 KO [katastarska općina].“

II. Djelomično se odbija tužbeni zahtjev tužiteljice koji u odbijajućem dijelu koji glasi:

2.a) „Utvrđuje se da je tužiteljica suvlasnica za 23/100 dijela, a tuženik za 27/100 dijela čest. zem. [katastarska čestica] zgr, ZU 2810, KO [katastarska općina], u naravi Hotel „Conte“, koji se nalazi u mjestu [adresa], anagrafske oznake [adresa], sa svim pripadnostima i služnostima“.

b) Utvrđuje se da je tužiteljica suvlasnica za 73/100 dijela, a tuženik za 27/100 materijalnog odijeljenog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], ZU 3250, KO [katastarska općina], a koji posebni dio predstavlja površina 908 m2 suviše 109 m2 i u vještvu vještaka Perice Puljića, koje vještvo je sastavni dio ovog spisa, označen slovima A-B-C-N-M-J-K-A, kao i slovima: F-G-H-I-L-F, te je ista ovlaštena temeljem ove presude, te kao i prijavnog lista, izvršiti parcelaciju ove nekretnine.

3. Ovlašćuje se tužiteljica da temeljem ove presude i bez daljnjeg sudjelovanja tuženika izvrši upis prava suvlasništva na nekretnini pobliže opisanoj u točki 2.a. tužbenog zahtjeva, za idealni dio koji odgovara dijelu od 23/100 dijela cjeline, i na nekretnini pobliže opisanoj u točki 2. b. tužbenog zahtjeva za idealni dio koji odgovara dijelu od 70/100 dijela cjeline, uz istodobni iz tog prava s imena tuženika.“ III. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

r i j e š i o  j e

Tužba i tužbeni zahtjev tužiteljice se odbacuju u dijelu kojim je tužiteljica tražila utvrđenje suvlasništva za 50/100 dijela čest. zgr. [katastarska čestica] u KO [katastarska općina] (tj. za dio tužbenog zahtjeva iz točke 2.a. ) i za dio tužbe i tužbenog zahtjeva iz točke 3. -ovlaštenje da se tužiteljica temeljem presude upiše kao suvlasnica čest. zgr. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] u dijelu od 50/100 i da se u tom dijelu izvrši brisanje sa imena tuženika.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je protiv tuženika, dana 24.kolovoza 2018. podnijela tužbu, radi utvrđenja u kojoj je navela da su u zemljišnim knjigama kod ZK odjela ovog suda nekretnine, označene kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], koje u naravi predstavljaju: HOTEL CONTE, sa svim pripadajućim objektama, terasama, vanjskim bazenom, parkingom - označeno kao čest. zem. [katastarska čestica]-zgr, te nekretnina nasuprot hotela zvana „Maslina" u naravi terasa sa garažom i maslinikom u zemljišnim knjigama upisane kao suvlasništvo stranaka, svake za po ½ dijela, da je tužiteljica svoj suvlasnički dio na predmetnoj nekretnini stekla nasljeđivanjem po Rješenju o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Makarskoj, u ostavinskom postupku iza smrti svog pok. supruga ŠH, broj rješenja O-374/14 od dana 4. kolovoza 2015. godine. suvlasnički dio tužiteljice je idealni dio koji odgovara dijelu od 73/100, a tuženik idealni dio koji odgovara dijelu od 27/100 dijela cjeline.

2. Predložila je donošenje presude kojom će se utvrditi da je ona suvlasnica čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] u dijelu koji odgovora dijelu od 73/100 dijela cjeline, a tuženik idealnog dijela koji odgovara dijelu od 27/100 dijela cjeline, te da se tužiteljica ovlašćuje da temeljem presude izvrši upis suvlasništva na tim nekretninama za idealni dio koji odgovara dijelu od 73/100 dijela cjeline, uz istodobni izbris tog prava s imena tuženika.

3. Prije zaključenja prethodnog postupka tužiteljica je preinačila tužbeni zahtjev na način da je istom dodala novu točku, koju je označila kao točku 1., i predložila da se utvrdi da je ništetan i bez pravne valjanosti Ugovor o građenju, sklopljen dana 23. listopada 2002., između ŠH i VH Lozine kao vlasnika nekretnine i tvrtke PROMAJNA HOTELI D.O.O., kao nositelja prava građenja na nekretnini označenoj kao čest. zgr. [katastarska čestica], u naravi zgrada i dvorište, površine 500 m2, upisane u zk tijelo 1. ZU 2810 KO [katastarska općina]. Nakon provedenog dokaznog postupka očevidom, uz sudjelovanje vještaka geodeta i vještaka za graditeljstvo, tužiteljica je, sukladno tim nalazima, uredila točku 2. na točke 2.a. i 2.b.). Pod točkom 2.a. je predložila da se utvrdi da je ona suvlasnica za 73/100 dijela čest. zgr. [katastarska čestica], KO [katastarska općina], a pod točkom 2. b) da je suvlasnica za 73/100 dijela materijalno odijeljenog dijela nekretnine označeno kao čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] i to onih dijelova koji su u vještu vještaka Perice Puljića označeni slovima A-B-C-N-M-J-K-A i slovima F-G-H-I-L-F, te da je ista ovlaštena, temeljem presude i prijavnog lista, izvršiti parcelaciju te nekretnine. Točka 3. tužbenog zahtjeva je ostala ista. Sud je i ovu preinaku tužbenog zahtjeva prihvatio, budući je ista izvršena sukladno nalazima vještaka, te tužiteljica tu preinaku, bez svoje krivnje, ranije nije mogla predložiti, a sve temeljem čl. 190.st.2. Zakona o parničnom postupku.

4. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo da odgovor dostavlja u ostavljenom mu roku, da u tužbi tužiteljica navodi da je ona suvlasnik za 73/100 dijela nekretnina označenih sa čst zem. 894 ZU 2810 K. O. [katastarska općina]-Baška Voda i čst.zem. 2980/1, te čst.zem. 2980/7 ZU 3250 K. O. [katastarska općina]-Baška Voda, a da bi na istim nekretninama tuženik bio suvlasnik za suvlasnički dio od 27/100 dijela cjeline. Zbog navedenog tužiteljica je predložila da sud donese presudu kojom će biti utvrđeno da je ista suvlasnica za predmetnim nekretninama za suvlasnički dio od 73/100 dijela cjeline, a tuženik da je suvlasnik za 27/100 dijela cjeline, te da je tužiteljica ovlaštena na temelju navedene presude izvršiti upis prava suvlasništva na istim nekretninama na svoje ime za suvlasnički dio od 73/100 dijela cjeline, da su navodi iz tužbe su neosnovani, da je tužiteljica uz tužbu dostavila izvod iz zemljišne knjige za nekretnine označene sa čst zem 2980/1 2980/7 ZU 3250 KO [katastarska općina]-Baška Voda, a koje nekretnine da su upisane na treće osobe, time da na istim nekretninama tuženik nije upisan kao suvlasnik, da je tužiteljica dostavila izvod iz zemljišne knjige za čst.zem 894 U 2810 KO [katastarska općina]-Baška Voda, a na kojoj nekretnini je tužiteljica upisana za ½ dijela, a tuženik da je upisan za ½ dijela, da tuženik navodi da je on sa ŠH kupio nekretninu označenu sa čst zgr. 894 ZU 2810 K. O. [katastarska općina]-Baška Voda za po dijela, a koja nekretnina da je u naravi predstavljala zapuštenu zgradu i dvorište, da su temeljem Ugovora o pravu građenja „U [adresa] 23. listopada 2002.god.", ovjerenog kod javnog bilježnika ČH iz [adresa] pod brojem OV-3797/2 [adresa] 24.10.2002", upisani suvlasnici OH ŠH i VH prenijeli pravo građenja na istoj nekretnini na tvrtku PROMAJNA HOTELI d.o.o. [adresa], da su temeljem točke II. tog Ugovora o pravu građenja suvlasnici navedene nekretnine besplatno prenijeli pravo građenja na tvrtku PROMAJNA-HOTELI d.o.o. [adresa], te ovlastili istu tvrtku da u svoje ime i za svoj račun može izgraditi - rekonstruirati stambeno poslovnu zgradu - hotel na predmetnoj nekretnini, da su ujedno vlasnici navedene nekretnine predali u posjed navedenu nekretninu tvrtki PROMAJNA HOTELI d.o.o. [adresa], te istu ovlastili da navedenu nekretninu može opteretiti služnostima, stvarnim teretima i založnim pravom, da je, nakon toga navedena nekretnina opterećena založnim pravom - hipotekom upisana u korist Zagrebačke banke d.d. Zagreb u iznosu od 445.000,00 EURA i u iznosu od 160.000,00 eura, da je na temelju navedenog Ugovora o pravu građenja od 23.10.2002.god., tvrtka PROMAJNA-HOTELI do.o. [adresa] ishodila Izmjenu građevinske dozvole izdanu od strane Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove, Ispostava Makarska Klasa: UP/I-361-03/02-01/77 Ur broj: 2181-05/04-02-08-KG od 27.11.2002.god, da je tvrtka PROMAJNA-HOTELI d.o.o. [adresa] na istoj nekretnini izgradila hotel od svojih sredstava i tako postala jedini i isključivi vlasnik navedenih nekretnina, da tužiteljica uz tužbu, nije dostavila nikakav dokaz iz kojeg bi proizlazilo temeljem koje pravne osnove je stekla suvlasnički dio od 73/100 dijela navedene nekretnine, pa da radi navedenog tuženik u cijelosti poriče sve navode iz tužbe i predlaže da tužbeni zahtjev tužiteljice bude u cijelosti odbijen kao neosnovan. Tuženik se protivio ranije navedenim preinakama tužbe i tužbenog zahtjeva, ali ih je sud prihvatio iz razloga koji su već obrazloženi. Tijekom postupka tuženik je isticao i prigovor nedostatka aktivne legitimacije i promašene pasivne legitimacije.

5. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u: zk izvatke za ZU 3250 i ZU 2810 KO [katastarska općina], rješenje j.b. TH iz [adresa] O-374/2014, UPP/OS- 161/2014 od 04.kolovoza 2015., pismena pisana rukopisom sa nadnevkom 16.10.2008., i drugo bez nadnevka (str. 8 i 9) koje je potpisano sa OH, Ugovor o pravu građenja, u potpisu tuženika ovjeren kod j.b. ČH iz [adresa] dana 24.10.22. pod OV-3797/2002., pravomoćnu izmjenu građ. dozvole Službe za prostorno uređenje .. SDŽ Ispostava Makarska Klasa: UP/Io-361-03/02-01/77 od 27.11.2002., preslika pismena pisanim rukom (str. 33 spisa), SMS poruke između stranaka (str. 36 do 59 spisa), Nalaz vještaka geodeta od 15.11.2021., s prilozima, Nalaz vještaka za graditeljstvo od 22.travnja 2022., s procjembenim elaboratom i prilozima, iskaze parničnih stranaka, saslušanih svjedoka, dopis PU Ispostava Makarska Klasa: 034- 04/24-04/3047 od 26.09.2024., (zaprimljen 02.10.2024.) s prilozima, potvrdama o visini dohotka i primitaka tuženika, Prijedlog predlagatelja Erste Steiermaerkische Bank za uknjižbu radi osiguranja od 21.03.2022., ugovor o okvirnom iznosu od 21.03.2002., između navedene banke s jedne strane Promajna hoteli d.o.o. kao dužnik, te VH i ŠH kao protivnika osiguranja, Glavni projekt za poslovni objekt-hotel Promajna, investitora Hoteli Promajna d.o.o., Ugovor o dugoročnom kreditu s valutnom klauzulom između Zagrebačke banke d.d. i Promajna hoteli d.o.o. Baška Voda, od 22.svibnja 2006., dokaze o novčanim transferima između ovdašnjih stranaka na engleskom jeziku i ovjerenom prijevodu na hrvatski jezik i fotografije priložene uz podnesak tuženika od 27.03.2025. pa je cijeneći rezultate provedenog dokaznog postupka odlučio kao u izreci iz sljedećih razloga:

6. Uvidom u zk izvadak za ZU 3250 KO [katastarska općina] utvrđeno je da su u isti upisane čest. zem. [katastarska čestica], voćnjak i vinograd Pekino polje, površine 4001 m2 i čest. zem. [katastarska čestica], maslinik Pekino polje površine 250 m2, kao suvlasništvo KH, ČH, Š i ZH, PH i AH.

7. Uvidom u zk izvadak za ZU 2810 KO [katastarska općina], utvrđeno je da je u isti upisana čest. zgr. [katastarska čestica], zgrada i dvorište ukupne površine 650 m2, od čega pod zgradom 503 m2, i pod dvorištem 147 m2, kao suvlasništvo ovdašnjih stranaka, svake za po ½ dijela. U C listu je 04.srpnja 2001. zabilježeno da je zgrada upisana u zemljišnu knjigu bez uporabne dozvole, te su 11.srpnja 2006. upisana prava zaloga za korist Zagrebačke banke d.d. Zagreb u svrhu osiguranja prvog kredita na iznos od 445.000,00 eura i drugog na iznos od 160.400,00 eura, sve u kunskoj protuvrijednosti i sa pripadajućim kamatama.

8. Uvidom u Rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnik (dalje j.b.) TH broj O-374/2014, UPP/OS-161/2014 od 04.kolovoza 2015., utvrđeno je da se radi o ostavinskom predmetu iza smrti ŠH, sina TH, umrlog **.**.2014., da njegovu imovinu čine, između ostalog, i nekretnine u KO [katastarska općina] iz ZU 2810, pravo vlasništva za ½ dijela čest. zgr. [katastarska čestica],(zemljišnoknjižno vlasništvo), a kao „vanknjižno vlasništvo“ čest. zem. [katastarska čestica], u naravi hotel Conte u [adresa], s pripadajućim objektima, terasama, vanjskim bazenom, parkingom i nekretnina nasuprot hotela zv. Masline, u naravi terasa sa garažama i maslinikom. U obrazloženju tog Rješenja je navedeno da je ostavitelj 30.rujna 2014. sačinio pisanu oporuku, pred svjedocima, kod odvjetnice Silvije Đerek Matković iz Imotskog i da je, u dijelu koji se odnosi na nekretnine u KO [katastarska općina], naveo, da je vlasnik nekretnine u [adresa] na adresi [adresa], u naravi hotel Conte sa svim pripadajućim objektima terasama, vanjskim bazenom i parkingom, kao i vlasnik nekretnine nasuprot hotela zv. Maslina, u naravi terasa sa garažom i maslinikom, da je suvlasnik tih nekretnina u većinskom dijelu, obzirom je zemljište, na kojem je izgrađen hotel, kupio zajedno s bratom BH, kojeg je isplatio kasnije za njegov dio, pa da je tako isključivo on vlasnik zemljišta na kojem je hotel izgrađen i da svu imovinu, za slučaj smrti, ostavlja supruzi FH. Jedinom nasljednicom tog ostavitelja je i proglašena oporučna nasljednica supruga ŠH.

9. Uvidom u presliku pismena pisanog rukopisom, s nadnevkom 16.listopada 2008. (str. 8. spisa), utvrđeno je da pismeno počinje riječima . „ JH“ te da se u njemu navodi da je OH zvala za kredit i da ga je danas platio, da je, što se tiče hotela, odlučio da hotel vrijedi između 6.000.000,00 i 7.000.000,00 $, da je minimalna vrijednost između njih 6.000.000,00 $, a da bi se za prodaju tražilo i dobilo više, da bi on, ako bi ga OH htio za sebe, tražio puno manje nego što je OH njemu govorio tj. da bude po 50 % svaki i Ivanova zemlja, da misli da je pošteno od njega da se uzme najmanja cijena hotel od 6.000.000,00 $ i onda „ OH 73%“ i „ VH 27%“.

10. Uvidom u drugo rukom pisano pismeno bez nadnevka potpisano od „ OH“ (str. 9 spisa) utvrđeno je da se u njemu navodi da se obraća tuženiku - VH te navodi da „dok je BH tu odu u [adresa] u katastar i prebace zemlju s Milanovog imena na Ivanovo“, da srede račune i u [adresa], te da s „ćaćom“ vidi „di su otišle pare što fale“ i da to sve skupi i novac preda ŠHH.

11. Uvidom u Ugovor o pravu građenja, od 23.listopada 2002., utvrđeno je da se sklapa između ŠH i VH, kao vlasnika, s jedne strane i PROMAJNA HOTELI d.o.o. , zastupanog po direktoru VH, s druge strane. U tom Ugovoru je navedeno da su OH i VH vlasnici čest. zgr. [katastarska čestica], u naravi zgrada i dvorište, sa 500 m2 površine, svaki za po ½ dijela, i da se kao vlasnici legitimiraju upisom u zemljišne knjige ovog suda, da se PROMAJNA HOTELI d.o.o., zastupani po članu Uprave VH, legitimiraju upisom u glavnu knjigu sudskog registra Trgovačkog suda u Splitu pod brojem Tt-01/1125-3 od 06.lipnja 2001., da vlasnici danom sklapanja ugovora besplatno prenose pravo građenja na PROMAJNA HOTELI d.o.o. [adresa], da nositelj prava građenja, po ovlaštenju vlasnika, može u svoje ime i račun izgraditi – rekonstruirati stambeno poslovnu zgradu-hotel na predmetnoj nekretnini prema projektu br. T.d. br. 14/2002 od srpnja 2002., kojeg je izradio Morović d.o.o. Split , na način da ishoduje svu potrebnu dokumentaciju na svoje ime, da vlasnici uvode nositelja prava građenja u neograničeni posjed predmetne nekretnine i ovlašćuju ga da nekretninu, kao i buduću zgradu, može opteretiti služnostima stvarnim teretima i založnim pravom, bez svakog daljnjeg pitanja i privole i da taj ugovor ima snagu hipotekarne izjave, da može poduzimati sve eventualne pravne radnje, pred bankama i drugim državnim organima, temeljem kojih nositelj građenja može potpisati ugovor o kreditu i potpisivati sve ostale potrebne isprave u njegovo ime i račun kao vlasnika, da vlasnici ovlašćuju nositelja prava građenja da ima pravo upisa u zemljišne knjige, pravo tereta, a nakon izgradnje zgrade pravo upisa da je izgrađena s pravom građenja, da se raskid ili preinaka sadržaja prava građenja može napraviti pisanim putem, ovjerenim kod j.b., a da vlasnici mogu u svako doba izvršiti isto, uz prethodnu pismenu najavu u roku od 30 dana, te da se stranke unaprijed odriču prava pobijanja tog ugovora iz bilo kojeg razloga, a posebno zbog eventualne prikrate preko polovine prave vrijednosti sve kada bi to i bio slučaj. Ispod riječi „vlasnici“ je potpis VH te je navedeno „ VH u svoje ime i kao punomoćnik ŠH“. Ispod riječi „nositelj prava građenja“ je potpis VH i riječi (PROMAJNA HOTELI d.o.o. zastupano po direktoru VH)“. U ovjeri j.b. ČH iz [adresa] od 24.listopada 2002. pod OV-3797/2002 je navedeno „ VH iz [adresa]“priznao potpis na pismenu kao svoj. Istovjetnost podnositelja isprave utvrdio sam temeljem osobnog poznanstva. Potpis na pismenu je istinit.“

12. Uvidom u pravomoćnu Izmjenu građevne dozvole, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove SDŽ, Ispostava Makarska UP/Io-361-03/02-01/77 od 27.studenog 2002., utvrđeno je da je ista izdata po zahtjevu „HOTELI PROMAJNA d.o.o.“ iz [adresa], i da je ranija građevna dozvola izdata od istog tijela, dana 16.srpnja 1999., kojom je OH i BH odobrena gradnja stambene građevine sa poslovnim prostorom-restoran na zemljištu označenom kao čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], Baška Voda, da se ta dozvola mijenja na način da se novom investitoru, HOTELI PROMAJNA d.o.o. odobrava izgradnja na novoformiranoj građevnoj parceli površine 650 m2, označenoj kao čest. zgr. [katastarska čestica] KO [katastarska općina].

13. Na stranicama 33 do 55 spisa su poruke i to neke pisane rukopisom, iz kojih je razvidno da se radi o porukama koje su razmjenjivane između sad pok. ŠH i VH, a iz kojih je razvidno da se odnose na rad hotela ( na stranicama hotela), od 36 do 59 spisa su SMS poruke sa mobilnog aparata tužiteljice FH , koje je razmjenjivala sa tuženikom. I iz tih poruka je razvidno da postoje nesporazumi između stranaka u svezi rada hotela. Tužiteljica traži od tuženika da ne sklapa ugovore za njezinu polovicu zgrade s agencijama, dok se ne riješe odnosi između njih. Tuženik u svojim porukama spominje dugove prema trećim osobama i ponude koje je davao tužiteljici. Kao reakcija na tužiteljičinu poruku da je tuženiku poslala 10.000,00 $ (druga poruka na str. 42) tuženik odgovara svojom porukom (druga poruka na str. 44) „ a za pomoć na nevrijeme 10.000,00 $ ispada da je samo moja kuća ??? kodasi meni privatno dala! Zato ti svaka čast.“ U poruci (prva poruka na stranici 47) tužiteljica navodi „kad ti šaljem dolara 10.000,00 $, onda je zajednička kuća, a kad tražim kako kažeš kamion papira onda se ljutiš…A u stvari što si ti to meni poslao u kamionu papira (tri godine rada hotela) od skoro 20 godina.“

14. Dana 01.listopada 2021. u predmetnoj pravnoj stvari proveden je dokazni postupak očevidom uz sudjelovanje vještaka za graditeljstvo iz tvrtke Mente Forte iz Omiša, Inoslava Nikolića i vještaka geodeta Perice Puljića. Očevid je održan u [adresa], a predmet spora je hotel Conte, sa bazenom i ograđenom, uređenom i popločanom okućnicom. Vještaku geodetu je naloženo identificirati pokazane nekretnine, a vještaku za graditeljstvo da ih prikaže i da procjenu vrijednosti cjelokupne nekretnine, a posebno vrijednosti zemljišta.

15. Vještak geodet je svoj Nalaz dostavio 15.studenog 2021. i njemu naveo da se pokazana nekretnina nalazi u [adresa], na predjelu Pekino polje, da se dijelovi pokazane nekretnine prema zk podacima , nalaze na dijelu č. zem. [katastarska čestica], površine 908 m2, dijelu č. zem. [katastarska čestica] površine 54 m2, dijelu č. zem. [katastarska čestica] površine 109 m2, i č. zgr. [katastarska čestica] površine 650 m2, a da se, prema katastarskoj evidenciji, pokazane nekretnine nalaze na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] površine 908 m2, dijelu čest. zem. [katastarska čestica], površine 54 m2, dijelu čest. zem. [katastarska čestica] površine 109 m2, i dijelu čest. zgr. [katastarska čestica] površine 650 m2, da se stanje u katastru i zemljišnoj knjizi razlikuje jer čest. zem. [katastarska čestica], koja je formirana u katastru nije provedena u zemljišniku, te da čest. zem. [katastarska čestica] nije pokazana na očevidu (iako se spominje u tužbi). Vještak je identificirane nekretnine prikazao i na skici lica mjesta, kao sastavnom dijelu svog Nalaza, a sačinio je i fotografije pokazanog zemljišta. Nije bilo prigovora na Nalaz, a i sud je tom Nalazu poklonio vjeru, jer ga smatra stručnim i detaljno obrazloženim.

16. Uvidom u Nalaz vještaka za graditeljstvo-Procjembeni elaborat od 22.travnja 2022., utvrđeno je da se zgrada hotela Conte sastoji od podruma, bruto površine 341,60 m2, prizemlja, bruto površine 335,49 m2, prvog kata, bruto površine 272,40 m2. Istu bruto površinu imaju drugi i treći kat, a bruto površina potkrovlja je 72,24 m2. U podrumu su : bar, vinoteka, masaža, sauna, četiri WC-a, gospodarski ulaz, klima- radiona, smeće, kuhinja, hladnjaci, hodnici, kotlovnica, pomoćni prostor, stubište i lift. U prizemlju su recepcija, restoran, šank, WC, caffe bar, dnevni boravak, sanitarni čvor, separe, ured, frizer, sprema, stubište i lift. Na prvom katu je 11 soba s kupaonicama, hodnik, stubište, lift, tri terase, dvije loggie i jedan balkon. Na drugom i trećem katu je po šest soba s kupaonicama, po dva apartmana, hodnik, stubište, lift, terase, loggie i balkoni, a u potkrovlju je jedan apartman sa dvije sobe, dnevnim prostorom, kupaonom i terasom. Ukupna bruto površina cijele zgrade je 1570,21 m2, a neto korisna površina 1332,93 m2, da je vrijednost zemljišta- čest. zgr. [katastarska čestica] eura, da je ukupna vrijednost okolnog zemljišta (koje nije uključeno u građevinsku česticu), prema nalazu vještaka mjernika 323.054,68 eura, a da je ukupna tržišna vrijednost hotela Conte, položenog na čest. zgr. [katastarska čestica] eur, a okolnog zemljišta 323.100,00 eura. Uz svoj Nalaz vještak je dostavio i Posjedovne listove (dalje PL) PU za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Makarska, za KO [katastarska općina]. Iz PL 1595 proizlazi da je u taj PL upisana čest. zgr. [katastarska čestica], zv. Pekino polje, ukupne površine 650 m2 (od čega zgrada 298 m2, i dvorište 352 m2), a kao posjednik je upisana Erste & Steiermaerkische bank d.d Zagreb. Uvidom u prijepise PL 3900 i 3901 utvrđeno je da su, kao posjednici čest. zem. [katastarska čestica] upisane treće osobe (dakle ni tužiteljica ni tuženik). Uvidom u PL 492 utvrđeno je da je u isti upisana čest. zem. [katastarska čestica], Pekino polje, potok, kao javno dobro, putevi i potoci. Nije bilo prigovora ni na Nalaz ovog vještaka. I tom Nalazu sud poklonio vjeru, jer smatra da je Nalaz stručan, objektivan i detaljno obrazložen.

17. Na ročištu održanom dana 19.srpnja 2022. proveden je dokazni postupak saslušanjem parničnih stranaka.

18. Tužiteljica ŠH rođ.V, rođena 1966. je u svom iskazu navela da su 1995. njen sad pok.suprug OH i brat mu BH, koji također živi u [adresa] zajedno kupili parcelu u [adresa], da je 1998 BH odustao od gradnje i da ga je njen suprug isplatio, da je ubrzo i tuženik VH došao u SAD i da mu je OH predložio da umjesto BH on uđe u ovaj posao, da je VH pristao i kada se vratio u RH da su započeli radovi na gradnji, da mu je OH dao punomoć u svezi obavljanja potrebnih radnji, da je 2008. OH predložio da OH bude suvlasnik 73 %, a OH 23 %, da je to pismeno predala sudu, da je njen suprug umro 2014.godine i u oporuci da je naveo da je on većinski vlasnik firme Promajna hoteli d.o.o. a jedini vlasnik zemljišta, da je naveo samo da je većinski vlasnik. a o omjeru ništa nije naveo i da se, koliko ona zna OH i OH nisu dogovorili, da su suprug i ona OH slali novac iz [adresa] i otplaćivali kredit za firmu PROMAJNA HOTELI d.o.o., da je hotel počeo raditi 2003,a prestao 2018. ili 2019. , da bi OH u [adresa] dolazio ljeti 5 do 10 dana i da bi mu OH uvijek dolazio s „papirima“ dan pred odlazak i da je iz „papira“ ispadalo da je sva dobit otišla na troškove, da joj nije poznat ugovor o pravu građenja za kojeg je sud pitao,da zna da je suprug govorio da su on i OH suvlasnici i da nikada nije govorio da bi svoje pravo građenja besplatno prenijeli na firmu PROMAJNA HOTELI d.o.o., da je OH u [adresa] radio oko šest mjeseci i nigdje drugo, da je gradnja hotela financirana suprugovim i njenim novcem, da njen suprug nije ovlastio tuženika, da, u njegovo ime, na bilo koga prenese suvlasništvo hotela i zemljišta, da je suprug imao povjerenja u tuženika-svog brata, da je hotel 2001. bio pod krovom, a da je 2002. podignut kredit da bi se dalje moglo graditi, da je firma PROMAJNA HOTELI d.o.o. uvijek bila suvlasništvo njenog supruga OH i tuženika, da je 2002. OH dao punomoć bratu OH da može sklapati ugovore, tražiti uknjižbu i sve što se tiče rada hotela, da joj je tuženik, nakon Ivanove smrti, slao poruke u kojima je pisao da hotel nije samo njegov nego i njen, da trebaju ulagati i renovirati. Nakon što joj je predočeno pismeno od 17.listopada 2008. (str.8 spisa), na pitanje je li njen sada pok. suprug pristao na navedeni postotak od 73 % suvlasništva odgovorila je kako je njen suprug većinom pristao, ali da je od tuženika tražio dokaze da je uložio tih 27%, i da je, što je njoj poznato, dogovor postignut, ali da ne zna točno koje godine, da je taj dogovor postignut usmeno na temelju tuženikovog pisma od 16.listopada 2008., a da ne zna postoje li svjedoci, koji su bili prisutni prilikom sklapanja dogovora.

19. Iskazu tužiteljice sud je poklonio vjeru, osim u dijelu tog iskaza da je dogovor o suvlasništvu njenog supruga, u omjeru od 73% i tuženika u omjeru od 27%, postignut, jer nikakvih dokaza o tome nema. Ni sama tužiteljica kako kaže ne zna točno koje godine je taj usmeni dogovor postignut, a niti zna da o tome postoje svjedoci. Logično bi i vjerojatno bilo da je, ako je takav dogovor postignut , bude sačinjen u pisanoj formi i podoban za upis prava suvlasništva u zemljišnu knjigu. Što u ovoj pravnoj stvari nije slučaj već je upravo predmet spora.

20. Tuženik VH sin ČH, rođen 1969. je u svom iskazu naveo da su zemlju u [adresa] kupili OH i BH i planirali graditi dvije kuće, ali da zemlja nije imala pristupni put pa da je BH odustao, da su ishodili građevinske dozvole za obje kuće i da je BH svoj dio prodao njemu, da je on u SAD radio od kolovoza 1999 do studenoga 2000.,te i 2012. na poziv tužiteljice, da je kada je prvi put radio tamo, u RH vratio bez dolara, da je 2012. renovirao bratov i tužiteljičin stan, da su radovi bili vrijednosti oko 100.000,00 $, da se nakon kupnje Milanovog dijela angažirao oko zemlje u [adresa] i sa tvrtkom Hrvatske vode riješio pitanje voda, i za potok da je je napravio betonsku „kutiju“ duljine oko 100 m i da su se tada OH i tužiteljica zainteresirali, da je tvrtka Promajna hoteli d.o.o. njegovo isključivo vlasništvo, da je podigao kredite od 800.000,00 i 500.000,00 eura, prvi kredit da je podigao kod Erste banke i reprogramirao kod Zagrebačke banke, da nije htio ulaziti bez ugovora o pravu građenja, da je on jedini vlasnik hotela, a da je OH podigao 350.000,00 eura kredita, da je sve kredite vraćala firma i on osobno, sa pozajmicama, da OH nije imao novaca da bi mogao sudjelovati u gradnji hotela, da je tek 2007. OH počeo bolje zarađivati kada ga je on tuženik povezao s važnim ljudima, da je OH u hotel slao svoju problematičnu djecu, dva sina i kćer koji su pravili probleme s drogom i krađom, pa da je dolazila policija, da je on – tuženik da bi izbjegao ove probleme napisao bratu pismo od 16.8.2008., i tražio da ga isplati, da se omjeri 73 i 27% odnose na dogovor da, ukoliko pristane na to uplati 73 % ugovorene cijene za hotel, a 27 % da mu da u gotovini, da tužiteljica ništa ne zna o odnosu između njega i brata OH, da OH nije ništa ulagao u gradnju hotela, već da je uložio isključivo on – tuženik, da je, u vrijeme kada je navodno pisana njegova oporuka, brat OH bio bolestan, i da je tužiteljica pisala oporuku, da OH ne bi nikada naveo da je većinski vlasnik hotela i firme, jer nije to ni bio, već da je on – tuženik većinski vlasnik hotela, da je izgradnja hotela trajala godinu dana, da je surađivao s tvrtkama Era Commmerce, Kingtrade i Apfel, da je s njihovim materijalima izgradio hotel i da im je poslije vratio uloženo, da je hotel napravljen 2002., a počeo s radom 2003., da je brata BH davno isplatio, da je svugdje radio zgrade, i ostalo i dobro zarađivao, da je njegov brat OH, kada je on – tuženik došao u SAD, radio za dnevnicu od 200,00 $ kod Č, da je on OH spojio s bogatim klijentima i da je tada počeo dobro zarađivati, da su dobivali poslove od 500.000,00 $ i više, da se sjeća jednog stana kojeg je odradio s jednim O, a da je novac za to dobio OH, jer je pričao engleski, a da on – tuženik od tih poslova nije dobio ništa, da je on pisao dopis od 16.listopada 2008. i da se ne odnosi na raspodjelu hotela, jer „zašto bi raspoređivao nešto što je platio“, da mu nije poznat dopis sa str. 34 spisa, da to nije dopis brata mu OH već brata IH, koji je tužiteljičin „ađutant“. Na pitanje: koji je bio motiv njegovog brata OH da njegovoj – tuženikovoj firmi dozvoli gradnju na njegovoj zemlji?“, odgovorio je da je njegov brat bio dobar čovjek i da je znao da će on nešto napraviti.

21. Iskazu tuženika sud djelomično nije poklonio vjeru i to u dijelu tog iskaza da je on jedini vlasnik hotela, da brat mu OH nije novčano sudjelovao u gradnji hotela i vraćanju kredita, jer suprotno proizlazi iz ostalih rezultata provedenog dokaznog postupka, posebno pismena i SMS poruka u koje je sud već ranije izvršio uvid. Sud tom iskazu nije poklonio vjeru ni da bi pismenom od 16.listopada 2008., tuženik predlagao bratu OH da mu isplati 73 % ugovorene cijene za hotel na račun, a 27% da mu da u gotovini, jer suprotno proizlazi iz sadržaja tog pismena, u kojem je sam tuženi, pored Ivanovog imena, napisao: 73%, a pored svog 27 %. Tom iskazu sud nije poklonio vjeru ni u dijelu da bi Ivan tuženikovoj firmi besplatno dozvolio gradnju na svojoj zemlji „jer je bio dobar čovjek i jer je znao da će tuženik nešto napraviti, jer suprotno proizlazi iz ostalih rezultata dokaznog postupka, ranije navedenih pismena, činjenice da je OH plaćao neke rate kredita i na tuženikov račun za vrijeme gradnje hotela, a i poslije slao novac.

22. Na ročištu održanom dana 04.listopada 2022., proveden je dokazni postupak saslušanjem svjedoka EH i IH.

23. Svjedok EH, rođ.IH, rođena 1953., sestra tuženika, a zaova tužiteljice, je u svom iskazu navela da su zemljište u [adresa], za gradnju kupili njena braća BH i ŠH, da ne zna točno kada, da ima od toga ima dosta vremena, da je od BH čula da su oni oba iz toga „izašli“, jer nisu mogli srediti papire i da joj je BH rekao da je on svoj dio prodao VH,a da ne zna na koji način je OH izašao iz toga, da to bolje može reći BH, koji živi u [adresa] a prijavljen je na Split, Krbavska11, na njenoj adresi, da ne zna za koliko novaca je BH VH prodao svoj dio, da sa bratom OH o tome nije nikada razgovarala, da je brat OH proživljavao „kalvariju“ u [adresa] sa svojom obitelji, da ga je sin ČH tukao i da mu je to sam priznao, i da, kada je pitala ČH „zašto“ da je rekao: jesam pa šta, da je s tužiteljicom bila u dobrim odnosima, dok se ovo nije zakompliciralo, odnosno dok se nisu pokrenuli postupci, a da je sa tuženikom u dobrim odnosima, da je tuženik bio u ratu pet godina, i da je radio u [adresa], da je tuženik jako vrijedan, da zna da ga je tužiteljica jednom zvala da renovira jedan stan ali da mu ništa nije platila, da joj je to rekao tuženik, da je i ona-svjedokinja radila u hotelu, u [adresa], da je posao u hotelu organizirao tuženik od dna do vrha i u odnosu na banke, račune, kredite i radnike, da su OH i njegovu obitelj slabo viđali, da je jednom bila uzbuna, da je bila i policija, jer je tužiteljičin sin na recepciju donio drogu i provaljivao u sefove u sobama od gostiju, da su gosti bili pošteni i da nisu puno teretili tuženika, da ne zna jesu li OH, tužiteljica i njihova djeca imali prijavljenu adresu prebivališta, na adresi hotela, da je OH, za vrijeme dok je ona radila u hotelu, s obitelji živio u [adresa] ,da je u tom hotelu radila dvije sezone, a da je prestala kad je dobila posao u Splitu gdje joj je muž.

24. Iskazu ove svjedokinje sud je poklonio vjeru, jer smatra da je ista iskreno iskazivala što joj je poznato o odnosima između njene braće u svezi gradnje hotela u [adresa], ali o tome nema osobnih saznanja, već iskazuje ono što joj je o tome govorio tuženik.

25. Svjedok IH pok.ČH, rođen 1964.godine brat tuženika, a djever tužiteljice, je u svom iskazu naveo da su njegova braća OH i BH, koji su živjeli u [adresa], zajedno s njim i ocem tražili zemlju za kupnju, da su gledali neku zemlju u Brelima, a onda da su pronašli zemlju u [adresa] i da su je OH i BH kupili, i to 1998. ili 1999., da je ubrzo nakon toga je BH kupio kuću u [adresa], da je odustao od gradnje u [adresa] i da je ostao samo OH, da je to sve bilo prije gradnje hotela i da ne zna koje godine, da ni OH ni BH nisu pričali o tome na koji način je BH isplaćen, da ga je vjerojatno OH isplatio, ali da ne zna detalje, da su radovi oko hotela najprije započeli na gradnji puta, da je tu prije bio potok kojeg je trebalo betonirati, da su to uradili VH, jedan radnik iz [adresa], zet UH i on, da je OH je imao veliko povjerenje u VH, da mu je davao novac, svoje auto, da mu je više očito vjerovao nego njemu- svjedoku, da je nakon što su napravili taj put, o kojem je govorio, VH otišao u [adresa], da je najprije dobio vizu na šest mjeseci i tražio produljenje, da je bio još nekoliko mjeseci, ukupno oko godine dana, da je, kada se vratio ,našao radnike i da su radili pripreme za temelje, da je nakon toga doveo osam radnika iz BiH, da su kada su trebali staviti terasu na restoran radnici nestali , a da on ne zna zbog čega, da ne zna tko je plaćao radnike, da je on tu spavao u kontejneru i bio po 24 sata, da nigdje nije išao ni kada bi ostali radnici otišli, da je poslije radove nastavio pok. NH sa svojim radnicima, da je u to vrijeme VH nekada njemu davao novaca, nekada on VH, tako da su bili na nuli sve dok on nije napustio [adresa]. kada mu je VH platio, ali da misli da je platio manje nego je zaslužio, ali da je to riješeno, da je VH plaćao sve radnike da je on bio zadužen za to, a da misli da je OH slao novac,da je bio jedne prilike u [adresa] kada je jedna žena iz banke u Imotskom donijela novac rekavši da je poslao OH, da ne zna koliko je bilo novaca, zna da je VH podigao kredit, ali ne zna koliko novaca, da OH nikada nije govorio jesu li VH i on suvlasnici, da je imao puno povjerenje u VH, da je jedne prilike išao s OH iz [adresa] za [adresa], da mu je OH rekao da ga čeka jer da ide na dogovor s VH, da je dugo trajalo i da OH nije bio dobre volje, da zna da je išao iz [adresa] u [adresa] tražiti VH ali da ga nije našao, da koliko misli da nisu postigli dogovor za života, da je VH najprije bio u vojsci do kraja Domovinskog rata 1995, da poslije nije bio stalno zaposlen, da zna da je radio s radnicima na kući [adresa], i jednu garažu u [adresa], da je poslije uzeo jedan kamion ,a da ne zna tko ga je platio, da su roditelji uvijek govorili da se podijele i to po ½, da se VH loše ponio prema njemu, jer mu je on, dok se gradio hotel, bio glavni i 24 sata na raspolaganju, a da se VH promijenio kada je hotel počeo raditi, da je zadnje ljeto sve radio osim kuhanja, a da ga je VH napao i da ni danas ne zna zašto, da je on čuo kada je VH govorio sestri, a nije znao da je i on -svjedok u blizini, da ga je sestra branila, a da joj je VH rekao, „što ga ti više budeš branila ja ću ga više gaziti“, da su VH, BH i sestra EH u dobrim odnosima, a da nisu u dobrim odnosima s tužiteljicom i s njim, da oni OH spore ulaganja u stan u [adresa], u kojem on – svjedok sada živi, da je to kuća sa četiri stana, da s VH nije u dobrim odnosima, a s tužiteljicom da je u normalnim odnosima, da mu je poznato da je tužiteljica njegovom ocu dala jedan dio novca, 1.000,00 ili 2.000,00 $ za kamion, i da se govorilo da je to Milanov kamion, pa onda očev.

26. Iskazu ovog svjedoka sud je poklonio vjeru, ali i sam svjedok, kao što navodi u iskazu ne zna detalje na koji je način BH isplaćen, ne zna koliko je novaca OH slao tuženiku, te pred njim nikada OH nije govorio o tome jesu li VH i on suvlasnici hotela, pa prema tome ni u kojem dijelu.

27. Na ročištu održanom dana 23.prosinca 2024. proveden je dokazni postupak saslušanjem svjedoka BH.

28. Svjedok BH pok. ČH rođen 1967., u tazbinskom srodstvu s tužiteljicom tuženik mu je brat, je u svom iskazu naveo da su zemljište na kojem je sada hotel Conte u [adresa] negdje 1996. ili 1997. na jednake dijelove kupili njegov sad pok. brat OH i on, da OH još nije imao tzv. zelenu kartu i da nije mogao dolaziti iz SAD sređivati papire pa da je on dolazio, da mu je pomagao VH jer je tu živio, da su planirali napraviti dvije kuće, ali da je sređivanje papira sporo išlo, govorili su da se čeka sedam godina za vlasnički list i ulazak u posjed, da nije bilo puta za to zemljište nego neki kanal - potok kroz koji je išla voda s Biokova, da mu je sve to omrzlo i da je rekao VH i OH da se želi toga riješiti, a nakon nekoliko dana da je VH rekao da bi uzeo njegov dio, da je rekao da ne želi profit nego onoliko novca koliko je on-svjedok dao za zemlju, a izgubio je oko 10.000 $ radi sređivanja papira, da mu je VH rekao da on ima kod OH novca jer je radio kod njega godinu dana i da će ga od toga isplatiti, da je zemlja radi izbjegavanja poreza prvo prebačena na oca, pa s njega na VH, a da je njega OH, kao što je dogovoreno, isplatio od Damirovog novca koji je bio kod OH, pa da je tobilo oko 30.000 $ i to u roku od godine i pol ne odjednom, da se to događalo 1998 ili 1999, a da je gradnja hotela započeta 2001. ,da je VH izvodio radove i da mu je rekao da je kao branitelj digao dva kredita, a za OH ne zna, da je bilo nekih nesuglasica između VH i OH, ali da su nakon toga opet bili u dobrim odnosima, a da to zna jer je VH doveo OH iz [adresa] kratko prije smrti i jer je VH radio Ivanovu kuću u [adresa], da je OH bio živ kada je ovaj hotel sagrađen, a i on – svjedok je dolazio, da mu nije poznao da bi OH tvrdio da bio to bio samo njegov hotel, a da ispred njega nije ni govorio da bi on ulagao više od VH, da su do Ivanove smrti sva braća bila u dobrim odnosima, da kao primjer tih odnosa može navesti da su OH i on 1995. kupili kuću u [adresa], ali da OH nije htio da se kuća vodi na njemu u dijelu od 50 % i da se kuća od 2005. vodila na njegovoj -svjedokovoj ženi i njemu, a da su 2005. 50% kuće prenijeli na Ivanove nasljednike, da su i odnosi između OH i VH, uglavnom bili dobri, da nije viđao OH da dolazi u [adresa] u vrijeme gradnje, da se ne sjeća kada je OH dobio tzv. zelenu kartu-državljanstvo da bi mogao dolaziti iz SAD-a, da je , naravno, znao zašto mu OH daje novac, da po njemu, OH nije slao nikakva sredstva za gradnju, da je i on – svjedok pomagao kada se gradio put, da je te radove izvodio VH sa radnicima, a da je ŽH dovezao mikser sa betonom, da je i ostale radove, u svezi gradnje hotela, vodio VH, a da je to i vidio kada bi ljeti dolazio, da on osobno nikada nije prenoćio u hotelu koji je otvoren 2002. ili 2003., da ne zna kada je VH digao kredite, već samo da je VH govorio da je digao oko 500.000,00 eura, kao branitelj te je i radio u SAD, da je on VH 1994. kupio auto, jer VH tada nije imao novaca i da mu ga je bilo žao, da je VH u [adresa] radio otp. godinu i po, da se ne sjeća na koliko godina je imao vizu, ali da se tamo može raditi i bez vize, i da je samo bitno da ne napravite neki prekršaj, da VH ima braniteljsku mirovinu kao vojni invalid, da gradnja hotela nije bila započeta kada je on – svjedok svoju jednu ½ darovao ocu, da su i OH i on od 1997. do 1999. radili u tvrtki jednog Č i da su zarađivali svaki tjedan po 1.250,00 $, da je kuća u [adresa] stajala 250.000,00 $, da su OH i on dali po 35.000,00 $ na ime predujma, a da su onda zajedno digli 220.000,00 $ na ime privatnog kredita od vlasnika kuće, jer u to vrijeme ni OH ni on nisu mogli dobiti kredit od banke, da je OH, nakon što je prestao raditi za Barića 1999. ili 2000. otvorio svoj obrt, i da su tada otišli na različite strane, da ne na koliko je od tada OH zarađivao, da je VH radio kod OH, čim je OH otvorio obrt, da OH VH nije dao zarađeni novac, jer da se iz SAD u gotovini smije iznijeti samo 10.000,00 $, da VH nije imao građevinsku firmu već da je iznajmljivao strojeve, i plaćao radove na hotelu, da je on – svjedok s tužiteljicom bio u odličnim odnosima do početka 2017., a da, od tada, imaju spor i to jedan u [adresa] i jedan u [adresa], a da je sa VH u dobrim odnosima, da je otac znao da, nakon što mu je on – svjedok darovao svoj dio zemlje u [adresa] to treba prebaciti na VH. Nakon što su mu predočena pismena (str. 8 i 9 spisa) svjedok je naveo da ta pismena nikada nije vidio niti ga zanimaju.

29. Iskazu ovog svjedoka sud je poklonio vjeru, a iz tog iskaza proizlazi da je svjedok BH svoj suvlasnički dio ½ kupljene zemlje u [adresa] prodao tuženiku-bratu VH, a da je, radi izbjegavanja poreza, BH najprije sklopio darovni ugovor s ocem kojem je darovao taj svoj dio, a otac da je taj dio, po zajedničkom dogovoru, onda darovao tuženiku, a da ga je, za taj tuženikov dio, isplatio brat OH kod kojeg je bilo zarađenog tuženikovog novca. Da je ovaj iskaz istinit proizlazi i iz zk stanja za čest. zgr. [katastarska čestica] u KO [katastarska općina]. Po mišljenju suda je ovaj svjedok iskreno iskazivao sve što mu je poznato o kupnji zemljišta i gradnji hotela, tj. da je sve radove vodio tuženik, i da nema saznanja je li mu OH slao novac za to.

30. Porezna uprava Ispostava Makarska je, uz dopis od 26.rujna 2024. dostavila potvrde o visini dohotka i primitaka za tuženika za razdoblje od 2005. do 2023., te navela da za razdoblje od 1999. do 2004.više ne raspolaže traženim podacima. Iz tih potvrda je razvidno da je tuženik u razdoblju od 2005. do 2018. imao dohodak od nesamostalnog rada u visini od 10.000,00 do 57.000,00 kn, da je u 2019. s istog osnova ostvario dohodak od 132.290,77 kn, u 2020. od 216.500,19 kn, u 2011. od 206.535,51 kn, u 2022. od 208.463,61 kn, i u 2023. od 28.816,02 eura.

31. Uz podnesak od 05.veljače 2025. tuženik je priložio prijedlog za uknjižbu prava vlasništva, radi osiguranja, koji je u ovaj sud zaprimljen 21.ožujka 2002., u kojem je kao predlagatelj navedena Erste & Steiermaerkische bank Zagreb, a protustranke VH i ŠH, zastupan po punomoćniku VH, temeljem posebne punomoći od 20.veljače 2002. ovjerene pri Generalnom Konzulatu RH u [adresa]. U prijedlogu se navodi da se, na temelju Ugovora o okvirnom iznosu zaduženja i osiguranju broj 105/2002 od 21.ožujka 2002., predlaže dozvoliti uknjižbu na cijelim suvlasničkim dijelovima nekretnina upisanih u zemljišnoj knjizi za KO [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška]. tijelo, zem. 2980/4, površine 1 ar 50 m2,zgr. 894, zgrada i dvorište površine 5 ar, na kojima je uknjiženo vlasničko pravo u korist ŠHH za ½ i ŠHH ĆH, radi osiguranja povrata novčane tražbine koju PROMAJNA HOTELI d.o.o. duguju toj banci, temeljem ugovora i to u iznosu od 800.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti uvećana za ugovorene kamate, u korist navedene banke. Priložio je i Ugovor o okvirnom zaduženju i osiguranju od 21.ožujka 2002., broj 105/2002 koji se spominje u prijedlogu za uknjižbu, a koji je sklopljen između te banke, s jedne strane, PROMAJNA HOTELI d.o.o. kao dužnika i VH i ŠH, kao protivnika osiguranja. I u tom Ugovoru se spominje ista punomoć ŠH , ali nije dostavljana njena preslika ni uz taj ugovor.

32. Uvidom u Ugovore o dugoročnom kreditu, oba s valutnom klauzulom od 22.svibnja 2006., utvrđeno je da u oba sklopljena između Zagrebačke banke d.d. Zagreb, i PROMAJNA HOTELI d.o.o. zastupanog po direktoru VH. U prvom od tih ugovora iznos kredita je 160.400,00 eura, te je navedeno da se radi o kreditu po programu ulaganja u manje objekte za financiranje građevinskih radova na hotelu Conte u [adresa] u iznosu od 91.000,00 eura i kupnje minibusa u iznosu od 69.400,00 eura. Drugi ugovor odnosi se na iznos od 445.000,00 eura a odnosi se na program refinanciranja postojećih kredita korištenih za ulaganje u manje objekte i njime je refinanciran dug prema Erste & Steiermaerkische bank. U oba kredita su rokovi otplate 10 godina.

33. Uvidom u novčane transfere na engleskom jeziku i ovjerenom prijevodu na hrvatski jezik, koje je tužiteljica dostavila uz podnesak od 05.ožujka 2025. i 07.04.2025., utvrđeno je da je tužiteljica vršila više uplata na račun tuženika u razdoblju od 08.prosinca 2000. do 12.svibnja 2003. u ukupnom iznosu od 72.000,00 $ (transferi iz SAD), te da je u poslovnici Zagrebačke banke u Imotskom, ŠH plaćao rate kredita podignutih kod Zagrebačke banke, za hotel u [adresa], što je razvidno iz broja partije tih ugovora, u iznosu od 240.634,02 kn.

34. Točkom 1. uređenog tužbenog zahtjeva tužiteljica je tražila utvrđenje ništetnosti Ugovora o građenju sklopljenog dana 23.listopada 2002., (listovi 18 i 19 spisa). Iz tog Ugovora proizlazi da bi ga sklopili OH i VH, kao vlasnici, s jedne strane i društvo PROMAJNA HOTELI d.o.o., zastupano po direktoru VH. U oznaci ugovaratelja nije navedeno da bi ŠH bio zastupan po punomoćniku, niti je uz ovu presliku Ugovora o građenju dostavljena punomoć ŠH, a Ugovor je u ime vlasnika (kako je navedeno „u svoje ime i kao punomoćnik ŠH“), a i u ime PROMAJNA HOTELI d.o.o. potpisao samo ovdašnji tuženik VH.

35. Zastupanje trgovačkih društava je regulirano odredbama čl. 41. do 54. Zakona o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22, 114/22, 18/23, 130/23, 136/24 dalje ZTD).

36. Temeljem čl. 42.st.4. ZTD-a ograničenje iz čl. 49. tog Zakona odnosi se i na punomoćnike, a čl. 49. istog Zakona je regulirano da prokurist (dakle ni punomoćnik) ne može bez posebne ovlasti trgovačkog društva nastupati kao druga ugovorna strana i s društvom sklapati ugovore u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime i za račun drugih osoba ili u ime i za račun drugih osoba.

37. U vrijeme priznanja potpisa tuženika na Ugovoru o pravu građenja po j.b. ČH, tj. 24.listopada 2002. na snazi je bio Zakon o obveznim odnosim (NN 53/91, 73/91, 11/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01 dalje ZOO/91, koji se u ovoj pravnoj stvari primjenjuje temeljem čl. 1163.st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29718, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 dalje ZOO/05). Prema toj odredbi ZOO-a /05 odredbe tog Zakona neće se primjenjivati na obvezne odnose koji su nastali prije stupanja na snagu tog zakona, a navedeni Ugovor o pravu građenja je od 24.listopada 2002.

38. Temeljem čl. 103. ZOO/91 je ugovor, koji je protivan Ustavu RH, prisilnim propisima te moralu društva ništav, ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu sankciju ili ako zakon o određenom slučaju ne propisuje što drugo.

39. Po mišljenju suda Ugovor o pravu građenja od 24.listopada 2002. je ništav (ništetan), jer je protivan ranije odredbama čl. 42.st. 4 i 49. ZTD-a, jer ga tuženik nije bio ovlašten potpisati u ime svih ugovornih strana, a posebno i jer se, kod oznake ugovornih strana, ne navodi da bi tuženik bio punomoćnik svog brata OH, niti je predočio punomoć, a ni u priznanju potpisa tuženika, od strane j.b., ne spominje da bi tuženik tom j.b. predočio bratovu punomoć. Da je sve ovo navedeno točno ukazuje i činjenica da taj Ugovor nije ni proveden u zemljišnoj knjizi, a što je „predviđeno“ čl. IV. tog Ugovora. Tužiteljica je aktivno legitimirana za taj dio tužbenog zahtjeva kao jedina pravna slijednica svoga, sad pok.supruga ŠH, koji je naveden kao jedan od ugovaratelja, a tuženik je pasivno legitimiran jer je navedeni ugovor jedino on potpisao i to u ime svih ugovaratelja, tj. brata i sebe s jedne strane, a tvrtke PROMAJNA HOTELI d.o.o. s druge strane.

40. Riječ „ništavost“ iz čl. 103.ZOO/95 i riječ „ništetnost“ iz čl. 322. ZOO/05 su sinonimi i imaju isto značenje, a nije od utjecaja na odluku suda to što je tužiteljica tražila „utvrđenje ništetnosti“, a ne „utvrđenje ništavosti ugovora“, jer obje te riječi imaju isto značenje.

41. Stoga je prihvaćena točka 1. uređenog tužbenog zahtjeva tužiteljice, te je odlučeno kao u točki I. 1. izreke ove Presude.

42. Točkom 2.a) tužbenog zahtjeva tužiteljica traži da se utvrdi suvlasnicom čest. zgr. [katastarska čestica], za KO [katastarska općina],u dijelu od 70/100, a u naravi hotela Conte iz [adresa], anagrafske oznake [adresa], sa svim pripadnostima i služnostima.

43. Tužiteljica je već upisan kao suvlasnica za ½ (ili 50/100) dijela navedene nekretnine, pa za taj već upisani dio nema pravnog interesa za podnošenje tužbe radi utvrđenja suvlasništva, pa je sud u tom dijelu Rješenjem odbacio tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice.

44. U preostalom dijelu, za 23/100 dijela navedene nekretnine, tužbeni zahtjev tužiteljice je neosnovan, jer tužiteljica nije dokazala kojim bi valjanim pravnim osnovom, njen pravni prednik, sad pok. suprug ŠH, stekao i taj suvlasnički dio navedene nekretnine.

45. O tome, osim pismena od 16.listopada 2008., koje je nesporno napisao tuženik nema nikakvog drugog doka. I sama tužiteljica govori da misli da je usmeni dogovor između OH i tuženika postignut, ali o tom dogovoru nema nikakvog materijalnog dokaza, a ni saslušani svjedoci o tome nemaju relevantnih saznanja.

46. Temeljem čl. 114.st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, i 94/17 – u daljnjem tekstu ZVDSP) vlasništvo se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

47. Po mišljenju suda to što u Rješenju o nasljeđivanju iza smrti ŠH, od 04.kolovoza 2015., stoji da u ostavinu ulazi i „vanknjižno vlasništvo čest. zem. [katastarska čestica] u naravi hotel Conte u [adresa], sa pripadajućim objektima, terasama, vanjskim bazenom i parkingom te nekretnina nasuprot hotela zv. masline, u naravi terasa sa garažama i maslinikom“ nije pravno relevantan dokaz da bi taj ostavitelj bio jedini vlasnik opisane imovine, a iz obrazloženja tog Rješenja proizlazi da to oporučitelj nije ni naveo u svojoj oporuci, već da je naveo da je „suvlasnik u većinskom dijelu obzirom je zemljište na kojem je izgrađen hotel kupio s bratom BH kojeg je isplatio za njegov dio tako da je isključivo on vlasnik zemljišta na kojem je hotel sagrađen.“

48. Ni ovi navodi iz oporuke ostavitelja nisu pravno relevantan dokaz, da bi sad pok. ŠH bio isključivi vlasnik zemljišta u [adresa], jer suprotno proizlazi iz zk stanja za čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] i iskaza BH, tj. da je njegov dio predmetne nekretnine ( ½ ) od njega „otkupio tuženik VH“, novcem kojeg je zaradi radeći za brata ŠH, i koji je GH isplaćivao u više rata, da je GH otkupio i Milanov ½ predmetnog zemljišta zasigurno ne bi pristao da se na taj, ranije Milanov dio, ranije upisan tuženik.

49. Kako tužiteljica nije dokazala osnovanost preostalog dijela tužbenog zahtjeva, pod točkom 2.a), za 23/100 dijela čest. zem. [katastarska čestica], isti je odbijen kao neosnovan. 50. Točkom 2. b) tužiteljica je tražila da se utvrdi suvlasnicom dijelova čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] i to onog površine 908 m2, koji je na skici vještaka geodeta označen slovima A-B-C-N-M-J-K-A i dijela površine 109 m2, koji je na istoj skici označen slovima F-G-H-I-L-F, u dijelu od 70/100 a tuženika u dijelu za 27/100 navedenih dijelova, za koje će se izvršiti parcelacija. Tužbeni zahtjev je u tom dijelu u cijelosti neosnovan.

51. Uvidom u ZU 3250 KO [katastarska općina], u koji je upisana čest. zem. [katastarska čestica] je utvrđeno da je ista upisana kao suvlasništvo trećih osoba, pa tuženik nije ni pasivno legitimiran za taj dio tužbenog zahtjeva. Stoga je taj dio tužbenog zahtjeva u cijelosti odbijen.

52. Točkom 3. tužiteljica je tražila ovlaštenje da se temeljem presude izvrši upis njenog prava suvlasništva na nekretninama opisanim u točkama 2. a i 2.b tužbenog zahtjeva, za idealni dio od 73/100 cjeline uz istodobni upis brisanja tog prava s imena tuženika.

53. I u tom dijelu tužiteljica nema pravni interes za podnošenje tužbe. U dijelu od ½ (50/100) čest. zgr. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], jer je u tom dijelu već upisana, pa su, u tom dijelu, tužba i tužbeni zahtjev odbačeni.

54. U preostalom dijelu, za utvrđenje prava suvlasništva od 23/10 dijela čest. zgr. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] i označenih dijelova čest. zem. [katastarska čestica], u dijelu od 73/100, (sve ista KO) je tužbeni zahtjev tužiteljice odbijen kao neosnovan, jer tužiteljica, a što proizlazi iz ranije navedenog dijela obrazloženja, nije utvrđena suvlasnicom tih nekretnina u traženim dijelovima, a niti je tuženik pasivno legitimiran u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica]. Stoga je i u tom dijelu tužbeni zahtjev tužiteljice odbijen kao neosnovan.

55. Kao što je već i navedeno tužiteljica nije imala pravni interes da se ovom presudom utvrdi onoga što je već navedeno, u zk izvatku za čest. zgr. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], tj. za dio od ½ (50/100 dijela), jer je u tom dijelu tužiteljica već upisana kao suvlasnica, pa nije ovlaštena ni tražiti da se ponovno upiše kao suvlasnica za taj dio.

56. Stoga su, u tim dijelovima, tužba i tužbeni zahtjevi tužiteljice, iz točaka 2. a i 3. odbačeni, te je riješeno kao u izreci.

57. Odluku o troškovima postupka sud je donio temeljem čl. 154.st. 2. ZPP-a, te je odlučio da svaka stranka snosi svoje troškove postupka jer su obje stranke djelomično, uspjele, u približno jednakim dijelovima, uspjele u ovom sporu.

U Makarskoj, dana 21.svibnja  2025.

SUDAC:

Veronika Aračić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu.

Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude ( članak 348. ZPP-a)

Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena (članak 335. ZPP- a).

Dna:

1. Pun. tužiteljice

2. Pun. tuženika

3. U spis

Po pravomoćnosti: Porezna uprava Split- Ispostava Makarska