Broj: Pp -163/2022
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U PULI-POLA
PREKRŠAJNI ODJEL
Ul. Svetog Teodora br.02
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
PRESUDA
Općinski sud u Puli-Pola, po sucu tog suda Ljiljani Božina kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Marijane Borić kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika EG, zastupanog po branitelju UG, odvjetniku iz [adresa], zbog prekršajnog djela iz članka 282. stavka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ( NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 145/24), temeljem optužnog prijedloga Policijske uprave Istarske, Postaje prometne policije Pula, pod brojem 511-08-29/05-1-12-3/2022 od dana 25. siječnja 2022. godine, nakon održane usmene, glavne i javne rasprave kod ovoga suda, dana 21. svibnja 2025. god., u prisutnosti okrivljenika osobno i odvjetnika UG i u nazočnosti tužitelja, temeljem članka 171.a Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), istoga dana objavio je i,
p r e s u d i o j e
I Temeljem članka 238. stavka 9. Prekršajnog zakona, prekršajni nalog PU-Istarske, Postaje prometne policije Pula-Pola, od dana 08. siječnja 2022.godine, pod poslovnim brojem 511-08-29/05-1-12-1/22, stavlja se izvan snage,
II okrivljenik:
EG, od oca E i majke U,r. B, rođen **.**.2002.., u [adresa], s prebivalištem u [adresa], bez zanimanja sa završenom osnovnom školom, trenutno nezaposlen, po narodnosti K, neoženjen, živi u izvanbračnoj zajednici, otac jednog djeteta, uzdržava se iz prihoda koje ostvaruje iz povremenog rada, državljanin Hrvatske, prekršajno kažnjavan,
k r i v j e
što je dana 08. siječnja 2022.godine u 00,55 sati, upravljao osobnim automobilom marke "Peugeot“, reg. oznake [registarska oznaka], kolnikom Ceste prekomorskih brigada u Puli, te mu je obavljenom kontrolom ponuđeno preliminarno testiranje na opojna sredstva- droge, što je isti izričito odbio,
III čime je počinio prekršaj iz članka 282. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjivo člankom 282. stavkom 9. istog Zakona
IV
temeljem članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona,
o s u đ u j e
na novčanu kaznu u iznosu od 600,00 ( šesto/00) EUR-a
V Temeljem članka 33. stavka 10., a u svezi sa člankom 34. stavkom 1. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti presude, jer će se u protivnom naplatiti prisilno.
Ako u ostavljenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčanu kaznu uplatio u cijelosti ( čl.152. st. 3. PZ).
VI Temeljem članka 139. u svezi članka 138. stavka 2. točke 3. Prekršajnog zakona i članka 2. stavka 1. točke 10. Pravilnika o naknadi troškova u prekršajnom postupku, okrivljenik je dužan nadoknaditi paušalni iznos troškova sudskog postupka u iznosu 40,00 ( četrdeset/00) EUR-a, u korist žiro računa Državnog proračuna, u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti presude, jer će se u protivnom ti troškovi naplatiti putem tijela nadležnog za ovrhu ( čl.152. st. 4. PZ).
Obrazloženje
1.Ovlašteno nadležno tijelo iz čl.111. PZ, pokrenulo je pred ovim sudom prekršajni postupak protiv okrivljenika EG, zbog osnovane sumnje da je počinio prekršajno djelo činjenično opisano i pravno označeno u izreci ove presude, uz prijedlog da se nakon provedenog postupka okrivljenik proglasi krivim i kazni novčanom kaznom u iznosu od 10 000,00 kuna/ 1327,23 eura te da se uz kaznu izrekne zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od 3 mjeseca i da se obveže na nadoknadu troškova prekršajnog postupka, u iznosu od 500,00 kuna/66,36 eura.
2.Razmotrivši dostavljeni optužni prijedlog, sudac ovoga suda našao je kako je ovlašteni tužitelj u pogledu prekršajnog djela koje čini objektivni identitet optužnog prijedloga već izdao prekršajni nalog, na koji je okrivljenik putem branitelja podnio pravodobni i dopušteni prigovor, zbog čega je sudac izdani prekršajni nalog prihvatio kao optužni prijedlog ( čl.238. st.8. toč. 4. PZ), te prije otvaranja glavne rasprave prekršajni nalog policije stavio je izvan snage.
3. U postupku otvaranja glavne rasprave sudac je utvrdio da je iskaza uredna dostava poziva okrivljeniku, odvjetniku UG i tužitelju i da su na raspravu pristupile sve uredno pozvane stranke.
3.1. Sudac utvrđuje da će se glavna rasprava održati.
3.2. Sudac otvara glavnu raspravu i objavljuje predmet postupka.
3.2.1. Pozvan da se očituje o osnovanosti optužnog prijedloga i o krivnji, okrivljenik izjavljuje da je razumio optužbu i da se smatra krivim. Ogovara istini da je kritične prigode upravljao automobilom i da se kretao [adresa] u [adresa] kada je zaustavljen od strane policije, te odgovara istini da je policija predložila da se podvrgnem testiranju na droge, a s obzirom da je u to vrijeme bio puno mlađi, a i iz svoje nepromišljenosti ne razmišljajući o posljedicama, nije prihvatio testiranje. Na pitanje policije da li se želi testirati pitao je policijske službenike što podrazumijeva testiranje na što su mu oni objasnili da ukoliko se na testu pokaže pozitivan rezultat, tada mora otići vaditi krv i urin radi analize, te troškove sam snosi, a ukoliko ne želi prihvatiti testiranje da tada čini prekršaj. Na pitanje suca da li je rekao policiji kako je konzumirao "jučer" i to pola " jointa" odgovara da se sada točno i ne sjeća što je sve rekao, međutim u to vrijeme bio je sa bivšom djevojkom i htio ju je na neki način zaštiti.
3.2.2. Odvjetnik UG postavlja pitanje okrivljeniku da kaže da li ga je policijski službenik kritične prigode precizno, detaljno i izričito upoznao s uputama o načinu uporabe uređaja i postupkom ispitivanja.
3.2.3. Okrivljenik odgovara da ga policijski službenik nije baš upoznao s postupkom testiranja, da ga je upoznao on bi se testirao. Napominje da nakon ovog konkretnog događaja, kada bi bio zaustavljen u prometu od strane policije, zasigurno bi prihvatio testiranje jer ga je odvjetnik upoznao s postupkom koji se odnosi na testiranje na droge.
3.2.4. Odvjetnik UG iskazuje da s obzirom na suradnju okrivljenika u ovom postupku, kao i na priznanje konzumacije i na priznanje odbijanja vađenja krvi i urina, te uz posebne okolnosti činjenice nekažnjenosti, da je otac jednog djeteta te da je trenutno nezaposlen uslijed posljedica loma noge obrana, smatra da je postupak postigao preventivnu funkciju što potvrđuje prva rečenica okrivljenika "bio sam mlad i lud" pa moli da se razmotri visina novčane sankcije i trajanje zaštitne mjere, s obzirom da okrivljenik živi na adresi [adresa] izvan grada te mu je automobil prijeko potreban za ispunjavanje svojih svakodnevnih životnih i obiteljskih obveza, a već i ponašanjem okrivljenika na današnjem ročištu pokazuje svjesnost počinjenja i posljedica počinjenja prekršaja te obrana moli da se umanji novčana kazna i ukine zaštitna mjera upravljanja motornim vozilom.
3.2.5. Ovlašteni predstavnik tužitelja izjavljuje da ostaje kod podnesenih dokaza i smatra da je djelo u potpunosti utvrđeno, no s obzirom na iznesenu obranu tužitelj prihvaća dio obrane u pogledu visine novčane kazne i zaštitne mjere te se tužitelj slaže s obranom da se novčana kazna odredi u iznosu o kojem će odlučiti sud i odustaje od izricanja zaštitne mjere.
3.2.6. Okrivljenik izjavljuje da prihvaća dokaze i da se slaže se sa prijedlogom tužitelja.
4.Temeljem obrane okrivljenika i u postupku provedenim i ocjenjenim dokazima, utvrđujući s jednakom pažnjom činjenice koje terete okrivljenika, kao i one koje su mu u korist, sudac je ocijenio kako je stanje stvari dovoljno razjašnjeno i da nije potrebno provoditi druge dokaze, jer je tužitelj iznio i priložio neprijeporne dokaze na teret okrivljenika i dokazao istinitost činjenica odlučnih za primjenu propisa iz optužnog prijedloga, dok okrivljenik u svojoj obrani nije osporavao te činjenice, a niti je iznio nove činjenice i predložio dokaze koji bi upućivali na opravdanu mogućnost zaključivanja da je terećeno djelo ostvareno na drugačiji način od onog kako proizlazi iz optužbe, već je u svoju obranu izložio okolnosti za koje smatra da su za njega olakotne i da su mu u korist, pa je sudac nedvojbeno zaključio da je prekršaj ostvaren na način kako to proizlazi iz optužnog prijedloga, slijedom čega je okrivljenika našao prekršajno odgovornim i proglasio ga krivim.
5.Mjerodavni propisi koji se primjenjuju u konkretnom predmetu jesu slijedeći:
5.1. Članak 282. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, u posebnim mjerama za sigurnost cestovnog prometa propisuje da policijski službenik, obavljajući poslove iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona, može vozača i drugog sudionika u prometu na cesti podvrgnuti ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i uređaja (alkometar i dr.) radi utvrđivanja prisustva u organizmu alkohola, droga ili lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti i na sposobnosti upravljanja vozilima, a potom, po potrebi, i odvesti u zdravstvenu ustanovu na vađenje krvi i uzimanje urina ili na liječnički pregled.
5.2. Članak 282. stavak 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, propisuje da osobe iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka dužne su postupati prema zahtjevima policijskog službenika.
5.3. Članak 282. stavak 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama u kaznenim odredbama propisuje da vozač motornog vozila i instruktor vožnje koji odbije podvrgnuti se ispitivanju ili liječničkom pregledu, odnosno uzimanju krvi ili krvi i urina čini prekršaj za koji je propisana novčana kazna u iznosu od 1320,00 do 2650,99 eura ili kazna zatvora u trajanju do 60 dana ( u vrijeme izvršenja prekršaja bila je propisana novčana kazna u iznosu od 10 000,00 do 20 000,00 kuna)
5.4. Članak 282. stavak 11. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisuje da vozaču koji je proglašen krivim za prekršaj iz stavka 9. ovoga članka izreći će se zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od najmanje šest mjeseci, ako je prekršaj počinjen drugi put, odnosno najmanje 12 mjeseci, ako je prekršaj počinjen treći odnosno svaki sljedeći put.
5.5. Članak 2. stavak 1. točka 69. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, određuje pojam "mladi vozač“ u smislu ovoga Zakona dajući mu značenje da je to vozač motornog vozila u dobi do navršene 24. godine života, koji posjeduje vozačku dozvolu izdanu na teritoriju Republike Hrvatske.
5.6. Članak 25. stavak 1. Prekršajnog zakona propisuje da je kriv za prekršaj počinitelj koji je u vrijeme počinjenja prekršaja bio ubrojiv, koji je postupao iz nehaja, a bio je svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je djelo zabranjeno ili s namjerom, kad je propisom o prekršaju propisana prekršajna odgovornost za taj oblik krivnje.
5.7. Članak 84. Prekršajnog zakona, utvrđuje pretpostavku okrivljenikove nedužnosti istaknute i u čl.28. Ustava Republike Hrvatske, kojom se krivnja mora dokazati u postupku, a teret dokaza nalazi se na tužitelju.
5.8. Članak 88. stavak 1. Prekršajnog zakona propisuje da je sud dužan na temelju izvedenih dokaza potpuno i točno utvrditi činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i s jednakom pažnjom utvrditi činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist.
5.9. Članak 238. stavak 12. Prekršajnog zakona propisuje da u prekršajnom postupku koji se vodi sukladno stavku 8. točki 4. i stavku 9. i 10. ovoga članka sud nije vezan zabranom iz članka 202. stavka 4. ovoga Zakona ( zabrana reformatio in peius- zabrana preinačenja na gore).
6. Prigodom odmjeravanja vrste i mjere kazne ( čl.36. st.2. PZ) sudac je olakotnom okolnošću uzeo činjenicu da je okrivljenik iskreno priznao djelo i da je izložio svijest o težini prekršaja i društvenoj opasnosti navodeći kako ne postoji opasnost da ponovi prekršaj, da je trenutno nezaposlen i da se uzdržava iz povremenog rada, a u obvezi je uzdržavanja i skrbi za dijete, da je od dana izvršenja prekršajnog djela proteklo duže vremensko razdoblje zbog čega je logično zaključiti da intenzitet zahtjeva i interes društva za kažnjavanjem znatno slabi, a ni počinitelj više ne osjeća pravu težinu ostvarenog prekršaja, a potom da se okrivljenik i bez gonjenja i kažnjavanja za to vrijeme i sam popravio posebno jer u toku tog proteka vremena nije ponovio isto ili slično kažnjivo djelo, kao i to da iz prekršaja nije proizašla teža posljedica. Otegotnom okolnošću cijenio je težinu ostvarenog prekršaja te činjenicu da je počinio prekršaj upravljajući vozilom u svojstvu " mladog vozača".
6.1. Katalogiziranjem odlučnih okolnosti, a zatim njihovim vrednovanjem ( način počinjenja djela, pobude zbog kojih je prekršaj ostvario, osobine ličnosti počinitelja, te njegovo ponašanje prije i nakon počinjenog prekršaja), sudac ovoga suda ublažio je novčanu kaznu sukladno članku 37. stavku 3. točki 1. Prekršajnog zakona na način da je odmjerio kaznu ispod donje granice propisane za taj prekršaj, cijeneći da i na taj način izrečena kazna nalazi opravdanje u općoj svrsi kažnjavanja, odnosno da je i na taj način izrečena novčana kazna dovoljan izraz društvenog prijekora počinitelju zbog ostvarenih neprava i da je njezin odabir pravedan, svrhovit i odvraćajući.
7. Budući da je tijekom postupka tužitelj odustao od prijedloga da se okrivljeniku izrekne zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije, sudac je taj prijedlog prihvatio, smatrajući da na temelju utvrđenih olakotnih okolnosti, posebno činjenice da iz prekršaja nije proizašla štetna posljedica, da okrivljenik nakon ostvarenog prekršajnog djela nije ponovio iste prekršaje, i da je izjavio kako ne postoji opasnost da djelo ponovi, da ne postoji izražena potreba državne prinude za ograničavanjem njegovih prava kojima bi se zajamčila prijeko potrebna zaštita javnih interesa i da u konkretnom slučaju ne postoji zahtijevani razmjer s težinom počinjenih prekršaja, kao i sa stupnjem počiniteljeve opasnosti.
8. Troškovi prekršajnog postupka temelje se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3. Prekršajnog zakona i članka 2. stavka 1. točke 10. Pravilnika o naknadi troškova u prekršajnom postupku, pa je paušalna svota suda određena prema posebnim propisima, ovisno o složenosti i trajanju postupka, te imovnom stanju osobe obvezatne da taj iznos i plati.
U Puli, 21. svibnja 2025. godine.
Zapisničar
Sudac
Marijana Borić
Ljiljana Božina
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Okrivljenik, kao i osobe ovlaštene podnijeti žalbu u njegovu korist (čl. 192. st.2 PZ) te tužitelj, mogu protiv presude podnijeti žalbu Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagreb, kao sudu drugog stupnja, u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa.
Žalba se podnosi pismeno u dva istovjetna primjerka, putem ovog Suda.
Dostaviti:
1.okrivljeniku
2.branitelju okrivljenika
3.tužitelju