Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-3695/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Marjane Rajić i Tomislava Tomašića kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika - specijalista Željka Kudrića, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog PU, zbog prekršaja iz članka 98. stavak 3. točka 15. Zakona o lovstvu ("Narodne novine", broj: 99/2018, 32/2019, 32/2020), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Središnji ured, Sektor za nadzor u šumarstvu i lovstvu, Služba lovne inspekcije, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Gospiću, Stalna služba u Otočcu od 12. ožujka 2025., broj: Pp-68/2022-5, na sjednici vijeća održanoj 21. svibnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Središnji ured, Sektor za nadzor u šumarstvu i lovstvu, Služba lovne inspekcije i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljeni FU je na temelju članka 182. stavak 1. točka 1. (ispravno čl. 182. t. 1.) Prekršajnog zakona, oslobođen od optužbe, zbog prekršaja iz članka 98. stavak 3. točka 15. Zakona o lovstvu, činjenično opisanog u izreci, s obrazloženjem da djelo, koje se okrivljeniku stavlja na teret, a na način kako ga je opisao tužitelj, po propisu nije prekršaj.
2. Istom presudom odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
3. Temeljem članka 76.a Prekršajnog zakona, od okrivljenika su oduzeti predmeti: rogovlje srnjaka na daščici (tzv. šesterac)- 6 (šest) komada; rogovlje srnjaka (tzv šestarac) - 3 (tri) komada; rogovlje srnjaka na letvici (tzv. četverac) - 3 (tri) komada, sjekač (kljova) divlje svinje pričvršćen na letvici – 1 (jedan) komad.
4. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu, zbog odluke o oslobođenju okrivljenika od optužbe ističući da je u izreci optužnog prijedloga jasno navedeno kako je okrivljeni dijelove divljači držao bez potvrde o podrijetlu divljači i njezinih dijelova, dakle bez zakonski propisanog dokumenta odnosno obrasca naslovnog naziva. Ispitujući optužni prijedlog u skladu s odredbama čl. 161. Prekršajnog zakona sud nije donio zaključak da u optužnom prijedlogu nedostaju podaci zbog kojih nije moguće voditi postupak, jer da je ispitujući optužni prijedlog smatrao da u optužnom prijedlogu nedostaju podaci iz čl. 161. st. 2. t. 5. Prekršajnog zakona koji su bitni za činjenični opis radnje prekršaja iz kojih proistječe zakonsko obilježje prekršaja sud bi u skladu s odredbom čl. čl. 161. st. 4. Prekršajnog zakona pozvao ovlaštenog tužitelja da nadopuni optužni prijedlog u zakonskom roku, a što prije sazivanja glavne rasprave nije napravio. Predlaže da se pobijana presuda preinači i okrivljeniku izrekne propisana novčana kazna.
5. Žalba je neosnovana.
6. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti te je utvrdio da nisu počinjene povrede na koje ukazuje žalitelj.
7. Odredbom članka 98. stavak 1. točka 15 Zakona o lovstvu propisan je prekršaj fizičke osobe koja nije lovoovlaštenik: ako divljač ili njezine dijelove nakon završetka lova ili na drugi način stečenu divljač ili njezine dijelove drži, prevozi ili prenosi bez potvrde o podrijetlu divljači i njezinih dijelova (članak 75. stavak 3.). Člankom 75. stavak 3. istog Zakona propisano je: Divljač i njezini dijelovi nakon završetka lova ili na drugi način stečena divljač i njezini dijelovi smiju se držati, prenositi ili prevoziti uz potvrdu o podrijetlu divljači i njezinih dijelova u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 11. ovoga članka. Stavkom 11. ovog članka Zakona propisano je: Obrazac potvrde o podrijetlu divljači i njezinih dijelova i način označavanja divljači ministar propisuje pravilnikom.
8. Nadalje, okrivljeniku se optužnim prijedlogom stavlja na teret da je dana 10. rujna 2021. godine u kući koju koristi na adresi [adresa] držao dijelove divljači bez Potvrde o podrijetlu divljači i njezinih dijelova, i to: rogovlje vrste divljači srna obična na daščici (tzv. šesterac) u količini od šest komada, rogovlje vrste divljači srna obična (tzv. šesterac) u količini od tri komada, rogovlje vrste divljači srna obična na letvici (tzv. četverac) u količini od tri komada i jedan sjekač (kljovu) divlje svinje pričvršćen na letvici, a da za isto nije posjedovao zakonski propisanu Potvrdu o podrijetlu divljači i njezinih dijelova, pa da je time počinio prekršaj iz članka 98. stavak 3. točka 15. Zakona o lovstvu.
9. Iz ovakvog činjeničnog opisa nije jasno da li su rogovlje vrste divljači srna obična i sjekač (kljova) divlje svinje dijelovi divljači u smislu definicije dijelova divljači divljačina ili trofeji divljači jer članak 3. točke a) Pravilnika o potvrdi o podrijetlu divljači i njezinih dijelova i načinu označavanja divljači (Narodne novine broj: 15/2019) razlikuje dijelove divljači kao dijelove tijela divljači (divljačina) i trofeje divljači za koje nije izdan propisani trofejni list; pa se trofeji divljači smatraju dijelovima divljači samo ako za njih nije izdan propisani trofejni list. Ako je trofej ocijenjen i za njega je izdan trofejni list, tada se ne smatra dijelom divljači u kontekstu ovog Pravilnika, a koje činjenice nedostaju u činjeničnom opisu. Posljedica nedostatka jasno opisanog sadržaja protupravnih radnji počinitelja u činjeničnom opisu prekršaja, je nedovoljno određivanje odlučnih činjenica koje se podvode pod zakonsko biće određenog prekršaja.
10. S obzirom da je zakonski opis prekršaja odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu biće odgovarajućeg prekršaja, to znači da sve odlučne činjenice, a to su, između ostalog, i konkretne radnje odnosno propusti okrivljenika, moraju biti jasno i izrijekom navedene u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
11. Stoga djelo za koje se okrivljenici optužuju i za koje se protiv njih vodi ovaj prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci (i u optužnom prijedlogu), po propisu nije prekršaj pa je prvostupanjski sud (nakon izvođenja dokaza) oslobodio okrivljenike optužbe za predmetni prekršaj.
12. Slijedom iznesenog suprotno navodima tužitelja, prvostupanjski sud nije bio u obvezi pozvati tužitelja na ispravak optužnog prijedloga jer djelo za koje se okrivljenici optužuju i za koje se protiv njih vodi ovaj prekršajni postupak kako je to opisano u činjeničnom opisu izreke i optužbe, a za koji su oslobođeni prvostupanjskom presudom iz razloga pod točkom 7., po propisu nije prekršaj, pa je trebalo odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi pobijanu prvostupanjsku presudu iz naprijed navedenih razloga.
13. Zbog naprijed izloženih razloga, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu 21. svibnja 2025.
Zapisničar :
Predsjednik vijeća:
Željko Kudrić, v. r.
Mario Soljačić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Gospiću u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.
