Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Split

Poslovni broj: R1 Ob-348/2023-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Splitu po sutkinji Maji Karaman Grbavac kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice KZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], naspram protustranke pod 1) UZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] pod 2) FZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], pod 3) OZ iz [adresa], 28 ŽZ, JZ, MK 10 9 HD, OIB 26738334613 i pod 4) ĐZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], u izvanparničnom postupku radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon ročišta za glavnu raspravu održanom 29. travnja 2025. uz isključenje javnosti, u nazočnosti predlagateljice i protustranke pod 1), a u odsutnosti protustranaka pod 2), 3) i 4),

r i j e š i o  j e :

Utvrđuje se da je između KZ, rođene **.**.1958., OIB [osobni identifikacijski broj] i pokojnog SZ, rođenog dana **.**.1950., OIB [osobni identifikacijski broj], postojala izvanbračna zajednica u trajanju od 13. studenog 2014. do 24. prosinca 2022. kada je SZ preminuo.

Obrazloženje

1. Ovom sudu predlagateljica je 13. travnja 2023. podnijela prijedlog radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice između nje i pok. SZ rođenog **.**.1950., koji je preminuo dana **.**.2022., navodeći da su bili u braku u koje su dobili četvero djece, te da su usprkos razvodu braka do kojeg je došlo 27. listopada 2014. uslijed ljutnje i osjećaja nemoći kod predlagateljice uzrokovane teškom mentalnom bolesti na strani pok. SZ, i dalje nastavili stanovati zajedno i živjeti u izvanbračnoj zajednici sve do smrti pok. SZ.

2. Protustranka pod 2) FZ, kći predlagateljice i pok. SZ se pisano očitovala na prijedlog podneskom od 16. listopada 2024. navodeći da je u cijelosti suglasna s prijedlogom te da se između njenih roditelja nakon razvoda braka ništa nije promijenilo, te da se majka, ovdje predlagateljica cijeli život, sve do njegove smrti, brinula za njenog pok. oca koji je bio psihički bolestan su njeni roditelji i nakon razvoda braka ostali živjeti zajedno kao da se nisu razveli.

3. Protustranka pod 1) UZ, sin predlagateljice i pok. SZ, se pisano očitovao na prijedlog podneskom od 18. listopada 2024. navodeći da je u cijelosti suglasan sa prijedlogom, te da potvrđuje da su njegovi roditelji i nakon formalnog razvoda braka i dalje živjeli zajedno te da se njegova majka brinula za oca kojem je zbog zdravstvenog stanja bila prijeko potrebna briga i to sve do njegove smrti.

4. Prostustranka pod 4) ĐZ, kći predlagateljice i pok. SZ se podneskom od 18. listopada 2024. pisano očitovala da potvrđuje sve navode iz prijedloga, te da su se njeni roditelji razveli "na papiru" ali da su ostali živjeti kao obitelj sve do smrti njenog pok. oca SZ.

5. Protustranke pod 3) OZ, sin predlagateljice i pok. SZ se podneskom od 8. studenog 2024. očitovao da su njegovi roditelji papirnato razveli ali da su ostali živjeti jednako nakon razvoda braka i da se njegova majka, ovdje predlagateljica brinula o njegovom pok. ocu kako prije tako i poslije razvoda braka.

6. Tijekom postupka sud je u dokazne svrhe proveo dokaze pregledom preslike smrtnog lista za pok. SZ, pravomoćno rješenje o nasljeđivanju koje je donio javni bilježnik Jagoda Vuković u svojstvu sudskog povjerenika Općinskog suda u Splitu, posl. broj O-2313/23, UPP/OS-90/23 od 26. listopada 2023. (dalje Rješenje o nasljeđivanju), izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu, izvadak iz matice rođenih za pok. SZ, potvrde o plaćanju rate kredita za otkup stana, medicinsku dokumentaciju za pok. SZ, zajedničke obiteljske fotografije predlagateljice i pk. SZ, te je saslušao predlagateljicu, protustranku pod 1) UZ, protustranku pod 4) ĐZ, te svjedokinje GZ i NZ.

7. Zaključenjem raspravljanja u ovom predmetu, sud je po ocjeni i analizi izvedenih dokaza na način kako propisuje čl.8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/1, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22,114/22 i 155/23 - dalje ZPP) donio rješenje kao u izreci iz slijedećih razloga.

8. Pregledom smrtnog lista iza pok. SZ i Rješenja o nasljeđivanju utvrđeno je da je pok. SZ preminuo **.**.2022. a da su kao njegovi zakonski nasljednici prvog nasljednog reda utvrđeni UZ, FZ, OZ i ĐZ, kojima je ostavina iza pok. SZ pripala sukladno nasljedničkim izjavama.

9. Pregledom izvatka iz Matice rođenih za pok. SZ utvrđeno je da je je pokojni ĆZ **.**.1979. u [adresa] zaključio brak sa LZ koji je razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Splitu poslovni broj P Ob- 281/14 od 23. listopada 2014.

10. Pregledom izvatka iz Matice rođenih za predlagateljicu utvrđeno je da je predlagateljica sa SZ zaključila brak 28. travnja 1979. u [adresa] i pritom uzela prezime supruga, te da je predmetni brak razveden presudom Općinskog suda u Splitu poslovni broj P Ob-281/14 od 23. listopada 2014.

11. Uvidom u e-spis utvrđeno je da je presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P Ob-281/14 od 23. listopada 2014. postala pravomoćna 12. studenog 2014.

12. Pregledom izvoda iz Jedinstvenog registra osoba MUP-a za predlagateljicu utvrđeno je da je ista imala prijavljeno prebivalište na adresi [adresa], u periodu od 10. svibnja 1990. do 23. ožujka 2010., zatim je na toj adresi imala prijavljeno boravište od 28. listopada 2014. do 17. lipnja 2015., da bi od potonjeg datuma na istoj adresi ponovno prijavila prebivalište. U periodu od 29. ožujka 2010. do 17. lipnja 2015. imala je prijavljeno prebivalište na adresi [adresa].

13. Pregledom izvoda iz Jedinstvenog registra osoba MUP-a za pok. SZ utvrđeno je da je isti u periodu od 10. listopada 1989. pa do 24. prosinca 2022. imao prijavljeno prebivalište u [adresa].

14. Pregledom medicinske dokumentacije za pok. SZ koja datira iz perioda od 23. svibnja 2000. pa do 14. srpnja 2021. i to specijalističkog nalaza KBC Split od 14. svibnja 2019., 12. prosinca 2016., 18. listopada 2017, otpusnog pisma KBC Split Klinike za psihijatriju od 26. lipnja 2000., otpusnog pisma Psihijatrijske bolnice Ugljan od 21. veljače 2002., otpusnog pisma KBC Split, Klinike za psihijatriju od 20. studenog 2018., otpusnog pisma KBC Split, Klinike za psihijatriju od 5. srpnja 2019., izvješća o bolničkom liječenju Opće županijske bolnice Požega od 29. ožujka 2002., 22. siječnja 2001. i 28. prosinca 2000., otpusnog pisma Psihijatrijske bolnice Rab od 14. srpnja 2021., utvrđeno je da je pok. SZ dijagnosticiran pod šifrom bolesti F20.0 paranoidna shizofrenija zbog kojeg je višekratno hospitaliziran i dugogodišnje liječen. Iz otpusnog pisma Psihijatrijske bolnice Rab od 14. srpnja 2021. vidljivi su i anamnestički podaci za pok. SZ i to da je umirovljenik, razveden, otac četvero djece te da živi sa bivšom suprugom u Splitu na adresi [adresa].

15. Pregledom potvrda o plaćanju kredita za stan razvidno je da je račun za ratu kredita za stan koji datira iz lipnja 2016. koji je glasio na pok. SZ platila upravo predlagateljica, a ujedno je rate kredita predlagateljica nastavila isplaćivati i nakon smrti pok. SZ (studeni 2023.).

16. U postupku je sud u dokazne svrhe saslušao predlagateljicu, protustranku pod 1) UZ, protustranku pod 4) ĐZ, te svjedokinje GZ i NZ.

17. Iz iskaza predlagateljice na ročištu od 17. veljače 2025. proizlazi da su se pok. SZ i ona oženili 1979. godine te im je u narednih jedanaest godina rođeno četvero zajedničke djece. SZ je radio u policiji i rano je otišao u mirovinu sa samo 36 godina i ostvarivao je kasnije mirovinu od oko 400,00 eura. Pok. SZ imao je znatne mentalne teškoće, liječio se po različitim psihijatrijskim ustanovama te kako je zbog prirode svoje bolesti (šizofrenija) na nju vršio različite pritiske i uvjetovao njeno ponašanje, njoj je to dozlogrdilo te su se SZ i ona 2014. godine razveli. Međutim, nastavili su stanovati zajedno i to u stanu u [adresa] koji je on dobio od policije i koji joj je kasnije prepisao u polovici pravo vlasništva. U tom periodu zajedničkog života pok. SZ je bio često hospitaliziran pa bi tako proveo najmanje jednom godišnje na psihijatrijskom liječenju u KBC Split po postupku prisilne hospitalizacije, a u slučaju potrebe liječnici psihijatri bi ga uputili na daljnje liječenje pa je tako liječen u Psihijatrijskoj bolnici na Ugljanu gdje je proveo tri mjeseca, na Rabu je također proveo toliko vremena te u [adresa]. Dok je boravio u [adresa] i na Ugljanu odlazila mu je u posjete. Nakon svake hospitalizacije liječnici bi ju kontaktirali i pitali da li ću ga primiti kući, što bi ona uvijek pristala jer on nije imao kud drugo ići, u svemu je bio i nesamostalan, tako da je o njemu brinula isključivo ona. Ne može se sjetiti koje je lijekove uzimao ali izjavljuje da je jako loše izgledao, nije joj dopuštao da prati njegovo uzimanje lijekova i može samo reći da ih je uzimao stalno i više puta dnevno. Uzdržavali su se kako od mirovine pok. SZ tako i njene mirovine te su dijelili sve troškove zajedničkog života. Od razvoda braka pa do Ivanove smrti nije bila u izvanbračnoj zajednici sa drugim muškarcem, a niti je pok. SZ imao drugu partnericu. Nakon njegove smrti u stanu su nastavili živjeti stariji sin UZ i ona, a donedavno je s njima stanovala i mlađa kćer ĐZ. Zadnje zajedničko putovanje pok. SZ i nje je bilo neposredno prije korone u veljači 2020. kada su na period od dvadesetpet dana bili u posjetu kćeri FZ u [adresa]. Od braće i sestara pok. SZ ima brata K (Miju) Maljkovića i sestru AZ koji žive u [adresa] od kud je pok. SZ podrijetlom, a s njima je u dobrim odnosima. Teško joj je precizirat početak njihove izvanbračne zajednice jer su taj dan nakon što su se razveli, došli kući i zajedno objedovali.

18. Saslušani predloženik pod 1) UZ na ročištu od 17. veljače 2025. pojasnio je da je njegov otac u periodu od 2004-2014 godine bio u posebnom eksperimentalnom programu za liječenje paranoidne šizofrenije i u toj fazi kad je bio pod tom posebnom terapijom bio je u jako dobroj fazi i u tom periodu nije uopće bio hospitaliziran. No te 2014. godine njegov brat OZ (drugi sin pok. SZ) se priključio evangelističkoj crkvi, zajednici i uvjerio je oca da i on treba pristupiti toj vjeri što je otac i prihvatio u potpuno se zaludio time. OZ je uvjerio oca i da ne treba više uzimati psihofarmakotike, odnosno tu posebnu terapiju jer da on nije bolestan već da je u njega ušao sotona te da će ga "Crkva izliječiti". Po prestanku uzimanja terapije došlo je do naglog pogoršanja u očevom psihičkom stanju a uz to je govorio da će i ovaj stan koji je dobio od policije darovati toj crkvenoj zajednici. Ujedno je i majku nagovarao da pristupi Crkvi. To cjelokupno pogoršanje njegovog psihičkog stanja, ucjene sa stanom i sl. bili su po njegovom mišljenju okidač koji je doveo do razvoda braka između majke i oca a ujedno i način da se sačuva makar polovina stana po osnovi udjela majke u bračnoj stečevini jer je otac prijetio da će stan pokloniti Crkvi. Krivcem za cjelokupnu situaciju dijelom smatra i svog brata OZ s kojim ne komunicira posljednjih dvadeset godina. Majka je svo ovo vrijeme brinula o ocu, a on je neprekidno stanovao s njima od 2014. do očeve smrti, tako da izravno svjedoči o kakvom je teškom stanju bio otac i koliko je majka brinula o njemu. Otac je bio u kontinuiranom krugu između prisilnih hospitalizacija i boravaka kod kuće, te pogoršanja stanja kada nije bio sposoban se ni samozbrinjavati, vršio bi i nuždu oko sebe i o svemu tome je oko njega brinula majka. Sjeća se jasno i koje lijekove je uzimao, to su Haldol i Akineton, kao i druge lijekove ovisno o aktualnom stanju.

19. Saslušana predloženica pod 4) ĐZ) je na ročištu od 17. veljače 2025. potvrdila iskaz brata UZ i dodala da se odnos između njenih roditelja nakon razvoda braka u suštini i nije promijenio, odnosno da je taj razvod bio samo formalan čin, možda i pokušaj majke da izazove kod oca reakciju. No, kako navodi njihov odnos je ostao gotovo identičan, i dalje je postojala emotivna a i "praktična" veza između njih, živjeli su u istom kućanstvu, provodili bi vrijeme gledajući televiziju, povremeno su se svi zajedno okupljali na obiteljskim ručkovima. Otac je pokopan u [adresa], od kud je rodom, jer je to bila njegova želja, pa su pogreb organizirali financijski i logistički najviše njen brat i sestra, a sućut na pogrebu su primali njena majka, brat, sestra i ja, ne sjeća se da li je bila teta.

20. Saslušana svjedokinja GZ je supruga od brata predlagateljice, poznavala je pok. SZ i predlagateljicu tridesetak godina. Poznato joj je da je pok. SZ imao mentalne teškoće, da je bio liječen psihijatrijski i često hospitaliziran a u kojem periodu se predlagateljica brinula o njemu i živjela s njim. Zna da su bili razvedeni, ali su nastavili živjeti zajedno, često ih je i posjećivala, dolazila na kavu, dolazila bi kod predlagateljice na selo u Ercegovce gdje je susretala kako nju tako i pok. SZ.

21. Saslušana svjedokinja NZ je supruga TZ, drugog brata predlagateljice, koja da je često dolazila kod predlagateljice i pok. SZ dok su živjeli zajedno u stanu na [adresa]. Bili su dugo zajedno u braku, a zatim su se razveli. Pok. SZ je bio teško bolestan i nije se mogao brinuti o sebi već se o njemu svo vrijeme brinula predlagateljica.

22. Nije bilo primjedbi ni prigovora na predmetne iskaze, te ih je sud, ocjenjujući i analizirajući iste, prihvatio kao istinite i vjerodostojne, imajući pri tome u vidu i da protivnih dokaza iskazima predlagateljice, protustranaka pod 1) i pod 4), te saslušanih svjedokinja nije bilo.

23. Nakon ovako provedenih dokaza i utvrđenja koja su iz istih proizišla, a koja su utvrđenja navedena, i kojim utvrđenjima protivnih dokaza nema, za navesti je slijedeće.

24. Iz članka 5. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21., 119/22, dalje ZOMO) proizlazi da ostvarivanje prava osiguranika na temelju generacijske solidarnosti provodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Člankom 22. stavkom 3. ZMO-a propisano je kako se pod članom obitelji iz stavka 1. točke 1. ovoga članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnome sudskom postupku.

25. Člankom 11. stavkom 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 dalje u tekstu: ObZ) propisano je da se odredbe tog zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

26. Iz provedenih dokaza sud je utvrdio da su predlagateljica i sada pok. SZ bili u braku od 28. travnja 1979. u [adresa] do 23. listopada 2014. kada je njihov brak razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Splitu poslovni broj P Ob-281/14., a u kojem braku je rođeno četvero zajedničke djece. Iz pribavljenih podataka o prijavljenoj adresi prebivališta i boravišta za predlagateljicu i pok. SZ razvidno je da su i nakon razvoda braka oboje bili prijavljeni na adresi [adresa], a iz iskaza saslušanih stranaka kao i svjedoka utvrđeno je i da su doista i stanovali zajedno na toj adresi. Pok. SZ i predlagateljica uzdržavali su se od svojih mirovina, a utvrđeno je i da su zajedno otplaćivali stan u kojem su zajedno živjeli. Zajedničko stanovanje bilo je prekidano hospitalizacijama pok. SZ koji je bio dugogodišnji psihički bolesnik, no povremeni prekidi suživota zbog liječenja pok. SZ nisu bitno utjecali na kontinuitet zajedničkog stanovanja koji je postojao sve do smrti pok. SZ.

27. Nadalje, za priznanje učinka izvanbračne zajednice potrebno je da niti jedan od partnera nije u braku (a utvrđeno je da u naprijed navedenom periodu nisu bili), nadalje da među njima postoji trajnija zajednica i to ne samo u smislu zajedničkog stanovanja, već i uspostavljanju ekonomske i emocionalne zajednice u kojoj se izvanbračni drugovi međusobno pomažu i brinu jedno o drugome, neovisno o eventualnoj namjeri zaključenja braka, a utvrđeno je da su predlagateljica i sada pok. SZ u naprijed navedenom periodu, dakle više od tri godine, kontinuirano bili u trajnoj zajednici, zajednički stanovali, bili u financijskoj zajednici, a predlagateljica je o pok. SZ brinula sve do njegove smrti, a kako proizlazi iz iskaza njihove djece koja su s njima određeni period i stanovali. Iako je sudu teško procijeniti kvalitetu njihove emocionalne veze za koju naslućuje da je bila u određenoj mjeri narušena dugogodišnjom bolešću pok. SZ, nesporno je da je predlagateljica o njemu brinula i skrbila sve do njegove smrti, što je nesumnjivo pokazatelj i postojanja međusobne emocionalne privrženosti.

28. Kako se predlagateljica nije mogla točno očitovati o datumu početka njihove izvanbračne zajednice, a budući da su i nakon formalnog razvoda braka nastavili zajednički život i time prethodnu bračnu vezu nastavili kao izvanbračnu vezu, sud je kao datum početka izvanbračne zajednice utvrdio datum 13. studenog 2014., dakle dan nakon što je presuda kojom je razveden njihov brak stekla svojstvo pravomoćnosti.

29. Posljedično navedenim utvrđenjima proizišlim iz rezultata provedenog postupka, iskaza predlagateljice i protustranaka pod 1) i pod 4), sud utvrđuje da je postojala izvanbračna zajednica između predlagateljice i sada pokojnog SZ u trajanju od 13. studenog 2014. do 24. prosinca 2022. kada je pok. SZ preminuo.

30. Posljedično navedenom, sud je primjenom gore citiranih odredbi prihvatio kao osnovan prijedlog predlagateljice te je odlučeno kao u izreci rješenja.

31. Odluka o troškovima postupka je izostala jer stranke nisu zatražile naknadu troškova postupka.

U Splitu, 21. svibnja 2025.

S U D A C

Maja Karaman Grbavac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u roku od 15 dana od dana dostave ovog rješenja.

DNA:

-predlagateljici

-protustrankama pod 1) do pod 4)