Republika Hrvatska

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27, Split

Poslovni broj: Ps-38/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Ivani Jukić, u pravnoj stvari tužitelja JB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnica dr. sc. iur. Gordana Brčić, odvjetnica u Splitu, protiv tuženice OB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Mišo Živaljić, odvjetnik u Splitu, radi iseljenja, izvan ročišta, dana 21. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Prekida se postupak u ovoj pravnoj stvari do pravomoćnog okončanja postupka koji se pred ovim sudom vodi pod brojem P-2334/2022.

Obrazloženje

1. Pred ovim sudom u tijeku je parnični postupak radi iseljenja i predaje u posjed stana u [adresa], koji stan se nalazi na VI katu, oznake br.19, površine 95,96 m2, a koji se sastoji od 4 sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, WC, hodnika i predsoblja, u zgradi označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška], suvlasnički udio redni broj 13, K. O. [katastarska općina], između stranaka navedenih u uvodu rješenja.

2. Tuženica je u odgovoru na tužbu te na pripremnom ročištu održanom dana 2. prosinca 2024, predložila sudu prekid ovog postupka do okončanja postupka koji se pred ovim sudom vodi pod brojem P-2334/2022, navodeći u bitnome da se ista nalazi u posjedu predmetne nekretnine zajedno sa svojom obitelj, koju nekretninu da je stekla valjanim pravnim poslom zaključenim s vlasnikom i posjednikom nekretnine, te da pred ovim u svojstvu tužiteljice vodi parnični postupak pod brojem P-2334/2022, radi utvrđenja prava vlasništva navedene nekretnine, brisanja upisa u zemljišnoj knjizi i uspostave prijašnjeg stanja.

3. Pregledom spisa ovog suda broj P-2334/2022, razvidno je da je u navedenome predmetu ovdje tuženica OB pokrenula protiv ovdje tužitelja JB parnični postupak radi utvrđenja, brisanja upisa u zemljišnoj knjizi i uspostave prijašnjeg stanja, sa tužbenim zahtjevom kako slijedi:

- utvrđenje da je tužiteljica OB vlasnica za cijelo stana u [adresa], anagrafske oznake [adresa], koji se nalazi u zgradi sagrađenoj na čest. zem. [katastarska čestica], ZU 14927, te predstavlja 13. suvlasnički dio s neodređenim omjerima etažno vlasništvo (E-13) i predstavlja stan na šestom katu, označen brojem 19, u površini od 95,96 m2, koji se sastoji od četiri sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, blagovaonice, WC-a, hodnika i predsoblja te da se ista ovlašćuje temeljem ove presude kod nadležnog suda za K. O. [katastarska općina] zatražiti i postići upis prava vlasništva na navedenoj nekretnini za cijelo, uspostavom prijašnjeg stanja u zemljišnoj knjizi i to brisanjem upisa prava vlasništva sa imena tuženika JB; koji upis je prethodno izvršen rješenjem Općinskog suda u Splitu broj Z-31321/2019 od 15. listopada 2019.

4. Ovaj sud je rješenjem broj Ps-136/2019-15 od 30. siječnja 2025. Odredio prekid postupka u ovoj pravnoj stvari, do pravomoćnog okončanja postupka koji se pred ovim sudom vodi pod brojem Ps-2334/2022. Navedenu je odluku sud temeljio na pravnom shvaćanju da pravomoćno okončanje postupka koji se pred ovim sudom vodi pod brojem P-2334/2022, koji je pokrenula tuženica, protiv ovdje tužitelja, radi utvrđenja prava vlasništva, brisanja upisa u zemljišnoj knjizi i uspostave prijašnjeg stanja nad nekretninom koja je ujedno predmet ovog postupka radi iseljenja i predaje u posjed, predstavlja prethodno pitanje u ovoj pravnoj stvari, obzirom da bi se istim utvrdilo eventualno (ne)postojanje pravne osnove tuženice za korištenjem predmetnog stana, a o čemu ovisi i odluka suda u ovoj pravnoj stvari.

5. Po izjavljenoj žalbi tužitelja, Županijski sud u Bjelovaru je rješenjem broj Gž- 265/2025-2 od 9. travnja 2025., ukinuo citirano rješenje suda prvog stupanja, s obrazloženjem da je ostvaren žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer da ovaj prvostupanjski sud prilikom donošenja pobijane odluke nije izvršio uvid u predmet zemljišnoknjižnog odjela ovog suda broj Z-31321/2019., kako bi se na nedvojben način utvrdilo temeljem kojih isprava je izvršen predmetni upis u koji je sadržaj istih, a sve kako bi se moglo nedvojbeno utvrditi da odluka suda u predmetu Općinskog suda u Splitu broj P-2334/2022, predstavlja prethodno pitanje za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari.

6. Postupajući po uputi drugostupanjskog suda, ovaj sud je pribavio spis zemljišnoknjižnog odjela u Splitu broj Z-31321/2019 te je isti priložio kao sastavni dio ovog spisa.

7. U ovoj fazi postupka među strankama je sporno jesu li ispunjene zakonske pretpostavke za prekidom predmetnog parničnog postupka, pozivom na odredbe članka 12. st. 1. Zakona o parničnom postupka („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.; dalje: ZPP), u vezi sa člankom 213. st. 1. ZPP.

8. Člankom 12. st. 1. ZPP, propisano je da, kad odluka suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugo nadležno tijelo (prethodno pitanje), sud može sam riješiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugačije određeno.

9. Člankom 213. st. 1. toč. 1. ZPP propisano je da će sud odrediti prekid postupka i ako je odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju.

10. Tužena u ovoj pravnoj stvari predlaže prekid postupka, ističući da bi prethodno pitanje u ovom postupku u kojemu tužitelj od nje traži iseljenje i predaju u posjed nekretnine - stana u [adresa], koji stan se nalazi na VI katu, oznake br.19, površine 95,96 m2, a koji se sastoji od 4 sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, WC, hodnika i predsoblja, u zgradi označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška], suvlasnički udio redni broj 13, K. O. [katastarska općina], predstavljalo rješavanje postupka koji se pred ovim sudom vodi pod brojem P-2334/2022, u kojemu je protiv tuženika JB, ovdje tužitelja, podnijela brisovnu tužbu, sa tužbenim zahtjevom kako je navedeno u točki 3. obrazloženja. Nadalje navodi kako je predmetni stan njezin jedini dom, ista da je u posjedu nekretnine četrdeset godina te da tuženik nikada nije bio u posjedu ove nekretnine.

11. Tužitelj se suprotstavlja navodima tužene, ističući u bitnome da je rješenjem Županijskog suda u Zagrebu broj Gž Zk-92/2023-5 od 4. siječnja 2024., odbijene žalbe tužene, te da „vlasnička parnica“ koju je tužena pokrenula ne može biti zapreka donošenju odluke u ovom sporu, jer je zakonodavac predvidio, da , u slučaju uspjeha tužene, a tamo tužiteljice, ista može ovakvim postupkom tražiti predaju stana nazad, slijedom čega smatra da bi čekanje odluke u toj vlasničkoj parnici bilo prevelik teret na vlasnička prava ovdje tužitelja.

12. Prema odredbi članka 150. stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj: 63/19., 128/22., 155/23., 127/24., dalje: ZZK), nositelj knjižnog prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten je radi zaštite tog prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja bi ga vrijeđala i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja (brisovna tužba) sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bih mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno.

12.1. Brisovna tužba je stvarno-pravna tužba sui generis, kojom nositelj knjižnog prava čije je pravo povrijeđeno neistinitom, nevaljanom uknjižbom štiti svoje knjižno pravo zahtijevajući brisanje nevaljane, neistinite uknjižbe i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe nevaljane, neistinite uknjižbe. Pravomoćnom i ovršnom presudom kojom se prihvaća tužbeni zahtjev za brisanje u zemljišnim knjigama uspostaviti će se pravo stanje koje je postojalo prije provedbe neistinitog upisa, tj. ponovno će kao nositelj knjižnog prava biti upisana osoba koja je stvari nositelj tog prava. Učinak takve presude jest da nastaje pravno stanje kao da neistiniti upis nije bio proveden (ex tunc). Institut brisovne tužbe zasnovan je na činjenici da nevaljala, neistinita uknjižba ne može dovesti do valjanog pravnog stjecanja, prijenosa, ograničenja ili prestanka knjižnih prava.

13. Nadalje, prema odredbi članka 161. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14.; dalje: ZV) propisano je da vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari.

13.1. Protiv reivindikacijskog zahtjeva, tuženik se može braniti peremptornim prigovorima, koji negiraju ili ukidaju vlasnički zahtjev, ili dilatornim, koji ga zaustavljaju. Ti su prigovori materijalnopravne prirode, jer se njima osporava

.

tužiteljev zahtjev na povrat stvari

14. U konkretnom slučaju, među strankama nije sporno da je ovdje tužena, u svojstvu tužiteljice, protiv ovdje tužitelja, u svojstvu tuženika, podnijela brisovnu tužbu u odnosu na nekretninu opisanu pod točkom 1. obrazloženja, te da se taj postupak vodi pred ovim sudom pod brojem P-2334/2022. Nije sporno ni da tužitelj, kao zk vlasnik iste nekretnine, u ovoj pravnoj stvari traži od tužiteljice iseljenje i predaju u posjed navedene nekretnine.

14.1. Drugim riječima, nije sporno da tužitelj, vlasnik opisane nekretnine, postavlja reivindikacijski zahtjev naspram tuženice, kao posjednice iste, a tuženica podnošenjem brisovne tužbe (predmet ovog suda broj P-2334/2022) negira taj zahtjev, čime sadržajno ističe peremptorni prigovor u odnosu na reivindikacijski zahtjev tužitelja.

15. Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev-1774/01-2 od dana 20. studenoga 2001., u bitnome navodi slijedeće:

„Polazeći od toga da je tužitelj upisan u zemljišnoj knjizi kao vlasnik kuće i dvorišnog stana a da tuženica u drugoj parnici tek dokazuje svoje vlasništvo predmetnog stana nižestupanjski sudovi su zaključili da je tužbeni zahtjev osnovan.

No, zbog pogrešne pravne ocjene činjenično stanje u postupku nije u potpunosti utvrđeno. Naime, nije utvrđeno ima li tuženica pravnu osnovu za korištenje predmetnog stana. Ona tvrdi da takvu osnovu ima jer da je vlasnica toga stana, a da utvrđenje vlasništva istog stana zahtijeva u drugoj parnici.

Prvostupanjski sud nije prihvatio prijedlog tuženice za prekid postupka u ovoj pravnoj stvari do pravomoćnog okončanja parnice pod brojem P-922/96, ali je u tom slučaju morao utvrđivati je li tuženica vlasnica predmetnog stana, jer se to pitanje javlja kao prethodno pitanje o kojem ovisi odluka o glavnoj stvari (čl. 12. st. 1. Zakona o parničnom postupku - “Narodne novine”, broj 53/91, 91/92 i 112/99 – dalje u tekstu ZPP).

Činjenica što je tužitelj upisan u zemljišnoj knjizi kao vlasnik kuće i predmetnog stana u vezi čega je predočio izvadak iz zemljišne knjige kao javnu ispravu, ne sprječava tuženicu da dokazuje svoje pravo vlasništva na predmetnom stanu ili neku drugu pravnu osnovu za korištenje predmetnog stana. Pogrešno nižestupanjski sudovi smatraju da bi tuženica tek ako uspije u parnici broj P- 922/96 mogla zahtijevati realizaciju toga prava. Ona u toj parnici zahtijeva utvrđenje prava vlasništva, što znači da tvrdi da to pravo već postoji, a takvu tvrdnju istaknula je i u ovom sporu, no nižestupanjski sudovi propustili su raspraviti osnovanost te tvrdnje.“

16. Ovaj sud u cijelosti prihvaća navedeno pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

17. Dakle, sud prvog stupnja bi bio ovlašten, u situaciji kada u vrijeme suđenja postoji druga parnica u kojoj se ima raspraviti pitanje - tvrdnja tuženice da bi upravo ona bila vlasnica stana opisanog pod točkom 1. izreke, a u odnosu na koji tužitelj zahtijeva iseljenje, prekinuti postupak (članak 12. ZPP) ili spojiti parnice radi zajedničkog raspravljanja (članak 313. st. 1. ZPP), a nikako nije ovlašten donijeti odluku o tužbenom zahtjevu bez da se pri tom ispitalo i raspravilo prejudicijelno pitanje, kako to neosnovano smatra tužitelj.

18. Konkludira, prema stavu ovog prvostupanjskog suda, u konkretnom slučaju, kada je predmet ovog postupka tužbeni zahtjev usmjeren na iseljenje i predaju u posjed nekretnine opisane pod točkom 1. obrazloženja, čiji je tužitelj zk vlasnik, te kada je tužena protiv tužitelja pred ovim sudom pod brojem P-2334/2022, pokrenula parnični postupak radi utvrđenja prava vlasništva te iste nekretnine, odnosno kada tužena suprotstavlja tužiteljevom reivindikacijskom zahtjevu peremptorni prigovor da bi upravo ona bila vlasnica te nekretnine, sasvim je jasno i nedvojbeno kako je prejudicijelno pitanje u ovoj pravnoj stvari, pravomoćno okončanje postupka koji se pred ovim sudom vodi pod brojem P-2334/2022.

19. Slijedom navedenog, a pozivom na odredbe članka 12. ZPP i članka 213. st. 1. toč. 1. ZPP, riješeno je kao u izreci.

20. Sud se u obrazloženju ove odluke nije referirao na sadržaj pribavljenog spisa ovog suda broj Z-31321/2019, obzirom da je isti stava da sadržaj isprava temeljem kojih je izvršen upis u tome predmetu, nije pravnorelevantan za donošenje odluke o prekidu ovog postupka, a sve iz naprijed iznijetih i obrazloženih razloga.

Split, 21. svibnja 2025.

S U T K I NJ A

Ivana Jukić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove odluke je dopuštena žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- tužitelju po punomoćnici

- tuženici po punomoćniku

- u spis