REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok , Turinina 3

Poslovni broj: Psp-53/2023-20

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda Martini Klanac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari I tužitelja IP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II tužiteljice BP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], III tužitelja ĆP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i IV tužitelja RP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa Josip Geić, odvjetnik iz Zagreba protiv tuženika AP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa Maja Masnec, odvjetnica iz Zagreba, radi smetanja posjeda, nakon glave rasprave zaključene dana 29. travnja 2025. u pristupnosti punomoćnika stranaka i tuženika osobno, dana 21. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

1/ Odbijaju se tužitelji sa tužbenim zahtjevom koji glasi:

„Utvrđuje se da je tuženik AP smetao I tužitelja IP II tužiteljicu BP, III tužitelja ĆP i IV tužitelja RP u posljednjem mirnom faktičnom i neposrednom posjedu prava stvarne služnosti puta koji se nalazi na nekretnini upisanoj u posjedovnom listu 1927 kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da je dana 21. rujna 2023. u dužini 30 metara uzduž na granici između nekretnina tužitelj i tuženika, postavio 10 metalnih stupova, te time tužiteljima spriječio put prema nekretninama u njihovom posjedu, te se nalaže tuženiku da uspostavi ranije posjedovno stanje na način da mu se zabranjuje svako takvo i slično smetanje posjeda ubuduće, pod prijetnjom novčane kazne, da ukloni postavljene metalne stupove te se nalaže tuženiku da tužiteljima naknadi troškove ovog parničnog postupka, sve u roku 8 dana“.

2/ Nalaže se tužiteljima da tuženiku naknadi parnični trošak u iznosu od 625,00 eura u roku 15 dana.

Obrazloženje

1/ Tužitelji u tužbi podnesenoj 21.10.2023. navode da su mirni i faktični posjednici kčbr. [katastarska čestica] Drežnik Livada površine 707 m2 i 127/44 Drežnik Livada površine 636 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zkčbr. [katastarska čestica] Drežnik Livada površine 660 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] Drežnik Livada površine 693 m2 i 127/48 Drežnik Livada površine 630 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i kčbr. [katastarska čestica] Drežnik Livada površine 724 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Navedene čestice su upisane i u katastarskom operatu i to kčbr. [katastarska čestica] u PL 3925, kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] u PL 3924 te kčbr. [katastarska čestica] u PL 3118. Nadalje navodi da je tuženik upisan kao vlasnik nekretnine upisane u PL 1927 k. o. [katastarska općina] kčbr. [katastarska čestica] [adresa], a koja čestica predstavlja jedini put do gore navedenih čestica tužitelja, na kojima tužitelji planiraju graditi obiteljske kuće.

Navode da je tuženik dana 21.9.2023. oko 9,00 sati uzduž naprijed navedenih čestica tužitelja koje graniče sa njegovom česticom kčbr. [katastarska čestica] postavio deset metalnih stupova u dužini od 30 metara, sa ciljem da onemogući tužitelje u korištenju svojih čestica, odnosno da onemogući tužiteljima prilaz istima putem jedinog dostupnog puta, kojim su se koristili i pravni prednici tužitelja.

Stoga tužitelji traže uređenim tužbeni m zahtjevom da im sud pruži posjedovnu zaštitu, služnosti puta na način da sud utvrdi da je tuženik smetao tužitelje u posljednjem mirnom i faktičnom posjedu prava služnosti puta na kčbr. [katastarska čestica] [adresa] sa 476 m2, P.L. br. 1927 k. o. [katastarska općina], na način da je dana 21.9.2023. u dužini od 30 metara uzduž tužiteljevih čestica i kčbr. [katastarska čestica] (puta) postavio 10 metalnih stupova, čime je spriječio tužiteljima put prema njihovim česticama, te da mu se naloži uspostava prijašnjeg posjedovnog stanje na način da ukloni postavljene metalne stupove i zabrani svako takvo i slično smetanje posjeda ubuduće, pod prijetnjom novčane kazne, sve to u roku od 8 dana.

Također tužitelji potražuje i naknadu parničnog troška.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje da su tužitelji vlasnici i posjednici pojedinih čestica kako su to naveli u tužbi, s tim da su iste stekli 2023. godine, s tim da su prije kupoprodaje i parcelacije koju su proveli kako bi formirali pojedine parcele postojale dvije čestice kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Osporava da bi njegova kčbr. [katastarska čestica] [adresa] sa 467 m2 predstavljala put kojim bi se služili tužitelji i njihovi prednici, već tvrdi da je veći dio te čestice ograđeno dvorište tuženika i to preko 20 godine. Kako su tužitelji predmetne čestice kupili 16 dana prije navodnog smetanja posjeda, smatra da nisu mogli biti u posjedu tuženikove čestice, isto kao niti njihovi prednici, jer su oni imali pristup na svoje čestice sa svih nekretnina i nikada se nisu služili česticom tuženika, jer za to nisu imali potrebu, a osim tog ista čestica predstavlja uređeno, popločeno i ograđeno dvorište tuženika. Navodi da su tužitelji za korist svojih čestica 127/45, 127/46, 127/47 i 127/48 nakon što su proveli parcelaciju uknjižili pravo stvarne služnosti puta u širini 4 m na jugoistočnom dijelu. Ne osporava da je on stupove u nastavku ograde postavio u rujnu 2023. ali tvrdi da time nije smetao posjed tužitelja. Ističe i prigovor prekluzije. Osporava da bi predmetni put bio jedini pristupni put do parcela tužitelja.

3. U podnesku od 4.3.2024. tužitelji navode da čestica tuženika predstavlja pristupnu prometnicu do njihovih nekretnina, te u prilog tome dostavljaju očitovanje Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove od 26.10.2023. godine. Tvrde da ne traže uklanjanje ograde koja omeđuje popločani dio dvorišta tuženika, već uklanjanje stupića koje je tuženik postavio na granicu između njihovih nekretnina i javnog puta, a ne na popločani dio svog dvorišta.

3.1. Tuženik u odnosu na dostavljeno očitovanje Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove od 26.10.2023. godine, navodi da je sporna čestica javno dobro, pa da samim tim nije mogla biti predmet posjedovanja, pa da nije moguće u odnosu na istu niti tražiti posjedovnu zaštitu.

4. U dokaznom postupku pročitani su zemljišnoknjižni izvaci za čestice tužitelja (list 5-8 spisa), posjedovni listovi za kčbr. [katastarska čestica] od 20.10.2023. (list 9-11 spisa), pregledana je snimka Geoportal (list 12 spisa), pročitana je potvrda VI PP od 11.10.2023. (list 13 spisa), te je pregledana fotografija (list 25 i 26 spisa), izvod iz katastarskog plana (list 27 spisa), pročitano je očitovanje Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove od 26.10.2023. (list 30-31 spisa), povijesni zk. izvadak za kčbr. [katastarska čestica] (list 37-39), saslušani su svjedoci JP i PP (list 41-44 spisa), te je proveden očevid na licu mjesta (list 49-50 spisa).

4.1. Sud nije saslušavao tužitelje jer se nisu odazvali na ročište određeno radi njihovog saslušanje, iako su uredno pozvani, a izostanak nisu opravdali. Isto tako nije saslušavao niti svjedoke jer su odlučene činjenice utvrđene dokumentacijom, odnosno ispravama u spisu, javnodostupnim podacima, te su nesporne).

5. Cijeneći sve dokaze zajedno i svaki pojedinačno, a temeljem rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sukladno čl. 8. ZPP-a, sud je zaključio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za posjedovnom zaštitom služnosti puta na kčbr. [katastarska čestica] [adresa] sa 476m2, P.L. 1927 k. o. [katastarska općina].

7. Odredbom čl. 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne Novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – dalje: ZV), propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu, ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda i to u roku 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od nastalog smetanja.

7.1. Nadalje, sukladno čl. 22 ZV-a, posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan, ovlašten je svoj posjed štiti putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja, naredi uspostava posjedovnog stanja kakva je bila u času smetanja i zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Stavkom 2. je propisano da sud pruža posjedovnu zaštitu u posebnom hitnom postupku, prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

8. Odredbom čl. 10 ZV-a je propisano da je s posjedom stvari izjednačeno faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti glede nekretnine (posjed prava), pa se na posjed prava primjenjuju na odgovarajući način odredbe o posjedu stvari, ako to nije u suprotnosti sa naravi prava niti odredbama zakona.

8.1. Prema tome odredbe o posjedovnoj zaštiti primjenjuje se i na konkretnu situaciju smetanja posjeda prava stvarne služnosti.

Dakle, raspravlja se jedino o posljednjem mirnom (su)posjedu prava stvarne služnosti i činu smetanja.

9. Nije sporno među strankama da je tuženik postavio 10 metalnih stupica uzduž svoje kčbr. [katastarska čestica] na granicu prema parcelama tužitelja i to do početka žičane ograde. Iako tuženik najprije tvrdi da je kčbr. [katastarska čestica] njegovo ograđeno dvorište koje nije bilo u pojedu niti prednika tužitelja, a niti samih tužitelja koji su svoje nekretnine kupili nedugo prije nego je tuženik postavio stupiće, nakon što su tužitelji dostavili očitovanje Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove od 26.10.2023. o statusu predmetne čestice, osporava pasivnu legitimaciju, tvrdeći da je kčbr. [katastarska čestica] [adresa] sa 476m2, P.L. 1927 k. o. [katastarska općina], javno prometna površina koja ne može biti predmet posjedovanja, niti posjedovne zaštite.

10. Iz dopisa Grada Zagreba, Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove Klasa: 340-01/23-001/2225, Urbroj: 251- 10-81-3/106-23 od 26.10.2023. godine je utvrđeno:

- da je kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u naravi javno dostupni dio prometne površine [adresa] koji ujedno predstavlja dio pristupa (jedinog pristupa) prema kućnim brojevima 31,33 i 35 [adresa]) dana 28.7.2011. stupanjem na snagu Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 04/23), evidentirano je bilo i ostalo kao pašnjak na čijoj površini tada i danas je izvedena javno dostupna prometna površina, te se kao takvo prema čl. 131. Zakona o cestama u bazi podataka i katastru nerazvrstanih cesta i cestovnih objekata vodi kao dio nerazvrstane ceste-javnog dobra u općoj uporabi i u neotuđivom je vlasništvu jedinice lokalne samoupravo, odnosno Grada Zagreba;

- da je kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u naravi javno dostupni dio prometne površine [adresa] koji ujedno predstavlja dio pristupa (jedinog pristupa) prema kućnim brojevima 33 i 35 [adresa], a koji završava u razini sa krajem kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno početka popločanog dvorišta, dana 28.7.2011. godine, stupanjem na snagu Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 04/23), evidentirano je bilo i ostalo kao dio puta na čijoj je površini tada i danas izvedena javno dostupna prometna površina, te se kao takvo prema čl. 131. Zakona o cestama u bazi podataka i katastru nerazvrstanih cesta i cestovnih objekata vodi kao dio nerazvrstane ceste-javnog dobra u općoj uporabi i u neotuđivom je vlasništvu jedinice lokalne samoupravo, odnosno Grada Zagreba;

- da će se za točno utvrđivanje granica izvedenog (zatečenog) stanja cijele javnoprometne [adresa] provedbu promjena u katastru i ZK odjelu u svrhu upisa predmetnih dijelova zemljišta kao nerazvrstane [adresa] snimiti i izraditi geodetski elaborat izvedenog (zatečenog) stanja nerazvrstane ceste što je u programu tog ureda, a što uključuje i objavu javnog poziva nositelja prava na nekretninama koje neposredno graniče s izvedenim stanjem ceste, te je tek nakon svih provedenih procedura i utvrđivanja drugih upravnih stvari na tom području moguće odrediti točne granice izvedenog stanja predmetne nerazvrstane ceste,

14. Dakle, iz naprijed navedenog očitovanja, kao i snimke geoportala koja prileži na listu 12 spisa, kao i provedenog očevida, proizlazi da predmetni asfaltirani put na koji se dolazi sa [adresa], obuhvaća česticu 2215/2 (Imprić Matija) i cesticu 2214/6 (tuženik) u dužini od cca 50 m, a koji završava u razini sa krajem kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno ograđenim dvorištem tužitelja.

Također je utvrđeno da s lijeve strane tog puta su čestice tužitelja 2218/3, 2218/4, 2218/5, 2218/6, 2218/7 i 2218/8.

15. Iz javnodostupnih podataka sa zemljišnoknjižnih izvadaka za predmetne čestice razvidno je da na teret kčbr. [katastarska čestica] za korist kčbr. [katastarska čestica], i na teret kčbr. [katastarska čestica] za korist kčbr. [katastarska čestica] upisana služnost prolaza i postavljanja priključaka i to na jugoistočnom dijelu zemljišta širine 4 metra. Navedeno nije sporno.

16. I tužitelj i tuženik su pokazali na očevidu postavljene stupiće (8 komada), te mjesto gdje su bila postavljena još dva stupića koja su maknuta sa čestice I tužitelja jer su smetala za izvođenje radova, a što je sve sud fotografirao na očevidu (list 51- 53 spisa).

16.1. Očevidom je također utvrđeno da su sporni stupići doista postavljeni na granici između asfaltiranog puta i parcela tužitelja (to je priznao i tuženik u svom iskazu na ročištu), te da se ne radi ni o kakvom popločanom dvorištu tuženika koje se nalazi na kraju tog asfaltiranog puta.

16.2. Osim toga je utvrđeno da je na taj put postavljena i javna rasvjeta, te komunalna infrastruktura, a s desne strane istog se također nalaze kuće na koje se dolazi tim putom. Tuženik je u svom iskazu također naveo da vlasnici parcela i kuća sa desne strane prolaze spornim putem.

17. Tuženik je u svom iskazu također rekao da je to bio nekada poljski put i da se on borio zajedno sa susjedima koji imaju kuće s desne strane tog puta da taj put asfaltiraju Zagrebačke ceste, da se dovede struja, voda i kanalizacija. Tablu sa oznakom [adresa] na početak asfaltiranog puta su postavili iz Gradske četvrti.

18. Slijedom naprijed navedenih utvrđenja sud zaključuje da cesticu 2214/6 u dužini od cca 50 m, a koja završava u razini sa krajem kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno ograđenim dvorištem tuženika, a koja se nastavlja na kčbr. [katastarska čestica] predstavlja javni put, odnosno nerazvrstanu cestu, bez obzira što su kao vlasnici i posjednici iste upisan fizičke osobe.

18.1. Naime, čl. 98. st. 1. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22-dalje: ZC), je propisano da su nerazvrstane ceste one ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ZC-a i drugim propisima.

Isto tako je čl. 101. st. 1. ZC-a propisano da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi i kojom upravlja i održava ju jedinica lokalne samouprave u čijem je neotuđivom vlasništvu (čl. 107. st. 1. ZC-a).

19. Javni put kao nerazvrstana cesta i javno dobro u općoj uporabi predstavlja stvar izvan prometa i na njoj se ne može stjecati posjed prava u smislu čl. 10 u vezi sa čl. 16 ZV-a, pa sukladno tome niti ostvarivati posjedovna zaštita.

20. Slijedom navedenog valjalo je odbiti tužitelje sa zahtjevom za pružanjem posjedovne zaštite kao u izreci.

21. Odluka o parničnom trošku je donesena primjenom odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a, a imajući u vidu odredbe Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23-dalje Tarifa).

Naime, tuženiku koji je uspio u ovom sporu pripada jednokratna nagrada sukladno Tbr. 7/2 Tarife u visini 250 bodova, odnosno 500,00 eura, uvećano za 25% PDV-a od 125,00 eura, što iznosi ukupno 625,00 eura.

U Zagrebu, 21. svibnja 2025. godine.

Sudac:

Martina Klanac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda pisano u 4 primjerka i to u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja.

DNA

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tuženika