REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli - Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula - Pola

Poslovni broj: Gž Ovr-185/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli-Pola, po sucu Biljani Pamić, kao sucu pojedincu, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja B2 Kapital d.o.o. Zagreb, Radnička cesta 41, OIB: 57509775367, kojeg zastupa punomoćnik Miroslav Lovrić, odvjetnik iz Zagreba protiv ovršenika ZD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa Radica Maričić, odvjetnica iz Zagreba, radi ovrhe na nekretninama, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj: Ovr-515/2024-14 od 19. ožujka 2025., 21. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba ovršenika i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj: Ovr-515/2024-14 od 19. ožujka 2025.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe, kao neosnovan.

2. Protiv navedenog rješenja ovršenik podnosi pravovremenu žalbu zbog pogrešno utvrđeno činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi, u bitnom, navodi da potraživanje ovrhovoditelja koje pokušava naplatiti u pokrenutom ovršnom postupku ne postoji, da su u tijeku dva parnična postupka između predmetnih stranaka u vezi postojanja potraživanja i valjanosti ovršne isprave te da ovršeniku prijeti teško nadoknadiva šteta jer postoji vrlo velika vjerojatnost da tražbina ovrhovoditelja ne postoji i da je ovršna isprava ništetna. Ističe da ovršenik u vlasništvu nema niti jednu drugu useljivu nekretninu, da je umirovljenik s primanjima manjima od 300,00 eura mjesečno, da si ne može priuštiti nikakvo podstanarstvo, a niti ne ispunjava uvjete za smještaj u dom za starije. Navodi da kada se nekretnina proda, ovršenik ostaje na ulici, čak i u slučaju protuovrhe ovršenik ne bi mogao vratiti vlasništvo nad svojom nekretninom već bi primio samo novčani iznos koji bi ovrhovoditelj dobio u ovršnom postupku. Smatra da kada se nekretnina proda, povrat u prijašnje stanje u smislu novog upisa ovršenika kao vlasnika više nema, a da ovrhovoditelj ništa ne gubi odgodom predmetne ovrhe jer da bi nakon odgode nastavio s naplatom potraživanja. Predlaže da se usvoji žalba i ukine predmetno rješenje u cijelosti.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba ovršenika nije osnovana.

5. Rješenjem suda prvog stupnja poslovnog broja Ovr-515/2024-14 od 19. ožujka 2025., odbijen je prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe uz zaključak da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štete kao i to da kumulativno nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 65. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 6/24. dalje: OZ).

6. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda žalitelja, a pazeći pri tome – dodatno po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede odredbi postupka iz odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku "Narodne novine" broj: 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. , 114/22. i 155/23. dalje: ZPP) sve u vezi s čl. 21. st. 1. OZ ovaj sud je ocijenio da je pobijanim rješenjem pravilno odlučeno kada je odbijen prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe.

7. Prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju čl. 365. st. 2. ZPP, u vezi s čl. 21. st. 1. OZ.

8. Sukladno odredbi čl. 65. st. 1. OZ, na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu: 1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka, 3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha, 4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, 5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu ili podnio tužbu iz čl. 52. ili 55. OZ, 6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno, 7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe, 8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni, 9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa, 10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak, 11. ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju do 30 dana.

9. Dakle, iz navedenog proizlazi da, sukladno odredbi čl. 65. OZ, sud može na prijedlog ovršenika odgoditi ovrhu, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe za njega nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta ili da je odgoda ovrhe potrebita da bi se spriječilo nasilje, uz kumulativno ispunjenje i neke od ostalih zakonskih pretpostavki iz toč. 1. – 11. st. 1. navedenog članka.

10. Obzirom da je ovršenik u ovom predmetu, protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz čl. 52. OZ (zaključkom suda prvog stupnja poslovni broj Ovr-515/2024-14 od 19. ožujka 2025. upućen je u parnicu zbog razloga iz čl. 50. st.1. toč. 7., 9. i 10. OZ) time je ispunjena prva pretpostavka za odgodu ovrhe iz čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ.

11. Međutim u pravu je sud prvog stupnja kada navodi da ovršenik nije dokazao vjerojatnost da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno vjerojatnost da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje. Naime, okolnosti koje ističe ovršenik da u vlasništvu nema niti jednu drugu useljivu nekretninu, da je umirovljenik sa primanjima manjima od 300,00 eura, da prednik ovrhovoditelja nikada ovršeniku nije isplatio sredstva od kredita, nisu okolnosti koje bi činile vjerojatnim da bi, provedbom ovrhe čiju odgodu predlaže ovršenik trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Vjerojatnost opasnosti trpljenja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, odnosno nastanka nasilja kao razlog za odgodu ovrhe mora se učiniti na određen i jasan način, odnosno moraju se navesti okolnosti koje konkretno ukazuju na vjerojatnost opasnosti nenadoknadive štete ili nasilja, pri čemu ovršenik mora učiniti vjerojatnim i da bi se nastupanje štete ili nasilja otklonilo upravo odgodom ovrhe, što ovršenik u svom prijedlogu nije učinio. Konačno, provedbom ovrhe ovršenik trpi samo onu štetu koja je nužna posljedica provedbe ovrhe, a koju ovrhovoditelj svakako ima pravo zahtijevati u pravcu ostvarenja svoje dospjele tražbine koju ovršenik nije ispunio, kako to ispravno navodi i sud prvog stupnja.

12. Odredbom čl. 77. st. 1 Oz, propisano je da ako je ovrhovoditelj na temelju pravnoga posla s ovršenikom stekao na nekoj stvari ili pravu založno ili slično pravo radi osiguranja tražbine čije prisilno ostvarenje na tom predmetu traži, ovršenik se ne može protiviti takvoj ovrsi pozivajući se na razloge iz članka 75. st. 1. i čl. 76. st. 1. ovoga Zakona te na druge odredbe ovoga Zakona o izuzimanju od ovrhe ili o ograničenju ovrhe, osim na odredbe čl. 4. st. 4., 5. i 6. ovoga Zakona.

13. Konačno, ovršenik je zasnivanjem založnog prava na predmetnoj nekretnini, a sve radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja (koja je na njega prenesena na temelju Ugovora o ustupu tražbine od 27. siječnja 2017.) čije se prisilno ostvarenje na toj nekretnini traži u ovom ovršnom postupku, izričito suglasio da se za slučaj neisplate tražbine neposredno provede prisilna ovrha na založenoj nekretnini. Iz navedenog proizlazi da je ovršenik svojevoljno ugovorio založno pravo na predmetnoj nekretnini, sa svim pravnim i faktičkim posljedicama toga raspolaganja koje su za njega poslije toga ugovaranja nastupile, stoga provedbom ovrhe po zakonom propisanom postupku temeljem ovršenikova raspolaganja zalaganjem navedene nekretnine nije ostvarena ni povreda prava na dom.

13.1. Slijedom toga, u ovom postupku neutemeljenim se ukazuje pozivanje ovršenika na Ustavom i konvencijskim pravom zajamčeno pravo nepovredivosti doma.

14. Slijedom navedenog, budući nisu ispunjene kumulativno određene pretpostavke za odgodu ovrhe iz čl. 65. st. 1. OZ, žalbu ovršenika valjalo je odbiti kao neosnovanu na temelju odredbe iz čl. 380. st. 2. ZPP u vezi s čl. 21. st.1. OZ i pobijanu odluku potvrditi.

Pula - Pola, 21. svibnja 2025.

Sudac

Biljana Pamić