REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Trg pobjede 13, 35000 Slavonski Brod

Poslovni broj: Pn-165/2021-52

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji toga suda Jadranki Babić- Milberg, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja PZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Hećimović i partneri d.o.o. iz Slavonskog Broda, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, OIB: 22694857747, Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, zastupanog po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Grgić & partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave 9. travnja 2025., u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice ZZ, odvjetničke vježbenice i za tuženika punomoćnika RZ, odvjetnika iz [adresa], nakon javne objave presude 21. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d.d. Zagreb, OIB: 22694857747, Ulica grada Vukovara 282, Zagreb da tužiteljici PZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], na ime naknade štete isplati iznos od 1.204,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje na iznos neimovinske štete od 665,00 eura teku od 24. lipnja 2021., a na iznos imovinske štete od 539,00 eura teku od presuđenja do konačne isplate, po kamatnoj stopi koja se do 31. prosinca 2022. dobije uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita određenim na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužiteljica s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva na ime neimovinske štete u iznosu od 285,00 eura i imovinske štete u iznosu od 831,00 eura, ukupno 1.116,00 eura, skupa sa zakonskim zateznim kamatama, kao neosnovanim.

III. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d.d. Zagreb, OIB: 22694857747, Ulica grada Vukovara 282, Zagreb da tužiteljici PZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], naknaditi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.693,30 eura sa zateznim kamatama koje teku od presuđenja do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, a sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se tužiteljica s dijelom troškova postupka u iznosu od 2.077,70 eura kao neosnovanim.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da se 27.11.2020. u mjestu Gornja Vrba, na raskrižju ulica 108. brigade i Brodske ulice, dogodila prometna nesreća koju je prouzrokovao osiguranik tuženika JZ, kao vozač osobnog automobila marke Dacia Logan, reg. oznake [registarska oznaka].

1.1 Navodi da je u nesreći učestvovala kao vozač bicikla marke Trek te da je osobni automobil marke Dacia Logan reg. ozn. [registarska oznaka] u trenutku prometne nesreće bio osiguran kod tuženika policom osiguranja broj: [broj police osiguranja].

1.2. Ističe da je zadobila tjelesne ozljede zbog kojih je trpjela fizičke bolove i strah sva tri stupnja intenziteta, a za vrijeme kućnog liječenja joj je bila potrebna tuđa njega i pomoć u trajanju od 40 dana, da joj je uništen mobitel marke Iphone 11, jakna marke Adidas, patike marke Nike, te bicikl marke Trek.

1.3. Postavlja svoje traženje u skladu sa člankom 19. st. 1. i st. 2. Zakona o obveznim odnosima na ime povrede prava osobnosti i to prava na tjelesno i duševno zdravlje, i temeljem čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima pravo na naknadu neimovinske štete, a temeljem čl. 1089. Zakona o obveznim odnosima pravo na naknadu imovinske štete.

1.4. Specificira svoj tužbeni zahtjev, te na ime naknade imovinske i neimovinske štete potražuje za pretrpljene fizičke bolove 6.000,00 kn, za pretrpljeni strah 4.000,00 kn, za tuđu njegu i pomoć 1.000,00 kn, za štetu na mobitelu 5.100,00 kn, za štetu na biciklu 2.799,99 kn i za odjeću i obuću 1.300,00 kn ili ukupno 20.199,99 kn (sada 2.681,00 eura).

1.5. Navodi da se obratila tuženiku s odštetnim zahtjevom dana 23.6.2021. koji odštetni zahtjev je tuženik otklonio kao pravno neosnovan.

1.6. Slijedom predlaže donijeti presudu i obvezati tuženika na plaćanje nastale štete.

2. U odgovoru na tužbu tuženik ne osporava da se 27. 11. 2020. dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo reg. oznake [registarska oznaka] za koje je vlasnik u trenutku nezgode imao kod tuženika sklopljen, temeljem članka 22. stavak 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti.

2.1. Osporava odgovornost svoga osiguranika za nastalu prometnu nezgodu u kojoj je tužiteljica kao vozačica bicikla zadobila lake tjelesne ozljede i smatra da je tužiteljica isključivo odgovorna za nastanak štetnog događaja jer je ista upravljala biciklom noću, te pri tome na sebi nije imala reflektirajući prsluk, reflektirajuću biciklističku odjeću ili drugu reflektirajuću oznaku, te je započela sa skretanjem u lijevo, a da se nije uvjerila da li to može učiniti bez opasnosti za ostale sudionike u prometu ne vodeći pri tom računa o položaju i smjeru kretanja vozila osiguranog kod tuženika, kojim je upravljao JZ. Nadalje smatra da nije razvidno da li je tužiteljica na svom biciklu imala upaljeno crveno svjetlo sa stražnje strane bicikla, te na taj način bila uopće vidljiva vozaču vozila osiguranom kod tuženika. Isto tako nije razvidno kada je tužiteljica započela sa svojom radnjom skretanja u lijevo, te da li je mogla uočiti vozilo osigurano kod tuženika i odustati od svoje radnje skretanja u lijevo, te na taj način izbjeći nastanak štetnog događaja.

2.2. Ističe da je tužiteljica zadobila lake tjelesne ozljede, a što proizlazi iz dostavljene medicinske dokumentacije.

2.3. Pored neimovinske štete, tuženik osporava i imovinsku štetu te se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti.

3. U nastavku postupka stranke su u bitnom ostale kod svojih navoda.

4. Tijekom postupka sud je u smislu odredbe članka 220. stavka 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP) proveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu te je ista pročitana i to: potvrdu MUP PU Brodsko-posavske PPP Slavonski Brod od 11.6.2021. (str. 11-12 spisa), zapisnik o očevidu (str. 66-69 i 80-84 spisa), u situacijski plan (str. 70 spisa), u fotodokumentaciju prometne nesreće na CD (str. 65 spisa), u Prometno vještačenje provedenom po Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" od 6.5.2021. (str. 71-78 spisa), u zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu za PZ (str. 13 spisa), u medicinsku dokumentaciju tužiteljice (str. 5-10 spisa), u fotografije priložene uz tužbu (str. 16-20 spisa), u račun od 6.5.2020. i potvrdu plaćanja (sr. 63 spisa), u odštetni zahtjev od 23.6.2021. (str. 14 spisa), u odgovor tuženika od 10.8.2021 (str. 15 spisa), u pisani nalaz vještaka Gorana Rukavine dipl. ing. prom. od 26. siječnja 2024. (str. 94- 103 spisa), u pisani nalaz vještaka prim. Marcela Marcikić dr. med. od 4. kolovoza 2024. (str. 1118 spisa) i u pisani nalaz vještaka Đure Šarić (str. 131-136 spisa). Nadalje, u postupku je proveden dokaz saslušanjem tužiteljice kao stranke i svjedoka SZ i DZ te dokaz neposrednim saslušanjem vještaka Gorana Rukavine.

5. Ocjenom svakog provedenog dokaza zasebno te svih zajedno i primjenom čl. 8. ZPP sud je ocijenio da je postavljeni tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev za naknadu štete proizašle iz štetnog događaja od 27.11.2020. u kojoj su sudjelovali osiguranik tuženika JZ, kao vozač osobnog automobila marke Dacia Logan reg. oznake [registarska oznaka] i tužiteljica kao vozač bicikla.

7. Između stranaka nije sporno da se dogodio štetni događaj u kojem su učestvovali tužiteljica i vozilo osigurano kod tuženika. Nije sporno da je tužiteljica zadobila tjelesne ozljede.

8. Sporan je način nastanka štetnog događaja, sporna je odgovornost osiguranika tuženika za nastalu štetu. Sporno je o kakvim se ozljedama radi, njihova kvalifikacija kao i obim pretrpljene štete po pojedinim vidovima zatražene neimovinske i imovinske štete. Sporni su iznosi pravične naknade po pojedinim vidovima štete

9. Radi objektivnog utvrđivanja spornih činjenica, proveden je dokaz saslušanjem tužiteljice kao stranke i svjedoka SZ i DZ, te dokaz vještačenjem po vještaku prometne struke ing. ĐZ, medicinske struke po vještaku dr. Marcelu Marcikiću i gospodarskim vještačenjem po vještaku Đuri Šarić.

10. Tužiteljica saslušan kao stranka je iskazala da se prometna nesreća dogodila u studenom 2020. kada se vozila na biciklu iz smjera [adresa] prema Gornjoj Vrbi, ulicom 108. brigade i imala namjeru skrenuti u Brodsku ulicu, da je bio mrak ali da je vidljivost bila dobra jer je na ulici postojala uredna ulična rasvjeta. Nadalje, da je bicikl kojim je upravljala imao naprijed upaljeno bijelo svijetlo, a nazad crveno svijetlo te da kada je rukom označila pravac skretanja, na nju je naletjelo vozilo za koje misli da ju je započelo obilaziti. Do kontakta je došlo na središnjoj crti na cesti, na samoj sredini ceste, da se ne sjeća kako je pala i kako ju je vozilo udarilo jer se onesvijestila. Navela je da se iza nje kretao njezin dečko koji je također vozio bicikl i kada je pala prišao je do nje i pokušao ju uspraviti, ali kako je vidio da je u nesvijest,i ostavio ju je i zvao hitnu. Sjeća se da se u jednom trenutku probudila i vidjela da hitna dolazi, nadalje da kada je došla u bolnicu zbog krvi koja je bila po njoj od zadobivenih ozljeda, razrezali su joj odjeću i previli rane, a nakon toga ju odveli na RTG snimanje cijelog tijela. U bolnici je ostala četiri dana. Na lijevoj nozi joj je tada postavljena longeta, misli da je zglob bio samo napukao i longetu je nosila mjesec dana. Kada se vratila kući mama joj je pružala njegu i pomoć, kupala ju, pomagala pri hranjenju, išla sa njom uz stepenice, redovno je svakih mjesec dana išla na kontrole a nakon skidanja longete išla je na fizikalnu terapiju. U prometnoj nesreći joj je uništen donji dio trenerke koju su izrezali u bolnici, a patike su joj uništene u prometnoj kao i jakna koja je poderana od pada na tlo. Uništen joj je i mobitel marke Iphone 11 kojem je puklo prednje staklo i ona ga je naknadno zamijenila, a ne sjeća se koliko je to koštalo. Uništen joj je i bicikl kojem je rama bila iskrivljena, pedala pukla, kotač su morali zamijeniti. Nakon prometne nije više vozila taj bicikl jer još uvijek ima strah od vožnje. Istakla je da je bicikl imao mačje oči, ali ne može se sjetiti gdje, sigurna je da je imao jer je bicikl bio nov, star 4-5 mjeseci. Ne sjeća se kako su pedale izgledale. Posebno je pojasnila svoj način skretanja u lijevo, tako što je pružila lijevu ruku, ne skroz ispruženu nego savijenu malo u ručnom zglobu. Vozilo koje ju je naknadno obišlo je vidjela prije nego je započela radnju skretanja, ali je procijenila da je dosta daleko i da će ju vidjeti. Prethodno su se dečko i ona kretali jedno iza drugog uz desni rub ceste.

11. Svjedok JZ u svom iskazu je naveo da je toga dana išao iz pravca [adresa] prema Gornjoj Vrbi upravljajući vozilom taxi službe Soko. Prevozio je u vozilu putnika DZ u [adresa]. Na udaljenosti od otprilike 100-200 metara vidio je bljeskajuće svijetlo i ocijenio da se radi o biciklu. Vidio je jedan bicikl, izbacio je žmigavac i započeo pretjecati taj bicikl i kada je već bio na lijevoj prometnoj traci tek tada je ugledao drugi bicikl koji se kretao ispred ovoga i koji je pod 90 stupnjeva skrenuo u sporednu ulicu. Tom prilikom upravljao je 70 km/h. Sjeća se da je na vozilu bila oštećena prednja desna bočna strana i vjetrobransko staklo koje je u cijelosti se razbilo. Naveo je da je imao osjećaj da je bicikl udario u njega a ne on u bicikl i nitko ga nikada nije pozivao vezano uz ovaj slučaj, niti je odgovarao za ovu prometnu nesreću. Nije se mogao sjetiti da li je dobio obavezni prekršajni nalog jer je imao više kazni. Kada se nesreća dogodila izašao je iz vozila i vidio dečka koji je bio kraj oštećene i misli da je bila pri svijesti. Obavijestio je odmah o svemu svoga šefa koji je zvao hitnu. Istakao je da je samo zadnji bicikl bio osvijetljen jer prednji nije ni vidio.

12. Svjedok ŠZ u svom iskazu je naveo da se sjeća prometne nesreće jer se vozio kao putnik u taxiju prema Gornjoj Vrbi, da je bila noć, dobra vidljivost i ulična rasvjeta. Vidio je dva bicikla koja su se kretala istim kolnim trakom kao i oni, jedan iza drugoga, i prema njegovom sjećanju zadnji bicikl je bio osvijetljen, a misli da prednji nije. U trenutku kada je vozač taxija započeo radnju pretjecanja zadnjeg bicikla u jednom trenutku vozač prednjeg bicikla je naglo skrenula ispred njega. U vozilu se prevozio na suvozačkom mjestu. Sjeća se da je bicikl udario u sam špic vozila, nakon čega je bila nabačena na vjetrobransko staklo točno ispred njega. Oštećena je nakon nesreće ležala na kolniku i misli da je bila pri svijesti. Nije se mogao sjetiti gdje je bicikl bio ali istakao je da je vozačica bez ikakvog prethodnog znaka skrenula ispred njih i vozač ju je udario špicom vozila. Naveo je da je vozač bježao od nje skretanjem vozila u lijevo. Misli da se prometna dogodila na sredini ceste a da su se prethodno vozači bicikla kretali uz desni rub ceste.

13. Iz pisanog nalaza i mišljenja prometnog vještaka Gorana Rukavine proizlazi da se prometna nesreća dogodila u naseljenom mjestu, u noćnim uvjetima s javnom rasvjetom u funkciji, gdje je najveća dopuštena brzina kretanja 50 km/h.

13.1. Navodi da se JZ s osobnim vozilom kretao kolnikom Ul.108 brigade iz smjera zapada u smjeru istoka a da se PZ kretala vozeći biciklom po kolniku Ul.108.brigade u istom smjeru, te dolaskom do križanja s Brodskom ulicom izvršila skretanje u lijevo u smjeru kolnika Brodske ulice, kada je došlo do ostvarivanja kontakta s vozilom koje se kretalo iza nje, većim dijelom na sjevernom kolničkom traku namijenjenom za kretanje vozila iz suprotnog smjera. Nakon ostvarenog primarnog kontakta prednjim desnim dijelom vozila u središnji dio bicikla u zoni središnjeg stupa rame prema zadnjem kotaču, došlo je do nabacivanja tijela PZ na poklopac motora i vjetrobransko staklo gdje je ostvaren sekundarni kontakt s vjetrobranskim staklom a bicikl je odbačen.

13.2. Na osnovu tragova kočenja uz primjenu srednjeg usporenja 7,5 m/s2 prethodna brzina kretanja vozila je iznosila 70,23 km/h.

13.3. Vještak ističe da se prometna nesreća mogla izbjeći pri najvećoj dopuštenoj brzini 50 km/h, jer je postojao prostor od 30,0 m, uz maksimalno usporenje od 8,5 m/s2 uz kvalitetno praćenje uzdužne prometne situacije te intenzivno kočenje za zaustavljanje prije mjesta ostvarivanja kontakta.

13.4. Zaključno, vještak navodi da je osnovni uzrok nastanka prometne nesreće brzina kretanja vozila kojim je upravljao JZ, od 70,23 km/h, u trenutku kada je PZ s biciklom vršila radnju skretanja na kolnik Brodske ulice. Nadalje, da je postojala prostorna mogućnost izbjegavanja nastanka prometne nesreće pri najvećoj dopuštenoj brzini 50 km/h.

13.5. Istovremeno vještak zaključuje da je PZ doprinijela nastanku prometne nesreće nenošenjem reflektirajućeg prsluka jer je na taj način otežala uočavanje i reakciju vozaču OA.

14. Neposredno saslušan na raspravi vještak je iskazao da tužiteljica nije izvršila radnju skretanja kako je trebala i kako je to propisano. U nalazu i mišljenju je naveo kako se osobni automobil u trenutku reagiranja nalazio na desnoj strani, a što je zaključio približnim vraćanjem vozila unatrag tada da misli da se najvećim dijelom vozilo nalazilo na desnom prometnom traku bliže središnjoj razdjelnoj crti, a dozvoljava mogućnost da je svojim lijevim kotačima bilo na početku nakon razdjelne crte na lijevoj prometnoj traci. Prema materijalnim tragovima očevida u trenutku reagiranja vozača na pojavu ispred sebe, vozilo se nalazilo pretežitim dijelom na desnoj kolovoznoj traci pri čemu dozvoljava da je moguće da je lijevim kotačima išao uz rub središnje linije s lijeve ili desne strane.

15. Jednako tako, u bitnim činjenicama, navodi se i u pisanom Prometnom vještačenju provedenom po Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" od 6.5.2021. (str. 71-78 spisa), s tim da se u nalazu u dijelu Mišljenje nigdje ne opisuje nedovoljna označenost (nenošenje reflektirajuće odjeće) tužiteljice vezano uz način nastanka prometne nesreće i doprinos nastanku štete.

16. Iz provedenih dokaza ovaj sud utvrđuje:

- da se prometna nesreća dogodila u noćnim uvjetima uz javnu rasvjetu,

- da su se učesnici prometne nesreće, osobno vozilo i bicikl, kretali istosmjerno,

- da se tužiteljica kretala uz desni rub kolnika, ispred drugog bicikla,

- da je vozač osobnog vozila pretjecao bicikl koji se kretao iza tužiteljice,

- da se kretao brzinom od 70,23 km/h

- da je tužiteljica započela radnju skretanja u lijevo kada za to nije imala prostorne i vremenske uvjete za sigurno izvođenje navedene radnje,

- da je postojala mogućnost izbjegavanja prometne nesreće da je vozač osobnog vozila upravljao najvećom dopuštenom brzinom od 50 km/h.

17. Iz Prometnog vještačenja provedenom po Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" od 6.5.2021. (str. 71-78 spisa) proizlazi da je uzrok nastanka nesreće nepropisna brzina kretanja osobnog automobila i ovaj sud zaključuje da iskaz svjedoka SZ u dijelu u kojem navodi da ga nitko nikada nije pozivao vezano uz ovaj slučaj, niti je odgovarao za ovu prometnu nesreću, nije logičan, odnosno da se zasigurno protiv njega vodio nekakav postupka. Svjedok je dodatno naveo da se ne sjeća da li je dobio obavezni prekršajni nalog jer je imao više kazni.

18. Na okolnost obima i visine nastale štete proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku prim. Marcelu Mrcikić dr. med. koji u svom pisanom nalazu i mišljenju navodi da je prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji tužiteljica zadobila ozljede opisane kao natučenje obje natkoljenice i potkoljenice, natučenje lijevog nožnog zgloba i oguljotine kože obje noge koje se kvalificiraju kao laka tjelesna ozljeda.

18.1. Navodi da je trpjela bolove jakog intenziteta do 2 dana nakon nesreće, bolove srednjeg intenziteta oko 5 dana, slabog intenziteta do 10 dana.

18.2. Nadalje, da je pretrpjela primarni strah jakog intenziteta zakratko, neposredno prije naleta vozila, sekundarni strah jakog intenziteta do 24 sata nakon nesreće, srednjeg intenziteta do 2 dana, te slabog intenziteta do 7 dana u smislu zabrinutosti za svoje zdravstveno stanje i moguće komplikacije, te zbog odvojenosti od roditelja.

18.3. Tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć 2 sata dnevno kroz 15 dana za vrijeme nošenja imobilizacije i neposredno nakon uklanjanja iste, a odnosi se na pomoć pri oblačenju i obuvanju, održavanju higijene.

19. Na nalaz i mišljenje medicinskog vještaka parnične strane nisu imale primjedbe.

20. Na okolnost materijalne štete za uništenu odjeću, stvari i bicikl provedeno je gospodarsko vještačenje po vještaku Đuri Šarić koji je naveo da šteta za uništeni mobitel iznosi 700,00 eura, za bicikl 350,00 eura, za tenisice 90,00 eura i za jaknu 80,00 eura.

21. Tuženik je prigovorio nalazu vještaka jer isti ne počiva na provedenim dokazima postupka u kojem je utvrđeno da tužiteljici nije uništen cijeli mobitel već samo staklo od ekrana. Predložio je da se ne provodi novo vještačenje već da ovaj sud donese odluku na temelju objektivnih kriterija.

22. Nakon zaprimanja nalaza vještaka tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev na način da je isti snizila i postavila svoje traženje u ukupnoj visini od 2.320,00 eura kojem sniženju se tuženik nije protivio.

23. Sud je kao vjerodostojne prihvatio sve isprave i dokumentaciju koja prileži spisu, budući njihova vjerodostojnost nije dovedena u pitanje.

24. Sud je u cijelosti prihvatio nalaze i mišljenja medicinskog i prometnog vještaka budući su dani stručno i argumentirano te su u skladu sa pravilima struke i vještine. Na sve istaknute primjedbe vještaci su argumentirano obrazložili svoje navode pisanog nalaza. Nadalje, sud je djelomično prihvatio i nalaz gospodarskog vještaka u dijelu u kojem iskazuje vrijednosti uništenog bicikla i odjeće, a istovremeno nije prihvaćen nalaz u dijelu izračuna štete na mobitelu jer se nalaz ne temelji na dokazima spisa.

25. Odluka o glavnoj stvari temelji se na odredbama članka 3. i 22. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj: 151/2005., 36/2009., 75/2009., 76/2013., 152/2014., 155/23., dalje: ZOOP) i članaka 1045, 1046., 1085. stavka 3., 1086., 1089., 1092.,1093., 1101. i 1103. ZOO.

26. Prema odredbi članka 3. stavka 1. ZOOP točke 10. korisnik prijevoznog sredstva je fizička ili pravna osoba koja voljom vlasnika stvarno raspolaže prijevoznim sredstvom, točke 17. odgovorni osiguratelj je društvo za osiguranje s kojim je vlasnik prijevoznog sredstva, a kojim je prouzročena šteta, sklopio ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu nanesenu trećim osobama, a prema točki 21. oštećena osoba je svaka osoba kojoj je nanesena šteta na stvarima i/ili na osobama, koja na temelju ovoga Zakona ima pravo podnijeti odštetni zahtjev.

27. Odredbom članka 1045.st.1. ZOO propisano je da tko drugome prouzroči štetu dužan ju je naknaditi, osim ako ne dokaže da je do štete došlo bez njegove krivnje.

28. U ovom postupku je dokazano da je do štete došlo krivnjom osiguranika tuženika uz istovremeno utvrđenje doprinosa tužiteljice nastanku štete u visini od 30%.

29. Uzrok nastanka štete je nepropisna brzina kretanja osiguranika tuženika koji je mogao izbjeći prometnu nesreću da se kretao najvećom dopuštenom brzinom u naseljenom mjestu. Činjenica da se radi o vozaču taxi vozila, profesionalnom vozaču, dodatno daje težinu cijelom događaju.

30. Primjenom članka 1092. ZOO sud nalazi suodgovornim tužiteljicu za nastanak štete u visini od 30%, sve iz razloga što je radnju skretanja u lijevo započela bez da je istu označila rukom (ili ju je nedovoljno jasno označila) u trenutku kada za to nije imala prostorne i vremenske uvjete za sigurno izvođenje navedene radnje. Vezano uz činjenicu da u vrijeme nastanka prometne nesreće na sebi nije imala reflektirajući prsluk, ovaj sud zaključuje da je uz pozorno praćenje prometne situacije bila vidljiva za vozača osobnog vozila.

31. Na temelju iskaza saslušanog svjedoka ŠZ koji se prevozio u vozilu na mjestu suvozača, u dijelu u kojem navodi da je vidio dva bicikla koja su se kretala istim kolnim trakom kao i oni, jedan iza drugoga, ovaj sud zaključuje da je tužiteljica bila vidljiva i za vozača osobnog vozila. Sud je priklonio vjeru iskazu ovoga svjedoka u bitnome, uvažavajući vremenski odmak od 4,5 godina od nastanka događaja do dana saslušanja. Svjedok se sjeća da je vidio dva bicikla kako se kreću jedan iza drugog a zasigurno je onda to trebao i mogao i vozač osobnog vozila koji očito nije dovoljno pozorno pratio prometnu situaciju ispred sebe.

32. Točno je da tužiteljica nije na sebi imala reflektirajući prsluk ali je jednako tako u ovom postupku dokazano da je bila uočljiva za vozača osobnog vozila.

33. Sud nije priklonio vjeru iskazu JZ u dijelu u kojem navodi kako je već bio na lijevoj prometnoj traci kada je ugledao drugi bicikl koji se kretao ispred bicikla koji je prethodno pretekao i koji je pod 90 stupnjeva skrenuo u sporednu ulicu.

34. Iz nalaza prometnog vještaka proizlazi da prema materijalnim tragovima očevida u trenutku reagiranja vozača na pojavu ispred sebe, vozilo se nalazilo pretežitim dijelom na desnoj kolovoznoj traci pri čemu dozvoljava da je moguće da je lijevim kotačima išao uz rub središnje linije s lijeve ili desne strane.

35. Slijedom navedenog, ovaj sud zaključuje da se vozilo osiguranika tuženika, u trenutku kada je ugledao tužiteljicu, nalazilo na desnom traku i da je tužiteljica trebala i mogla biti vidljiva za vozača jer je bila vidljiva za suvozača u trenutku kada je vozač započeo s radnjom pretjecanja drugog bicikla.

36. Odredbom članka 1046. definirano je što predstavlja štetu, tako da se navodi da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

37. Prema odredbi članka 1085. stavka 3. ZOO kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete, a prema odredbi članka 1086. ZOO obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete.

38. Prema odredbi članka 1089. stavka 2. ZOO visina naknade štete određuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, osim slučaja kad zakon određuje što drugo.

39. Ocjenjujući tužbeni zahtjev za naknadom neimovinske štete sud je ponajprije uzeo u obzir karakter ozljeda koje je zadobila tužiteljica, jačinu i trajanje fizičkih boli, dob tužiteljice (maloljetna u vrijeme štetnog događaja) te postojanje i intenzitet straha, sve u smislu odredbe čl. 1100.st.2.ZOO.

40. Pri odlučivanju o pravičnoj novčanoj naknadi sud je vodio računa o cilju kojem služi pravična novčana naknada, imajući prvenstveno u vidu postavljeni tužbeni zahtjev tužiteljice kao i Orijentacijske kriterije Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

40.1. Tužiteljica je tužbenim zahtjevom potraživala naknadu neimovinske štete na ime pretrpljenih fizičkih bolova u iznosu od 550,00 eura što joj sud u cijelosti priznaje kao pravičnu naknada uvažavajući činjenicu da je trpjela bolove jakog intenziteta do 2 dana nakon nesreće, bolove srednjeg intenziteta oko 5 dana, slabog intenziteta do 10 dana

40.2. Kao pravičnu naknadu uvažavajući činjenicu da je pretrpjela primarni strah jakog intenziteta zakratko, neposredno prije naleta vozila, sekundarni strah jakog intenziteta do 24 sata nakon nesreće, srednjeg intenziteta do 2 dana, te slabog intenziteta do 7 dana u smislu zabrinutosti za svoje zdravstveno stanje i moguće komplikacije, te zbog odvojenosti od roditelja, sud joj je dodijelio pravo na iznos od zatraženih 400,00 eura.

40.3. Ukupno na ime neimovinske štete tužiteljici je dodijeljeno pravo na iznos od 950,00 eura, umanjeno za utvrđeni doprinos od 30% ili 665,00 eura.

41. Na ime naknade za potrebnu tuđu njegu i pomoć tužiteljica potražuje iznos od 150,00 eura. Uvažavajući činjenicu da joj je ista bila potrebna 2 sata dnevno kroz 15 dana za vrijeme nošenja imobilizacije i neposredno nakon uklanjanja iste, a odnosi se na pomoć pri oblačenju i obuvanju, održavanju higijene, te iznos od 5,00 eura po satu pružanja tuđe njege i pomoći, ukazuje se osnovanim priznati tužiteljici zatraženi iznos, ili uvažavajući doprinos tužiteljice u visini od 30%, po ovom osnovu dodjeljuje joj se pravo na naknadu u iznosu od 105,00 eura.

42. Sud je dodijelio tužiteljici pravo i na naknadu daljnje materijalne štete i to za uništeno staklo na mobitelu (što proizlazi iz iskaza tužiteljice u dijelu u kojem navodi da je puklo prednje staklo i ona ga je naknadno zamijenila, a ne sjeća se koliko je to koštalo) iznos od 100,00 eura, umanjeno za doprinos od 30% ili 70,00 eura.

43. Nadalje, nesporno je da joj je i bicikl uništen te da je u vrijeme štete bio star 6 mjeseci, što proizlazi iz računa od 6.5.2020. i potvrde plaćanja (sr. 63 spisa), te kako se šteta po ovom vidu dosuđuje po cijena u vrijeme presuđenja, sud je tužiteljici dodijelio pravo na iznos od 350,00 eura, umanjeno za doprinos od 30% ili 245,00 eura.

44. Jednako tako i za odjeću i obuću koja je nedvojbeno uništena u ovom događaju, od same nesreće i naknadno od medicinske intervencije, za koju sud smatra primjerenim dodijeliti pravo na zatraženi iznos naknade od 170,00 eura, umanjen za doprinos od 30% ili 119,00 eura.

45. Slijedom navedenog, tužiteljici je dodijeljeno pravo na naknadu neimovinske štete u iznosu od 665,00 eura i na naknadu imovinske štete 539,00 eura, ili ukupno 1.204,00 eura.

46. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod I. izreke presude.

47. Istovremeno, tužiteljica je odbijena s dijelom tužbenog zahtjeva na ime neimovinske štete u iznosu od 285,00 eura i na ime imovinske štete u iznosu od 831,00 eura, ukupno 1.116,00 eura, kao neosnivanim, kako je to prethodno obrazloženo i navedeno pod II. izreke presude.

48. Odluka o zakonskim zateznim kamatama na dosuđene iznose po osnovu imovinske i neimovinske štete temelji se na odredbama članka 29., 1103. (neimovinska) i 1086. (imovinska) ZOO. Istovremeno odredbom čl. 12. st. 1. ZOOP, kao posebnog zakona, propisano je kako je odgovorni osiguratelj dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva ili obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporne, ili utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne, dok je stavkom 3. istog članka propisano kako je odgovorni osiguratelj dužan isplatiti iznos naknade štete u roku iz stavka 1. ovoga članka, da je u slučaju nemogućnosti utvrđenja visine konačnog iznosa štete, odgovorni osiguratelj oštećenoj osobi dužan isplatiti iznos nespornog iznosa naknade štete kao predujam u roku propisanom stavkom 1. ovoga članka, a stavkom 4. istog članka je propisano kako u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz stavka 1. ovoga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

49. Kako je tužiteljica podnijela odštetni zahtjev 23.6.2021. (str. 14 spisa), sud joj je dodijelio pravo na zatezne kamate na iznos neimovinske štete počev od 24. lipnja 2021. kako je to i zatraženo tužbenim zahtjevom.

50. Istovremeno, pravo na zatezne kamate na materijalnu štetu na ime tuđe njege i pomoći i uništene odjeće, obuće i mobitela dodijeljeno je počev od dana presuđenja jer je naknada po tim vidovima zatražene štete dosuđena prema cijeni u vrijeme presuđenja.

51. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i 155. Zakona o parničnom postupku.

51.1. Tužiteljica je u ovom postupku uspjela s osnovom u 70% dijela i 55% dijela visine štete, ili ukupno (70 + 55 /2) sa 62,5 %tužbenog zahtjeva.

51.2. Uvažavajući uspjeh tuženika od 37,5%, tužiteljici se dodjeljuje pravo na (62,5- 37,5) 25% nužnih i potrebnih troškova postupka.

52. Tužiteljica je zatražila naknadu troška u iznosu od 3.771,00 eura. Priznat joj je trošak zastupanja po punomoćniku u skladu s vrijednosti predmeta spora (2,320,00 eura), priloženom troškovniku i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 69/93, 11/96, 91/04, 37/05, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 138/23, dalje: Tarifa) i to trošak sastava tužbe 200,00 eura (Tbr. 7/1), trošak zastupanja na ročištima 23.5.2024., 13.3.2025. i 9.4.2025., za svako po 200,00 eura ili ukupno 600,00 eura (Tbr.9/1 Tarife), trošak zastupanja na ročištu za objavu presude 100,00 eura (Tbr. 9/3 Tarife), trošak sastava podnesaka od 2.12.2021., 14.2.2024., 3.9.2024. i 26.11.2024. za svako 200,00 eura ili ukupno 800,00 eura (Tbr. 8/1 Tarife), trošak sastava odštetnog zahtjeva u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 32/1) ili ukupni troškovi zastupanja po punomoćniku u iznosu od 1.900,00 eura skupa s pripadajućim PDV od 475,00 eura, ukupno 2.375,00 eura.

52.1. Uvažavajući pravo na 25% troškova postupka, tužiteljici se po osnovu troška zastupanja po punomoćniku dodijeljen pravo na iznos od 593,75 eura.

52.2. Tužiteljici se u cijelosti priznaje pravo na troškove pristojbe na tužbu u iznosu od 73,00 eura, pristojbe na presudu u iznosu od 26,55 eura i trošak naknade za provedeno medicinsko, prometno i gospodarsko vještačenje u iznosu od 1.000,00 eura, ili ukupno 1.099,55 euro. Ovo iz razloga što je nedvojbeno tuženik odbio u mirnom postupku platiti dio štete tužiteljici i prouzročio vođenje predmetnog postupka a navedeni troškovi su bili nužni i potrebni za donošenje odluke o glavnoj stvari.

52.3. Ukupni priznati troškovi tužiteljice utvrđuju se u iznosu od 1.693,30 eura.

53. Na priznati trošak tužiteljici su priznate i kamate od dana donošenja presude u skladu sa zatraženim te primjenom čl. 151. st.3. ZPP-a i čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022).

54. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod III. izreke presude.

55. Tužiteljica je odbijena sa zahtjevom za naknadu troškova u iznosu od 2.077,70 eura. Nije joj priznat trošak sastava podneska od 25.5.2023. u iznosu od 200,00 eura jer isti nije bio bitan za donošenje odluke o glavnoj stvari i preko priznata četiri obrazložena podneska. Nadalje tužiteljici nije priznato pravo na trošak u ukupnom iznosu od 75% zatraženog troška na ime obavljenih radnji po punomoćniku, sve uvažavajući uspjeh tužiteljice u postupku.

56. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod IV. izreke presude.

Slavonski Brod, 21. svibnja 2025.

Sutkinja

Jadranka Babić-Milberg

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi u 3 (tri) istovjetna primjerka, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud (članak 348. ZPP-a). Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti neposredno u sudu istoga dana (članak 335. ZPP-a).

O tome obavijest:

1. OD Hećimović i partneri, Slavonski Brod,

2. OD Grgić i partneri, Zagreb.