Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Marjane Rajić i Tomislava Tomašića kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika - specijalista Željka Kudrića, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv I okrivljene pravne osobe Lovačke udruge "Šljuka", Zlatar Bistrica i II okrivljenika odgovorne osobe FĆ, zastupani po braniteljici Dorotei Mirt i Vladimiru Terešak, odvjetnici Odvjetničkog društva Terešak & Partneri iz Zagreba, zbog prekršaja iz članka 93. stavak 1. točka 6. i stavak 3. Zakona o lovstvu ("Narodne novine", broj: 99/2018, 32/2019, 32/2020), u povodu žalbe tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Varaždin, Služba šumarske i lovne inspekcije, protiv presude Općinskog suda u Zlataru od 11. prosinca 2024., broj: Pp-1417/2024-10., na sjednici vijeća održanoj 21. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Varaždin, Služba šumarske i lovne inspekcije i potvrđuje pobijana presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom I okrivljena pravna osoba Lovačka udruge "Šljuka", Zlatar Bistrica i II okrivljenik odgovorna osoba FĆ oslobođeni su od optužbe temeljem članka 182. točka 1. u vezi članka 24a Prekršajnog zakona, zbog prekršaja iz članka 93. stavak 1. točka 6. i stavak 3. Zakona o lovstvu, činjenično opisanog u izreci pobijane presude, s obrazloženjem da je u konkretnom slučaju stupanj ugrožavanja i povrede javnog poretka neznatan odnosno da se radi o beznačajnom djelu iz članka 24.a Prekršajnog zakona, te je odlučeno da trošak prekršajnog postupka pada na teret proračunskih sredstava suda.

2. Protiv te presude tužitelj je podnio žalbu zbog odluke o oslobođenju od optužbe okrivljenika primjenom članka 24.a Prekršajnog zakona, ističući da nema olakotnih okolnosti za donošenje oslobađajuće presude. Predlaže da se pobijana presuda preinači i okrivljenicima izrekne novčana kazna propisana zakonom, podredno da se presuda ukine i dostavi prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Žalba nije neosnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti te je utvrdio da nisu počinjene povrede na koje ukazuje žalitelj.

5. Naime, odredbom članka 93. stavak 1. točka 6. i stavak 3. Zakona o lovstvu propisano je kažnjavanje lovoovlaštenika i odgovorne osobe u pravnoj osobi ako u roku ne dostavi propisane podatke za Središnju lovnu evidenciju (članak 51. stavak 3.). Člankom 51. stavak 3. propisano je: Lovoovlaštenici su dužni Ministarstvu, radi vođenja Središnje lovne evidencije, u rokovima dostavljati odnosno unositi podatke propisane odredbama pravilnika iz stavka 5. ovog članka. Stavkom 5. ovog članka Zakona propisano je: „Način vođenja Središnje lovne evidencije, obveznike upisa u evidenciju, način unosa podataka i vrste podataka koji se upisuju u evidenciju te druga pitanja s tim u vezi ministar propisuje pravilnikom“.

6. Međutim, u činjeničnom opisu prekršaja navedenog presudom (i u optužnom prijedlogu) nije naveden blanketni propis – Pravilnik o središnjoj lovnoj evidencij (Narodne novine broj: 45/2022), kojim se određujuju detaljna pravila koja se odnose na konkretne obaveze lovoovlaštenika u vezi s vođenjem i održavanjem podataka u sustavu Središnje lovne evidencije (SLE).

7. Dakle, u konkretnom slučaju radi se o prekršaju blanketne naravi jer se prekršajna odgovornost veže uz povredu blanketne norme (propisa) koja dopunjuje biće prekršajnog djela, što je izostalo u činjeničnom opisu.

8. Kako u konkretnom slučaju u činjeničnom opisu prekršaja nije naveden blanketni propis, Pravilnik kojim se određuje biće prekršajnog djela, a zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, je podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja i sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

9. Stoga djelo za koje se okrivljenici optužuju i za koje se protiv njih vodi ovaj prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci (i u optužnom prijedlogu), po propisu nije prekršaj pa je prvostupanjski sud (nakon izvođenja dokaza) oslobodio okrivljenike optužbe za predmetni prekršaj. Iako je prvostupanjski sud oslobodio okrivljenike na temelju čl. 181. t. 1. Prekršajnog zakona, a obzirom na razloge kao u t. 3.1. ove presude, pravilno postupanje u konkretnom slučaju bi bilo donošenje oslobađajuće presude na temelju čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona, dakle odmah prilikom ispitivanja optužnog prijedloga, budući da je jasno da djelo činjenično opisano u optužnom prijedlogu nije prekršaj iz čl. 93. st. 1. t. 6. i st. 3. Zakona o lovstvu.

10. Slijedom iznesenog suprotno navodima tužitelja, djelo za koje se okrivljenici optužuju i za koje se protiv njih vodi ovaj prekršajni postupak kako je to opisano u činjeničnom opisu izreke i optužbe, a za koji su oslobođeni prvostupanjskom presudom iz razloga pod navedenom točkom, pa je trebalo odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi pobijanu prvostupanjsku presudu po istom zakonskom osnovu ali iz drugog razloga odnosno da djelo izreke po propisu nije prekršaj.

11. Zbog naprijed izloženih razloga, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 21. svibnja 2025.

Zapisničar :

Predsjednik vijeća:

Željko Kudrić, v. r.

Mario Soljačić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Zlataru u 6 otpravaka: za spis, okrivljenike, braniteljicu i tužitelja.