REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

STALNA SLUŽBA U KRAPINI

Krapina, Trg dr. Mirka Dražena Grmeka 1

Poslovni broj: Pn-360/2022-52

U  I M E  R E P U B L I K E  H R VATSKE

PRESUDA

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Krapini, po sutkinji tog suda Jasmini Božić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice TĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po pun. Martini Tomčić-Bota odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika Triglav osiguranje d.d. iz Zagreba, OIB: 29743547503, Ulica Antuna Heinza 4, zastupan po odvjetnicima iz OD Mađarić & Lui iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 8. travnja 2025., u prisutnosti tužiteljice osobno i punomoćnika stranaka, 21. svibnja 2025., donio je, objavio je, i

p r e s u d i o  j e

I. Tuženik TRIGLAV OSIGURANJE d.d. iz Zagreba, Ulica Antuna Heinza 4, OIB: 29743547503 je dužan tužiteljici TĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete isplatiti iznos od 25.002,18 € zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 12. veljače 2021. pa do isplate i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 % poena do 31.12.2022., a od 01. siječnja 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II. Tuženik TRIGLAV OSIGURANJE d.d. iz Zagreba, Ulica Antuna Heinza 4, OIB: 29743547503 je dužan tužiteljici TĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi iznos od 1.114,87 €, na ime naknade imovinske štete s osnova troškova liječenja zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 28.01.2020.g. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 % poena do 31.12.2022., a od 01. siječnja 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

III. Tuženik TRIGLAV OSIGURANJE d.d. iz Zagreba, Ulica Antuna Heinza 4, OIB: 29743547503 je dužan tužiteljici TĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], plaćati rentu s osnova tuđe pomoći i njege u mjesečnom iznosu od 150,00 € počevši od dana 01.01.2020. pa nadalje i to na način da dospjele, a neplaćene mjesečne iznose rente plati odjednom zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 % poena do 31.12.2022., a od 01. siječnja 2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekućom od dospijeća svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa pa do isplate, a buduće i dospijevajuće kako budu dospijevali a najkasnije do svakog 15-og u mjesecu na ruke tužiteljice, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

IV. Odbija se tužiteljica s djelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 613,18 € počam od 28.01.2020.g. pa do isplate kao neosnovanim.

V. Tuženik je dužan tužiteljici naknaditi prouzročeni parnični trošak ovog postupka u iznosu od 14.907,70 € zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena tekućom od 21. svibnja 2025., pa do isplate, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi tvrdi da se 25. studenog 2019. u 18:00 h u Zagrebu, na križanju ulice Mirka Deanovića i Drenjske ulice, dogodila prometna nesreća koju je skrivila osiguranica tuženika UĐ, na način da je upravljajući automobilom reg. oznaka [registarska oznaka] naletjela na tužiteljicu dok se kao pješak kretala pločnikom. Tom prilikom tužiteljica je zadobila teške tjelesne ozljede opisane u priloženoj liječničkoj dokumentaciji. Kako je na dan štetnog događaja vozilo reg. oznaka [registarska oznaka], kojim je upravljao isključivi krivac za nastanak prometne nesreće, bilo kod tuženika osigurano policom osiguranja od automobilske odgovornosti broj 020408039540, to tužiteljica smatra da joj je tuženik dužan nadoknaditi imovinsku te neimovinsku štetu zbog povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje i to: po kriteriju: pretrpljenih fizičkih bolova 35.000,00 kn, pretrpljenog straha 30.000,00 kn, za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti 150.000,00 kn, naruženja 33.000,00 kn te za tuđu pomoć i njegu 20.000,00 kn zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana primitka odštetnog zahtjeva, tj. od dana 12. veljače 2021. pa do isplate. Naime, tužiteljica se u mirnom postupku obratila tuženiku s odštetnim zahtjevom radi naknade neimovinske i imovinske štete od dana 10. veljače 2021., a koji je tuženik zaprimo dana 12. veljače 2021. Tuženik je djelomično udovoljio odštetnom zahtjevu tužiteljice, te je na ime akontacije nespornog dijela neimovinske i imovinske štete isplatio tužiteljici iznos od 80.000,00 kn. Stoga, tužiteljica ovim putem umanjuje tužbeni zahtjev za nespornu isplatu (268.000,00 kn - 80.000,00 kn), te od tuženika potražuje iznos od 188.000,00 kn zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 12. veljače 2021. pa do isplate to tužiteljica od tuženika potražuje preostali iznos. Zbog posljedica ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju, tužiteljici je svakodnevno potrebna tuđa pomoć i njega za obavljanje kućanskih poslova, nabavku i pripremu hrane, održavanja osobne higijene, pomoć pri kretanju i odlasku na liječenje i dr. Tužiteljica zbog posljedica zadobivenih u predmetnom štetnom događaju, ima poteškoća prilikom kretanja, gotovo svakodnevno ima bolove te se kreće pomoću hodalice. Stoga, tužiteljica potražuje rentu s osnova tuđe pomoći i njege u mjesečnom iznosu od 1.500,00 kn počevši od dana 01. siječnja 2020. pa nadalje. Tužiteljica je zbog pretrpljenih ozljeda bila primorana obavljati fizikalnu terapiju, te je kontaktirala nekoliko zdravstvenih ustanova radi dogovora termina za obavljanje fizikalne terapije i dobila odgovor kako se na termin za fizikalnu terapiju čeka od 4 do 6 mjeseci, radi velikog broja pacijenata koji čekaju na termin za fizikalnu terapiju, a posebice uzimajući u obzir da je tužiteljica bila upućena na obavljanje fizikalne terapije 2020. godine, u vrijeme kada je započela i trajala pandemija izazvana virusom COVID-19, kada je bio ograničen pristup zdravstvenim ustanovama, te je i zbog navedene činjenice bilo manje no inače raspoloživih termina za obavljanje fizikalne terapije u zdravstvenim ustanovama na teret HZZO-a. Zbog posljedica ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju, tužiteljica je obavila fizikalnu terapiju u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, na Odjelu za medicinsku rehabilitaciju ortopedskih i traumatoloških bolesnika čime su tužiteljici nastali troškovi liječenja u iznosu od 13.020,00 kn, pa stoga tužiteljica potražuje na ime naknade imovinske štete s osnova troškova liječenja iznos od 13.020,00 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od: na iznos od 8.400,00 kn počam od 28.01.2020.g. pa do isplate, na iznos od 4.620,00 kn počam od 28.01.2020. pa do isplate. Tužiteljica predlaže da se usvoji tužba i tužbeni zahtjev prema preciziranom tužbenom zahtjevu od 20.12.2024.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje štetni događaj, pasivnu legitimaciju kao i odgovornost svog osiguranika za prometnu nezgodu. Obzirom na nesporno isplaćeni iznos od 80.000,00 kn (koji tužiteljica priznaje u tužbi) na ime naknade štete s naslova neimovinske štete te tuđe pomoći i njege, tuženik smatra da je u cijelosti nadoknađena šteta tužiteljici te je među strankama sporna samo visina potraživanja. Tuženik osporava tužbeni zahtjev u preostalom utuženom dijelu , jer smatra da je isti nerealno i previsoko postavljen. Tuženik predlaže obvezati tužiteljicu na dostavu ovjerene preslike cjelokupnog osobnog zdravstvenog kartona (OZK dalje u tekstu) te medicinske dokumentacije i dijagnostičkih nalaza koja je vezana za ranija ozljeđivanja i bolesti iste ili slične naravi, a kako bi se utvrdilo koje je ozljede i bolesti tužitelj pretrpio prije ovog štetnog događaja, a čije posljedice eventualno koincidiraju s posljedicama iz ovog štetnog događaja. Bez provođenja ovog dokaza i pribave ove medicinske dokumentacije neće biti moguće utvrditi činjenično stanje. Tuženik smatra nepotrebnim provođenje bilo kakvog medicinskog vještačenja na okolnost naknade neimovinske štete no tuženik zadržava pravo predlaganja obnove medicinskog vještačenja p drugim vještacima ukoliko nalaz i mišljenje vještačenja predloženih po tužiteljici ne budu objektivni i prema pravilima struke pa shodno navedenom takav prijedlog stavlja već sada, te stavlja i prijedlog po potrebi za provođenjem vještačenja po vještaku specijalisti sudske medicine na okolnost utvrđenja uzročno -posljedične veze između posljedica opisanih u medicinskoj dokumentaciji i štetnog događaja. Tuženik osporava zahtjev za naknadom štete s naslova rente na ime tuđe pomoći i njege u cijelosti, jer iz medicinske dokumentacije ne proizlazi da će tužiteljici u budućnosti biti potrebna trajna pomoć i njega druge osobe U odnosu na troškove smještaja liječenja u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju u Krapinskim toplicama, tuženik ističe kako je trošak smještaja 4.620,00 kn za supruga kao tužiteljičine pratnje potpuno neosnovan, jer se radi o trošku koji nema veze s liječenjem tužiteljice. Predlaže se po potrebi i da se liječnici vještaci kojima bude predmet povjeren na vještačenje očituju da li je ovaj trošak nužan, opravdan i u bilo kakvoj uzročnoj vezi s liječenjem tužiteljice. U odnosu na trošak u iznosu od 8.400,00 kn, a prema računu Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju u Krapinskim toplicama, tuženik isti osporava , jer iz istog nije vidljivo na što se taj trošak konkretno odnosi te da li je liječenje u ovoj ustanovi bilo ordinirano od strane liječnika, postoji li uputnica za isto, a sve iz razloga nečitke medicinske dokumentacije, pa se predlaže da se da se liječnici vještaci kojima bude predmet povjeren na vještačenje očituju da li je ovaj trošak nužan, opravdan i u bilo kakvoj uzročnoj vezi s liječenjem tužiteljice. Predlaže se obvezati tužiteljicu na dostavu čitljivih priloga, jer na većem dijelu medicinske dokumentacije koji je fotografiran nije moguće pročitati sadržaj iste. Predlaže se također da se da se liječnici vještaci kojima bude predmet povjeren na vještačenje očituju kada je liječenje okončano i zdravstveno stanje u dovoljnoj mjeri stabilizirano da bi se mogao utvrditi opseg i visina naknade neimovinske štete te se u tim smislu osporava zahtjev tužiteljice za plaćanjem zateznih kamata. Predlaže se odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška tuženiku zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja pa do isplate po stopi iz čl. 29 st.2. ZOO-a.

3. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u: potvrdu MUP, PU Zagrebačke i postaje prometne policije Zagreb ( list 8-9 spisa), zapisnik o očevidu MUP, PU Zagreb (list 10- 23, 89- spisa), liječnička dokumentacija (list 24-36, 57-68 spisa), odštetni zahtjev (list 37-38 spisa), potvrda o zaprimljenom odštetnom zahtjevu (list 40 spisa), račun bolnice za med. rehabilitaciju Krapinske toplice (list 42-43 spisa), preslika spisa Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu osiguranika, poslovni broj KO-DO- 936/2021, protiv osiguranika tuženika IĐ (list 86-142 spisa), karton pacijenta TĐ (list 146-209 spisa), proveo je sudsko-medicinsko i prometno vještačenje po liječniku vještaku dr. med. Petru Škaviću (list 224-227 spisa), kao i po prometnom vještaku Srećku Hlišću, dipl. ing. (list 229-231 spisa), kao i medicinsko vještačenje po stalnoj sudskoj vještakinji dr. med. Maji Vida, spec. fizikalne medicine i rehabilitacije (list 256-260 spisa), kao i dopuna vještačenja po stalnoj sudskoj vještakinji dr. med. Maji Vida, spec. fizikalne medicine i rehabilitacije (list 282-286 spisa), te je saslušana i tužiteljica (list 295-296 spisa).

4. Tužbeni zahtjev djelomično je osnovan.

5. Među strankama je nesporna pasivna legitimacija, odgovornost, nastanak štetnog događaja, a sporna je osnova i visina tužbenog zahtjeva preko isplaćenog iznosa od 80.000,00 kn.

6. Saslušana tužiteljica iskazala je da prije predmetne nezgode nikada nije imala problema sa zdjelicom i kukom. Normalno je hodala. U predmetnoj nezgodi zadobila je prijelom zdjelične kosti i prijelom donje grane pubične kosti. Zbog te ozljede je operirana, na operaciju je čekala 5 dana i za to vrijeme je imala strašne bolove. Dok je čekala operaciju na noge su joj stavili utege, nogu je morala imati na povišenom. Nakon operacije kada se vratila doma pomoć i njegu su joj pružali suprug, djeca, a dodatno je plaćala i fizioterapeuta. Nakon operacije mogla je hodati samo sa hodalicom, a nakon što je dobila rehabilitaciju u Krapinskim toplicama, počela je koristiti štake. Na rehabilitaciju u Kr. toplice sa njom je išao i suprug kao pratnja, jer sama nije mogla ništa. Njemu su platili da bude s njom u sobi. I dan danas hoda sa dvije štake, ne može ući u kadu jer ne može dignuti nogu, po noći i dalje osjeća trnce u nogama, ne može čučnuti, niti kleknuti. Po kući se kreće uz štake, ne može ništa raditi od kućanskih poslova, tu joj pomažu suprug, snaha. I danas pije tablete protiv bolova (brufen, nalsegin, ketonal, a svaku večer namaže si i gel od gaveza). Svaki dan pije neku od tableta za bolove, mijenja ih jer nije dobro da koristi svakodnevno istu vrstu tableta protiv bolova. Sve te analgetike dobiva na recept, s time da nešto i doplaćuje. Strašno šepa, jer joj je noga kraća. Također nosi visoke cipele koje stabiliziraju gležanj, čak i po ljeti.

7. Iskaz saslušane tužiteljice sud prihvaća, te ga ocjenjuje logičnim i uvjerljivim. Sud je neposrednim zapažanjem utvrdio da se tužiteljica kreće uz štaku, te da prilikom hoda vidljivo šepa.

8. Iz nalaza i mišljenja liječnika-vještaka Petra Škavića, dr. med. utvrđeno je da je tužiteljica TĐ, rođena **.**.1941. stradala u prometnoj nesreći dana 25.11.2019. godine kao pješakinja na koju je naletjelo osobno vozilo. Pregledom i tijekom liječenja tužiteljice utvrđene su ozljede i postavljene sljedeće dijagnoze: - višeiverni prijelom zglobne čašice lijevog kuka s pomakom ulomaka i utisnućem glave bedrene kosti prema medijalno, - prijelom gornje grane lijeve preponske kosti s manjim pomakom ulomaka ,- rana 3. prsta lijeve šake (najvjerojatnije se radilo o rani razderotini ili reznoj rani). Sve ozljede tužiteljice su objektivno medicinski utvrđene i opisane, te stoje u uzročno-posljedičnoj vezi s predmetnim štetnim događajem. Višeiverni prijelom zglobne čašice lijevog kuka s pomakom ulomaka i utisnućem glave bedrene kosti prema medijalno te prijelom gornje grane lijeve preponske kosti s manjim pomakom ulomaka čine cjelinu, a viđamo ju nastalu kod pješaka u sličnim prometnim nesrećama kao primarnu ozljedu, odnosno direktnim udarcem nekog dijela vozila. Rana 3. prsta lijeve šake nastala je, ovisno o kojoj se točno vrsti rane radilo: - udarcem brida nekog tupotvrdog sredstva ili udarcem ruke/prsta o neku bridovitu tupotvrdu prepreku u prostoru ili podlogu – neki dio karoserije vozila, podloga i slično (ako se radilo o rani razderotini), ili - udarcem i povlačenjem prsta po nekom sredstvu s oštricom – fragment prelomljenog vjetrobranskog stakla (ako se radilo o reznoj rani). Uspoređujući ozljede tužiteljice s oštećenjima i tragovima na vozilu proizlazi da se u trenutku naleta osobnog vozila tužiteljica nalazila nailazećem vozilu okrenuta lijevom bočnom stranom tijela ili pod nekim manjim otklonom od tog položaja te je pritom stajala ili se kretala nekom minimalnom brzinom. Primarni kontakt ostvaren je udarcem prednjeg lijevog vrha vozila u lijevi bočni dio zdjelice (predio lijevog kuka) tužiteljice pri čemu je nastala utvrđena ozljeda lijeve strane zdjelice tužiteljice. U nastavku odigravanja prometne nesreće došlo je do rotacije tijela tužiteljice u smjeru suprotnom od kretanja kazaljki na satu oko uzdužne osi koja prolazi kroz težište tijela uz lijevi bok vozila te posljedičnog pada tužiteljice na tlo, pri čemu je nastala utvrđena ozljeda 3. prsta lijeve šake. O načinu i brzini kretnja tužiteljice prije naleta, odnosno na koji je način i kako došla u naletni položaj, sa sudskomedicinskog stajališta, nije moguće zaključivati. Ozljedu zdjelice kakvu je u štetnom događaju zadobila tužiteljica viđamo nastalu kod pješaka spola i dobi tužiteljice od najmanje oko 40 – 45 km/h.

9. Iz nalaza i mišljenja dipl. ing. Srećkom Hlišć utvrđeno je da se osiguranica tuženika kretala od istoka Ulicom Mirka Deanovića i prilaskom spojištu s Drenjskom ulicom skretanjem ulijevo prestala pratiti pružanje kolnika Ulice Mirka Deanovića, tako da je na izlaznoj strani spojišta s Drenjskom ulicom sletjela lijevo s kolnika na nogostup, s time da je tijekom toga prednjim lijevim rubom i početkom lijevog boka osobnog vozila zahvatila tužiteljicu.

10. Stranke nisu imala primjedbe na nalaz i mišljenja sudskih vještaka, a i ovaj sud nalaze vještaka Škavića i Hlišća, prihvaća budući su dati u skladu s pravilima struke.

11. Po prijedlogu tužiteljice provedeno je vještačenje po vještaku fizikalne medicine i rehabilitacije. Iz nalaza i mišljenja stalna sudske vještakinje dr. med. Maja Vida, spec. fizikalne medicine i rehabilitacije utvrđeno je da je tužiteljica stradala u prometnoj nezgodi 25.11.2019.g kao pješak na kojeg je naletio drugi osobni automobil, a zbog posljedica ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju ima poteškoća prilikom kretanja, svakodnevno ima bolove u regiji lijevog kuka te se kreće uz pomoć dolakatne štake, svakodnevno je potrebna tuđa pomoć za obavljanje kućanskih poslova, nabavku i pripremu hrane , održavanju osobne higijene, pomoć pri kretanju i odlasku na liječenje, kontrole. Tužiteljica je provela stacionarnu medicinsku rehabilitaciju u SB Krapinske Toplice koja joj je doista bila potrebna radi postizanja bolje funkcionalne osposobljenosti u hodu, osnaživanja zdjelične i natkoljene muskulature, bolje mobilnosti lijevog kuka. Time su nastali troškovi liječenja, a nastali trošak imovinske štete je definitivno opravdan, također obzirom na standarde bolničke postoperativne rehabilitacije. Trošak liječenja za supruga T od 4620,00 kn je djelomično osnovan; izravno nije opravdan obzirom da se u dokumentaciji nigdje ne navodi od strane specijalista ortopeda, fizijatra ili eventualno obiteljskog liječnika da je potrebna pratnja u tijeku rehabilitacijskog liječenja. Ovaj nastali trošak nije izravno u uzročnoj vezi s liječenjem tužiteljice, ali obzirom da joj je u postoperativnom razdoblju bila potrebna tuđa pomoć, jer je bila teško pokretna, uz pomoć hodalice, isti trošak može biti iz tog gledišta opravdan. Prema kliničkom pregledu pacijentica je visoke starosne dobi, teško je pokretna, hoda uz pomagalo, uz pomoć jedne dolakatne štake u desnoj ruci, a time rasterećuje operirani lijevi kuk, zdjelica je ukošena, u ležećem položaju lijevi kuk je bolnih i reduciranih kretnji, aktivna AF ( antefleksija ) do 70-80 st uz bolnost, dok su rotacije inicijalne do 5st, a u pokušaju izvođenja rotacije javlja jaku bolnost, klinički rotatorna kontraktura kuka. Hipotrofija natkoljene i zdjelične muskulature , jače lijevostrano. Lijeva noga klinički kraća za oko 1.5cm. Motorička snaga stopala je održana. Neurocikrulacijski status donjih udova je uredan. Dakle, prema kliničkom statusu, te prema dijagnostičkoj obradi nastupila je posttraumatska artroza i kontraktura lijevog kuka koja ju svakodnevno ograničava u aktivnostima života. Stanje lokomotornog sustava, tj lijevog kuka je stabilizirano, ali nije dovoljno dobro funkcionalno za samostalne životne aktivnosti. Liječenje se do dana pregleda smatra završenim u smislu cijeljenja prelomljene kosti , dok u smislu funkcionalnosti lijevog kuka potrebna je daljnja dijagnostička obrada i kontrola ortopeda, te fizijatra. Uzevši u obzir tijek, duljinu i način liječenja, nalaze učinjene dijagnostičke obrade te klinički status na dan pregleda, ocjenjujem trajno smanjenje opće životne sposobnosti / aktivnosti tužiteljice od 40% i u tom će omjeru morati ulagati dodatne napore u svakodnevnom radu i životu. Preostala funkcionalna sposobnost se može realizirati na nekim aktivnostima, premda je životno funkcioniranje bitno smanjeno uslijed nesamostalnog hoda, kontrakture lijevog kuka, posttraumatske artroze lijevog kuka, skraćenja noge, svakodnevnih bolova, slabih mišića lijeve noge. Strah tzv. primarni u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja bio je jak i intenzivan. Tzv. sekundarni strah kao posljedica tjelesnih povreda i njihovih posljedica , jačeg intenziteta trpila je 15 dana, srednjeg intenziteta 30 dana, slabijeg intenziteta 45 dana. Na isti se nadovezuje tzv kasni strah u vidu nelagode tijekom sudjelovanja u prometu kao pješak, i bojaznosti za ishod liječenja i isti je trajao 6mj. U sklopu trajnih posljedica po psihičkoj osnovi strah i nelagodu osjeća i dalje , a isto je ocijenjeno u sklopu pojačanih napora. Bol jačeg intenziteta tužiteljica je trpila 20 dana, srednjeg 60 dana, a manjeg intenziteta 120 dana, povremeni bolovi koje trpi i dalje ulaze u ocjenu pojačanih napora. Tuđa pomoć druge osobe bila joj je potrebna nakon otpusta iz bolnice prvih 60 dana u omjeru po 4h dnevno. Pomoć je bila potrebna u obavljanju osobne higijene, pribavljanju živežnih namirnica, pripremi hrane, te pri odlascima na kontrolne preglede specijaliste. Tijekom narednih 60 dana pomoć druge osobe bila je potrebna po 3 sata dnevno. I nadalje potrebna joj je pomoć druge osobe u omjeru po 1 sat dnevno kod obavljanja težih kućanskih poslova , podizanja i nošenja tereta, većih nabavki za potrebe domaćinstva. Zadobivene ozljede rezultirale su naruženjem zbog poremećenog uspravnog držanja tj. posture, razvijene posttraumatske artroze i kontrakture lijevog femoroacetabularnog zgloba kuka i hodom uz 1 dolakatnu štaku i isto ocjenjujem u jakom stupnju vrlo uočljivo trećim osobama.

12. Tužiteljica nije imala primjedbi na nalaz i mišljenje vještakinje, dok je tuženik prigovarao istom, te je predložio da se vještakinja pisano očituje na prigovore i pitanja tuženika.

13. Na primjedbe tuženika vještakinja se očitovala pisanim podneskom od 25. veljače 2025., te je navela kako su medicinski vještaci teoretski i klinički osposobljeni svatko u svojoj domeni „Koristeći se postocima iz Tablice medicinski vještaci donose ocjenu na osnovu kliničkog pregleda i pregleda medicinske dokumentacije, valorizirajući sve činjenice pristupajući medicinskom vještačenju individualno, citiram kako je i navedeno u udžbeniku. Bolesnica je zadobila ozljedu odnosno RTG i CT dokazanu multifragmentarnu frakturu lijevog acetabula uz protruziju glave femura te je operirana 29.11.2019.g u smislu repositio et 05 acetabuli sin sec AO, tegobe koje bolesnica/tužiteljica ima sam utvrdila i medicinskom dokumentacijom i kliničkim pregledom koji je sastavni dio svakog medicinskog vještačenja, a posebno klinički pregled čini ključan segment u donošenju mišljenja vještaka. Dakle, tegobe su kod tužiteljice klinički u smislu nezadovoljavajuće funkcionalnosti iijevog zgloba kuka nedovoljne fleksije ekstenzije, rotacije koje su i bolne, odnosno to su tegobe koje perzistiraju u smislu bolova kuka , ali i kralješnice uočljiv nedostatak mišićne snage zdjelične i natkoljene muskulature u hodu je vidljivo šepanje , moguće samo uz dolakatnu štaku, također je pregledom uočena i nastala skolioza uzrokovanu posljedičnim disbalansom zdjelice, koja je vidno ukošena. Na dan pregleda posttraumatska artroza lijevog kuka klinički je također teška ( 4.stupanj ), a obzirom da je već i radiološki ( RTG zdjelice 2019, 2020, 2021.g ) utvrđen deformitet zglobnog tijela odnosno acetabula nakon multifragmentarnog prijeloma , a sam stupanj deficita hrskavice može se detaljno ocjenjivati prema nalazu MR ( magnetske rezonancije ) što se izuzetno rijetko koristi. U odnosu na ocjenu fizičkih bolova i straha: U Toplicama je prilikom prijema tijekom anamneze pacijentica navela da aktualno nema bolove u operiranom kuku dakle to je navedeno u anamnezi što je realno i moguće jer u tom trenutku tijekom dolaska u ambulantu u fazi sjedenja i mirovanja. Dakle, naglašavam taj trenutak pri razgovoru sa specijalistom. Također treba uzeti u obzir prema preporuci kirurga nije opterećivala nogu te tada na prijemu aktualno nije imala bolova u operiranom kuku, ali ionako se bolovi postoperativno pojavljuju intermitentno, dakle postoji faza pogoršanja i poboljšanja. Ključno je ono što piše u statusu pri pregledu a već tada je unutrašnja rotacija bila polovična koja je prvi ključni znak razvijene posttraumatske koksartroze. Također u zaključku iz otpusnog pisma, vidljivo je da je u Toplicama učinjen RTG zdjelice s kukovirna a što nije uobičajeno kada se dolazi na stacionarnu rehabilitaciju nakon operacije kuka, osobito ne nakon osteosinteze acetabula dakie očito je postojala potreba za „ponovnim radiološkim ozračivanjem zdjelice" bolesnice jer se tijekom rehabilitacije vrio vjerojatno žafila na bolnost kuka. Također u očitanju radiologa iz Toplica dn 26.2.2020.g piše „ obostrano suženi koksofemoralni zglobni prostori u lateralnim dijelovima izraženije lijevo...." iako je prošio 3mj od operacije radiološki se vidi razvoj posttraumatske artroze. Također je vidljivo da je kod otpusta i dalje savjetovan hod uz dvije dolakatne štake, a prošlo je kod otpusta iz Topfica mafo više od 3mj što znači da je bolesnica trebala po postoperativnom protokolu hodati samostalno, a ne više uz pomagala. Analgetike je uzimala periodično , što je vidljivo iz medicinskog kartona npr. 16.12.2019.g upisan Ketonal duo 150mg cps morala je oprezno jer postoperativno traje tromboprofilaksa, uz niskomolkeularni heparin tijekom hospitalizacije kao zaštita/ prevencija od mogućeg razvoja plućne embolije ili kardiovaskularnih odnosno cerebrovaskularnih incidenata, a nastavlja se sa oralnim ant-ikoaguiansima, što je i vidljivo iz medicinskog kartona da je uzimala Iijek Pradaxa 110mg 2xdn ( dabigatran ) kroz sljedećih mjesec dana, te je analgetike uzimala očito s oprezom obzirom na uvećan rizik krvarenja kod istodobne primjene NSAR ( nesterodinih antireumatika ) i OAKa ( oraini antikoagulansa), također osviještena da je kardiovaskularni bolesnik dakle iz medicinskog kartona se vidi da boluje od angine pektoris, arterijske hipertenzije, također da je preboljela prolazni cerebrovaskularni inzult a opće je poznato ,a također farmakodinamski i farmakokinetički da nesteroidni analgetici u svakoj formi bilo ampularnoj u smislu parenteralne primjene kako vi navodite injekcije ili u tabletnim formama pa čak i granulama i naljepcima su rizičan faktor razvoja nuspojava i pogoršanja funkcije srca, bubrega i probavnog trakta , također uzevši u obzir dob bolesnice, pa je iz tog razloga radije često u početku i trpila bol. Suprotno vašim navodima da nije imala bolove iz medicinske dokumentacije se vidi da je trpila bolove , također npr. u kontroli kirurga operatera 16.2.2021.g subjektivno i dalje bolovi , osobito kod opterećenja , RTG zdjelice - saniran prijelom uz razvoj posttraumatske artroze lijevog kuka također preporučeni analgetici npr. ketonal duo 150mg te upućivanje na stacionarnu rehabilitaciju u toplice. Dakle , ponovno je postojala potreba za rehabilitacijom koja nije bila dovoljno uspješna u ranom postoperativnom razdoblju. Bolesnica je trebala tuđu njegu i pomoć obzirom da je prilikom dolaska u Toplice bila pokretna s hodalicom , a kod otpusta iz Toplica 9.3.2020.g pokretna uz dvije dolakatne štake , tada također preporučena i fizikalna terapija u kući bolesnice pod šiframa preporuke za dolazak fizioterapeuta u kuću , dakle nije bila sposobna obilaziti samostalno ambulantno fizikalnu terapiju u Domu zdravlja. Na dan kliničkog pregleda kada sam ju pregledala kao vještak koristi pomagalo u hodu tj štaku kao obavezno pomagalo da si umanji bol i šepanje zbog boli lijevog kuka, u hodu narušena postura te je izraženo trajno naruženje uz hod sa štakom. Dakle svi elementi medicinskog vještačenja, a kako je u mišljenju vještaka navedeno od 3.prosinca 2024.g ostaje kako je vještačeno, tako i strah i naruženje. Ukratko o artrozi kuka iz dostupne literature: Artroza kuka, osteoartritis kuka ili koksartroza naziv je za degenerativnu bolest kuka. Glavni simptomi su bol u kuku, osjećaj ukočenosti i krutosti zgloba kuka te gubitak opsega pokreta u zglobu. Artroza kuka karakterizirana je oštećenjem, stanjenjem i postupnim gubitkom hrskavice kuka, stvaranjem subhondralnih cisti, upalom zgloba i stvaranjem osteofita, koštanih izraslina. Ne postoji jedinstveni uzrok nastanka koksartroze već se smatra da artroza kuka nastaje pod utjecajem više faktora. Rizični faktori za nastanak osteoartrifisa kuka su starija životna dob, pretilost, prethodne ozljede kuka ifi razvojni poremećaj kuka. Učestalost osteoartritisa kuka je u stanom porastu i očekuje se da će nastaviti rasti, osobito s porastom očekivanog životnog vijeka i stope prefilosti Artroza kuka je kronična bolest koja s vremenom napreduje. Bol i zakočenost kuka mogu značajno otežati svakodnevne aktivnosti poput hodanja, penjanja uz stepenice i ustajanje iz sjedećeg položaja. Otežano kretanje dovodi do slabosti mišića što dodatno otežava kretanje. Da bi se bolje urazumilo opisat ću građu kuka. Zglob kuka je sinovijalni zglob u obliku kugle i ležišta, gdje je glava bedrene kosti kuglastog oblika, a ležište zgloba kuglasto udubljene u zdjeličnoj kosti koje nazivamo acetalitilum. Zglob je izvana obavijen zglobnom čahurom i čvrstim ligamentima koji povećavaju stabilnost zgloba. Kao rezultat ovakve građe zglob kuka posjeduje veliku stabilnosti, ali također omogućuje pokret u svim smjerovima. Glavna funkcija mu je prijenos težine između gornjeg i donjeg dijela tijela. Rub acetabuluma obložen je fibroznom hrskavicom, poznatom kao labrum, što pridonosi dubini i stabili.iosti zgloba. Labrum sprečava trenje i omogućuje glatko klizanje kostiju tijekom pokreta. Zglobne površine, glava bedrene kosti i acetabulum prekrivene su glatkom hijalinom lirskavicom. Zdrava hrskavica smanjuje trenje prilikom pokreta te ublažava smične i kompresijske sile tijekom opterećenja. Očuvanje zdravija hrskavice ključno je za sprečavanje boli i očuvanje Ibnkcije zgloba. Zglob kuka ima širok raspon pokreta. Iza ramenog zgloba, kuk je drugi najpokretljiviji zglob u ljudskom tijelu. Mehanizmi nastanka koksartroze (artroza kuka) su kompleksni i još nedovoljno razjašnjeni. Artroza kuka nije samo bolest hrskavice nego cijelog zgloba. Artroza nastaje djelovanjem složenih bioloških procesa koji uključuju hrskavicu, kost, sinoviju, lig;3.mente, okolo zglobno masno tkivo i mišiće. U zdravom zglobu postoji ravnoteža molekula koje potiču izgradnju hrskavice i ostalih tkiva u zgIobu i onih koje dovode do upale, razgradnje i razaranja zgloba. To su "glasničke" molekule koje nazivamo citokiiu. Artroza kuka se prvo manifestira kao poremećaj na molekularnoj razini povećanjem razine eitokina koji potiču upalu što uzrokuje abnormalan metabolizam zglobnog tkiva. Sto točno uzrokuje početak bolesti nije u potpunosti jasno, ali se smatra da to mogu biti: mehanički čimbenici poput ponavljajućeg stresa ili nepravilne raspodjele sila uslijed deformiteta i ozljeda zgloba biokemijski čimbenici, uključujući otpuštanje upalnih molekula i enzima koji razgrađuju sastavnice hrskavice. Prvo nastupaju promjene u hrskavici zgloba kuka na mikroskopskoj razini što se očituje: smanjenjem količine proteoglikana, povećanjem sadržaja vode, dezorganiziranom uzorku kolagena, gubitkom elasfičnosti hrskavice kuka. Ove promjene dovode do oštećenja i pucanja hrskavice te erozija — rupa u hrskavici. Erozije hrskavice mogu dosezati do same kosti te se vremenom šire ostavljajući područja ogoljele kosti bez hrskavice. Kako hrskavica kuka propada, zglob postaje manje sposoban amortizirafi udarce i raspodijeliti opterećenje, što dovodi do povećanog pritiska na kost ispod nje. Kao odgovor na to, kost prolazi kroz strukturalne promjene, uključujući zadebljanje i stvaranje koštanih izraslina nazvanih osteofit. Ozljede kuka, naročito frakture acetabuluma dovode do promjene građe zgloba rizik su za razvoj artroze kuka. Kako se dijagnosticira artroza kuka? Dijagnoza osteoartritisa kuka postavlja se na temelju pažljivo uzete anamneze i učinjenog fizikalnog pregleda. Rendgenske snimke prikazuju težinu strukturnih oštećenja zgloba kuka i povećavaju vjerojatnost točne dijagnoze kada su prisutni osteofiti ili suženje zglobnog prostora. Patološke značajke i simptomi artroze mogu se pojaviti prije nego što se osteofiti vide na rendgenu. Stoga, normalna radiografska snimka ne isključuje dijagnozu koksartroze. Pregled kod sumnje na osteoartritis kuka: Nakon pažljivo uzete povijesti bolesti fizijatar kliničkim pregledom usmjerava prema ispravnoj dijagnozi. Već prilikom hoda moguće je primijetiti šepanje na bolesnu nogu kojem može biti uzrok bol u kuku, slabost mišića, ograničenje pokreta i skraćenje noge. Tijekom hoda moguće je zamijetiti Trendelenburgo ili Ducheneov znak koji nastaju zbog slabosti mišića kuka. Dok pacijent stoji moguće je primijetit-i deformacije koljena ili stopala koje mogu biti uzrok pojačanog opterećenja na kuk. Dok pacijent leži nužno je ustanoviti postoji li razlika u duljini nogu što može biti znak skolioze, uznapredovale artroze kuka ili displazije kuka. Kuk se nalazi na dubini od oko 7-10cm stoga palpacija nije od veće koristi. Jedan od glavnih faktora pri pregledu kuka zbog sumnje na osteoartritis je opseg pokreta u zglobu kuka. Prilikom pregleda fizijatar će pasivno gibati nogu u raznim smjerovima. Kod artroze kuka mogu biti smanjeni svi pokreti međutim najčešće se vidi smanjenje pokreta unutarnje rotacije, fleksije (pregibanja) i adukcije. Ovo su ujedno i pokreti koji najčešće provociraju bol pri pregledu. Dijagnostičke pretrage:

Nakon pažljivo uzete anamneze i kliničkog pregleda potrebno je učiniti dodatne dijagnostičke pretrage kako bi se potvrdila dijagnoza te otklonila sumnja na druga stanja. Rendgen kuka se najčešće koristi u te svrhe. Ostale pretrage kao što su CT, ultrazvuk i MR (magnetska rezonanca) mnogo se manje koriste kod sumnje na osteoartritis kuka. Rendgen kukova: Rendgen kukova je jeftina, široko i lako dostupna metoda, a interpretacija slika u procjeni osteoartritisa je relativno lagana. Zbog toga je rendgen prva dijagnostička metoda na koju upućujemo pacijente pod sumnjom u artrozu kuka. Na rendgenskoj snimci, ovisno o stupnju, možemo vidjeti sve neke od značajki osteoartritisa: suženje ili potpuni gubitak zglobnog prostora, stvaranje koštanih izdanaka i izraslina — osteofiti, subhondralna skleroza — skleroza (zadebljanje) sloja kosti neposredno ispod hrskavice, subhondralne ciste ciste, šupljine u kosti ispod hrskavice koje se obično viđaju u poodmakloj fazi artroze., Određivanje stupnja težine artroze kuka nije tako egzaktno kao što je to slučaj kod artroze koljena međutim i ovdje se najčešće koristi stupnjevanje po U:, stupanj 0 (nema): definitivno odsustvo promjena na rendgenu kukova koji bi govorili u prilog artroze, stupanj 1 (diskutabilan): diskutabilno suženje zglobnog prostora i mogući osteofiti, stupanj 2 (blagi): definitivno vidljivi osteofiti i moguće suženje zglobnog prostora, stupanj 3 (umjereni): srednje veliki brojniji osteofiti, definitivno suženje zglobnog prostora, nešto skleroze kosti i moguća deformacija na rubovima kosti kuka, stupanj 4 (teški): veliki osteofiti, značajno suženje zglobne pukotine, teška skleroza i deformacija zglobnih tijela, Ostale dijagnostičke pretrage rijetko se koriste za postavljanje dijagnoze artroze kuka. Najčešće se koriste ako postoji sumnja na drugu patologiju koja može davati slične simptome.

14. Pun. tuženika ostao je kod prigovora na nalaz i mišljenje vještakinje dr. Maje Vida, te s obzirom da nije za očekivati da bi usmenim saslušanjem vještakinja otklonila nejasnoće, predložio je obnoviti vještačenje po vještaku kirurgu traumatologu, koji se ipak bavi primarnim liječenjem ovakvih ozljeda.

15. Sud je odbio prijedlog tužitelja za novim vještačenjem budući je vještakinja izradila svoje nalaz u skladu s pravilima struke, u svom nalazu nije navela potrebu da predmet postupka vještači vještak neke druge specijalnosti, iako joj je sud u zadatku ukazao i na tu mogućnost u rješenju od 23. listopada 2024., te kod ovog suda ne postoji sumnja u ispravnost navedenog nalaza, te ga ocjenjuje nepristranim i stručnim.

16. Pri utvrđivanju visine naknade neimovinske štete sud je uzeo u obzir Orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne Vrhovnog suda od 29. studenoga 2002., te njegove izmjene od 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020., kao i stopu inflacije prema javno dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku, koja je od 2020., do prosinca 2024., iznosila 28,6%. (https://web.dzs.hr/calcinfl.htm). Stoga je sud prilikom odmjeravanje visine štete vodio o računa o inflaciji posljednjih pet godina, kao i povećanju potrošačkih cijena, te je sve to uzeo u obzir prilikom procjene visine štete.

17. Tužiteljici zbog povrede prava osobnosti pripada pravična novčana naknada, temeljem čl. 1100 Zakona o obveznim odnosima NN35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 114/22,156/22, 145/23, 155/23), pri čemu se sud vodio o konkretnim okolnostima slučaja.

18. Sud je uzeo u obzir ponajprije jačinu i trajanje fizičkih bolova opisanih u nalazu i mišljenju liječnika vještaka. Osim toga na visinu dosuđene naknade utječe i okolnost da je tužiteljica tijekom liječenja trpjela niz nelagodnosti, hitnu dijagnostičku obradu, da je obavljen operativni zahvat, da je obavila niz medicinskih pretraga, te niz dijagnostičkih i kontrolnih pregleda kod spec. traumatologa, kirurga, ortopeda, radiologa, anesteziologa, fizijatra. Također je uzeto u obzir jačina, trajanje i intenzitet straha opisanog u medicinskom vještačenju, kao i činjenica da je tužiteljica pregledana i liječena kod različitih specijalista. Kod tužiteljice je utvrđeno smanjene životne aktivnosti od 40%, pri čemu sud je uzeo u obzir višestruke posljedice zaostale po završetku liječenja i to : nesamostalnog hoda, kontrakture lijevog kuka, posttraumatske artroze lijevog kuka, skraćenja noge, svakodnevnih bolova, slabih mišića lijeve noge. Zadobivene ozljede rezultirale su naruženjem zbog poremećenog uspravnog držanja tj. posture, razvijene posttraumatske artroze i kontrakture lijevog femoroacetabularnog zgloba kuka i hodom uz 1 dolakatnu štaku ocjenjene u jakom stupnju vrlo uočljivo trećim osobama. Sve te okolnosti upućuju na zaključak da pravična novčana naknada zbog povrede prava osobnosti iznosi 34.460,00 EUR-a.

19. S osnove tuđe pomoći i njege, tužiteljici je dosuđen iznos od 1.160,00 EUR-a, pri čemu je kao cijena sata tuđe pomoći i njege uzet iznos od 5,00 EUR-a po satu, jer tužiteljica ničim nije dokazala da joj je tuđu pomoć i njegu pružala ustanova (čl.1095 st.1 ZOO-a u vezi s čl.223 ZPP-a). Navedeni iznos sud je utvrdio, jer je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega po otpustu iz bolnice u opsegu od 4 sata dnevno 60 dana, te u opsegu 3 sata dnevno narednih 60 dana, pri čemu je sud također uzeo u obzir rast potrošačkih cijena i inflaciju.

20. Tužiteljica je predlagala financijsko vještačenje na okolnost visine za tuđu pomoć i njegu, međutim sud je isto odbio, budući je sud temeljem čl. 223 ZPP-a utvrdio da cijena tuđe pomoći i njege za nekvalificiranog radnika iznosi 5 € po satu.

21. Tužiteljici je ukupno u utvrđen iznos imovinske i neimovinske štete u iznosu od 35.620,00 EUR-a, međutim s obzirom da je tuženik tužiteljici isplatio nesporni iznos odštete u iznosu od 10.617,82 EUR-a, pa je tužiteljici po odbitku tog iznosa za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te za pretrpljenu imovinsku štetu u vidu troškova tuđe pomoći, dosuđen iznos od 25.002,18 EUR-a, radi čega je odlučeno kao pod I. izreke.

22. Tužiteljici je dosuđen i trošak liječenja u SB Krapinske Toplice u iznosu od 1.114,87 €, budući je isti bio opravdan i nužan, međutim odbijena s zahtjevom za trošak liječenja supruga, budući se po ocjeni ovog suda ne radi o opravdanom i nužnom trošku tužiteljice već se radi o trošku supruga. Također ukoliko tužiteljica boravi u bolnici, tada joj svu pomoć, njegu i liječenje pružaju za to osposobljeni djelatnici bolnice u kojoj boravi, a ne članovi njene obitelji, radi toga je taj dio tužbenog zahtjeva odbijen kao neosnovan, te je odlučeno kao pod II i IV. Izreke.

23. Tužiteljici je također temeljem čl. 1088 ZOO-a dosuđena i renta na ime tuđe pomoći i njege u iznosu od 150,00 EUR-a mjesečno budući je iz mišljenja vještaka utvrđeno da je tužiteljici i nadalje potrebna pomoć druge osobe u omjeru po 1 sat dnevno kod obavljanja težih kućanskih poslova, podizanja i nošenja tereta, većih nabavki za potrebe domaćinstva. Radi navedenog odlučeno je kao pod III. Izreke.

24. Tužiteljici je na iznos štete iz toč. I izreke dosuđena i kamata koja teče od dana kada je odštetni zahtjev podnesen, sve u smislu članka 12.st.4 Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05,36/09,75/09,76/13,152/14), u vezi s čl.1103 Zakona o obveznim odnosima (NN35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 114/22,156/22, 145/23, 155/23), a u odnosu na toč. II. i III., od dana dospjelosti sukladno čl. 29. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima

25. Imajući u vidu da je tužiteljica u postupku gotovo u cijelosti uspjela sa tužbenim zahtjevom za naknadu štete, dok u odnosu na dio tužbenog zahtjeva s kojim je odbijena, tijekom postupka nisu nastali posebni troškovi, jer se u odnosu na taj dio zahtjeva nije posebno raspravljalo niti su se izvodili dokazi, to prema stavu ovog suda, tužiteljici pripada naknada troškova postupka u cijelosti.

26. Tužiteljici je temeljem čl. 155. ZPP-a i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika priznat trošak zatraženi trošak prema dosuđenom VPS od 35.117,05 €, za sastav tužbe, podneska od 1. prosinca 2022., 11. siječnja 2023., 26. veljače 2024., 18. ožujka 2024., 20. prosinca 2024.,28.siječnja 2025, 31.ožujka 2025., za pristup ročištima od 8. veljače 2023., 22. svibnja 2024., 8. travnja 2025., za svaku radnju naknada u iznosu od 1.000,00 €, ili 500 bodova, za podneske od 13.lipnja 2023., i 20. lipnja 2024., za svaku radnju 25 bodova ili 50 €, sve uvećano za 25% PDV- a u iznosu od 2.775,00 €. Tužiteljici je priznat trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 600,00 €, trošak sudskih pristojbi na tužbu u iznosu od 432,70 € ili ukupno 14.907,70 €.

Tužitelju nije priznat zatraženi trošak za pristup ročištu za objavu presude, budući se po ocjeni ovog suda ne radi o neophodnom i nužnom trošku koji je dužan snositi tuženik, iako tužitelj na taj trošak ima pravo, ali ga može naplatiti od svoje stranke.

27. Na dosuđeni trošak tužitelju su dosuđene zakonske zatezne kamate sukladno čl. 29. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima u vezi s čl.151 st. 3 ZPP-a, tekuće od presuđenja do isplate.

28. Na temelju iznijetog odlučeno je kao i izreci ove presude od I. - V.

U Krapini 21. svibnja 2025.

S U T K I N J A

Jasmina Božić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana od objave ove presude.

Ako stranka nije pristupila na ročište za objavu presude, a uredno je obaviještena o tom ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem je ova presuda objavljena.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena, rok za žalbu od 15 dana teče od dana dostave prijepisa ove presude.

Dostaviti:

1. Odvj. Marina Tončić-Bota

2. Odvj. Hrvoje Lui