Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
Poslovni broj Gž-1311/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu Goranu Škugoru, sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja GO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Zvonimiru Bodrožiću, odvjetniku u Zgrebu, protiv tuženika EUROHERC osiguranja d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupanog po odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Grgić i partneri d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Zlataru Stalna služba u Krapini poslovni broj Pn-296/2022-43 od 24. listopada 2024., 21. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e
I. Ukida se presuda Općinskog suda u Zlataru Stalna služba u Krapini poslovni broj Pn-296/2022-43 od 24. listopada 2024. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:
I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranju d.d., Zagreb, OIB: 22694857747 platiti tužitelju GO iz [adresa] (općina [adresa]), [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 1.061,78 eura s osnova neimovinske i imovinske štete zajedno sa zakonskim zateznim koja na taj iznos teče od 11.06.2022. do isplate, sve u roku od 15 dana."
II. Nalaže se tužitelju GO iz [adresa] (općina [adresa]), [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tuženiku EUROHERC osiguranju d.d., Zagreb, OIB: 22694857747 nadoknadi parnični trošak u iznosu od 2.350,00 EUR (slovima:dvijetisućetristopedeseteura), sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 24. listopada 2024. do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja te godine, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.
2. Protiv navedene presude žali se tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi u bitnome ističe kako se presuda ne može ispitati jer iz obrazloženja presude ne proizlazi na čemu je sud temeljio svoj stav o neosnovanosti zahtjeva za naknadu neimovinske i imovinske štete čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP). Predlaže preinačiti pobijanu presudu, podredno, ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Potražuje i trošak sastava žalbe od 500,00 eur uvećano za pripadajući PDV i sudsku pristojbu na žalbu.
3. Žalba je osnovana.
4. Kako se ovdje s obzirom na vrijednost predmeta spora radi o sporu male vrijednosti u smislu čl. 458. ZPP, ovaj drugostupanjski sud je vodio računa o odredbi čl. 467. st. 1. ZPP koja propisuje da se presuda, odnosno rješenje kojim se dovršava spor u postupku u ovakvoj vrsti spora, može pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. (osim toč. 3.) istog Zakona, kao i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Stoga žalbeni razlozi u dijelu koji se odnose na žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nisu cijenjeni jer za to ne postoji osnova.
5. Ispitujući pobijanu presudu u okviru istaknutog žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, ovaj drugostupanjski sud nalazi da je ostvarena navedena bitna povreda zakona, jer su razlozi o odlučnim činjenicama nejasni i proturječni te protivni sadržaju isprava i zapisnika o njihovu sadržaju u postupku zbog čega se prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu ne može ispitati, a na što osnovano ukazuje tužitelj u svoj žalbi.
6. Prvostupanjski sud svoju odluku o neosnovanosti tužbenog zahtjeva donosi nakon što utvrđuje da je tužitelj zbog nevezivanja sigurnosnim pojasom „značajno doprinio nastanku štete“ da bi potom naveo da je nalazom i mišljenjem medicinskog vještaka dr. Božidara Šebečića utvrđeno da je uslijed zadobivene ozljede tužitelj trpio jedino fizičke bolove jačeg intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 6 dana i manjeg intenziteta 2 tjedna kumulativno, te da je trpio strah jačeg intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 4 dana, manjeg intenziteta 10 dana kumulativno, da mu nisu zaostale trajne posljedice koje bi dovele do umanjena životne aktivnosti, te da nije zadobio naruženja. Posljedično navedenom, ističući samo težinu ozljede koju je zadobio tužitelj i njezine posljedice, prvostupanjski sud je utvrdio da težina ozljede i okolnosti slučaja (ne navodeći koje) ne opravdavaju dosudu pravične novčane naknade za povredu prava osobnosti tužitelja, u smislu odredbe čl. 1100. st. 1 Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 – dalje ZOO).
7. Iz ovakvog obrazloženja prvostupanjskog sud nije jasno zašto bi eventualno nevezivanje sigurnosnim pojasom i neutvrđeni „značajni doprinos“ bio od utjecaja na pravo tužitelja na naknadu štete u smislu odredbe čl. 1100. st. 1. ZOO na koju se poziva prvostupanjski sud. Pri tome valja ukazati kako prvostupanjski sud iako se osim posljedica zadobivenih ozljeda kod tužitelja poziva i na okolnosti slučaja, iste ne obrazlaže u smislu odredbe na koju se poziva pa stoga ostaje nejasno koje su to okolnosti slučaja cijenjene i misli li pod istima na „značajni doprinos“ tužitelja nastanku štete zbog nevezivanja sigurnosnim pojasom, a što nije razlog za odbijanje tužbenog zahtjeva tužitelja u smislu sadržaja odredbe čl. 1100. st. 1. ZOO na što osnovano ukazuje tužitelj u svojoj žalbi.
8. Podredno valja ukazati, kao osnovano tužitelj u žalbi ističe kako su proturječni i nejasni razlozi kojima sud obrazlaže razloge temeljem kojih utvrđuje da tužitelj nije bio vezan sigurnosnim pojasom s obzirom na sadržaj provedenog prometno- sudskomedicinskog vještačenja oba vještaka ne isključuju mogućnost ozljeđivanja tužitelja i u slučaju da je bio vezan sigurnosnim pojasom.
9. Odlučujući na navedeni način prvostupanjski sud čini gore utvrđenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka zbog koje se prvostupanjska presuda ne može ispitati pa je temeljem odredbe čl. 369. st. 1. ZPP prvostupanjsku presudu valjalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
10. Posljedično navedenom valjalo je ukinuti odluku o trošku postupka.
11. U ponovnom postupku sud prvog stupnja otklonit će počinjenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju mu je ukazano ovim rješenjem te će za svoju odluku dati jasne i neproturječne razloge polazeći od odredbe čl. 1100. st. 1. ZOO prema kojima su od utjecaja na pravo na naknadu neimovinske štete osim težine povrede i okolnosti slučaja koje će u smislu navedene odredbe cijeniti prvostupanjski sud imajući u vidu i okolnosti nastanka samog štetnog događaja (frontalni sudar, noć, veća materijalna šteta na vozilima uslijed siline sudara, ozlijeđen drugi sudionik odvezen kolima hitne pomoći, odlasci liječniku) koje su odlučne za pravilnu primjenu materijalnog prava u ovoj pravnoj stvari.
12. O troškovima u povodu izjavljenog pravnog lijeka odlučit će se u konačnoj odluci (čl. 166. st. 3. ZPP).
U Velikoj Gorici 21. svibnja 2025.
Sudac
Goran Škugor
