REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-2847/2024-9

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Luciji Arelić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagateljice AD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 21. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da su predlagateljica AD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i sada pok. RD, živjeli u izvanbračnoj zajednici od 1980. godine pa do smrti RD dana 6. veljače 2011. godine.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. RD, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu. Navodi da je sa pok. RD živjela u izvanbračnoj zajednici više od tri godine, odnosno, da su se vjenčali 1972., razveli 1980 te da su od 1980. dalje nastavili živjeti u izvanbračnoj zajednici do njegove smrti 16. veljače 2011.

2. Protustranka HZMO je u svom očitovanju navodi da se protivi utvrđenju sve do provođenja predloženih dokaza.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagateljice i svjedoka ĐD, FD i ND.

4. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19,– dalje ZMO) propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

5. Zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. zaključeno je, pozivom na odredbe čl. 433. i čl. 438. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20 – dalje ObZ), da se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice, to se međutim, ne odnosi na situacije kada je podizanje takve tužbe predviđeno posebnim propisom. Dakle, utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice sukladno odredbi čl. 22. st. 3. ZMO-a predstavlja izuzetak u odnosu na pravno shvaćanje predsjednika građanskih odjela Županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 15. lipnja 2018.

6. S obzirom da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. ObZ sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

7. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 25-26 spisa) i smrtni list (list 4 spisa) utvrđeno je da je RD rođen dana **.**.1947. umro dana **.**.2011. Nadalje, da je dana 16. prosinca 1972. sklopio brak sa JD, a koji je brak razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zagrebu broj P2-1724/79 od 23. travnja 1980.

8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 23-24 spisa) utvrđeno je da je predlagateljica rođena dana **.**.1944. te da je 16. prosinca 1972. sklopila brak sa RD i pritom uzela muževo prezime, a koji je brak rastavljen pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zagrebu broj P2-1724/79 od 13. kolovoza 1980.

9. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu (list 7 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od dana 20. prosinca 1974. na adresi u [adresa].

10. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za pok. RD (list 5 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od dana 20. prosinca 1974. do 16. veljače 2011. na adresi u [adresa].

11. Čitanjem rješenja o nasljeđivanju iza pokojnog RD kojega je donio javni bilježnik Mladen Ježek dana 4. travnja 2011. pod poslovnim brojem O-1552/11 utvrđeno je da je nasljednicom proglašena predlagateljica kao izvanbračna supruga pok. ostavitelja.

12. Predlagateljica je na ročištu održanom dana 16. svibnja 2025. iskazala da su se ona i pok. RD razveli 1980. i on je onda ostao u stanu sve do smrti. Nisu bili u dobrim odnosima. On naime nije imao kuda otići pa je ostao s njima. Bili su u nekoj čudnoj zajednici, imali su zajedničke financije, ona je plaćala režije, brinula se o kućanstvu a i on je nešto. On je nju volio, ali zbog alkohola su se razveli. Ona je platila troškove sprovoda te je na sprovodu stajala uz lijes. Imaju dvoje djece i djeca su živjela sa njima do svojih 20 godina. Nakon razvoda bilo je svašta ali su spavali u istoj sobi. Pok. RD je bio bolestan te je ona brinula o njemu. Njemu je naime doma pukla aorta pa je odvezen u bolnicu gdje je nakon 26 dana i preminuo. Odlazila mu je u posjete u bolnicu. Voljela ga je kao čovjeka ali nije voljela alkohol. Znali su zajednički ručati a kada je ona vodila djecu na more i on bi došao. Zajedno bi išli i kod prijatelja. Dobro su se slagali dok on nije popio malo alkohola. Živjeli su u garsonijeri te nije bilo mogućnosti da pok. RD spava negdje drugdje. U toj sobi su s njima spavala i djeca. Svako je imao svoj račun te nisu imali punomoći po računima. Nije postojala mogućnost da se iseli iz stana jer nisu imali financijsku podršku.

13. Svjedok ĐD je na ročištu održanom dana 16. svibnja 2025. iskazala da već 20 godina zna AD i A. Družili su se i kada je A bio živ te im je odlazila u kućanstvo u posjete. Znala je da su rastavljeni. Dobro su se ophodili jedan prema drugome. Predlagateljica joj nije ništa pričala o njihovoj zajednici a izgledali su kao par i kao da su u braku. AD zna od 2006., družile su se i bila je kod AD i R u stanu na ispraćaju kada je A umro, a bila je u stanu i prije. Predlagateljica joj nije pričala zašto se razvela od pok. RD, o tome nisu niti razgovarale, kao niti o snašanju troškova kućanstva ili o kakvim drugim stvarima nego su se samo družili. Oni su njoj izgledali skladno. RD je sudjelovao i bio prisutan kada je razgovarala sa predlagateljicom, on je mogao izaći ali nije.

14. Svjedok FD je na ročištu održanom dana 16. svibnja 2025. iskazao da je predlagateljicu i pok. RD upoznao prije 20 godina. On je suprug od ĐD. Upoznao je predlagateljicu i pok. RD u crkvi preko zajedničke prijateljice. Oni su se zajednički družili te je odlazio k njim u stan. Nije ulazio u to jesu li oni rastavljeni. Izgledali su mu kao par. Sa predlagateljicom i pok. RD zajednički se družio i oni su uvijek bili kao par. Nisu pričali o intimnim stvarima.

15. Svjedok ND je na ročištu održanom dana 16. svibnja 2025. iskazao da je on bratić od pok. RD a predlagateljica je snaha. Zna da su se razveli ali ne zna zašto i kada je to bilo. Stalno je bio kod njih u stanu, bili su kućni prijatelji, rodbina i sve. Koliko zna oni su se dobro slagali. Izgledali su kao muž i žena. RD nije pričao o njihovom odnosu. Nema saznanja o njihovim intimnim stvarima i detaljima zajedničkog života.

16. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu. Naime, glede dijela iskaza predlagateljice u kojemu karakterizira svoj odnos sa pok RD, ovaj je sud utvrdio da je predlagateljica ispunjavala sadržaj izvanbračne zajednice, a okolnost da je nije znala okarakterizirati kao emotivnu vezu pripisuje se proteku vremena (14 godina je prošlo od smrti pok. RD) i pravnoj neukosti predlagateljice.

17. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.

18. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagateljica i pokojni RD bili u vezi te su živjeli u istom domaćinstvu u Zagrebu, puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine. Predlagateljica i pokojni RD, prethodno su bili u braku, ali je brak razveden te su nastavili živjeti zajedno, a u kojoj je zajednici Predlagateljica bila neudana, a pokojni RD neoženjen za vrijeme daljnjeg zajedničkog života u istom domaćinstvu koji je trajao sve do smrti RD. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i životna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.

19. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ-pa je sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.

U Zagrebu 21. svibnja 2025.

Sutkinja:

Lucija Arelić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku od petnaest (15) dana, računajući od dana dostave pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjerka za sud i stranke, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Predlagateljici po pun. uz rješenje za plaćanje pristojbe na prijedlog i rješenje

2. Protustranci