Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-5/2024-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od sudaca Vinke Vrančić predsjednice vijeća, Vesne Britvec članice vijeća i suca izvjestitelja i Josipa Štrucelja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja UM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Suić & Škunca iz Zagreba, protiv tužene TM, vl. obrta [obrt]“, proizvodno trgovačkog obrta, TM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Julijanu Skale, odvjetniku iz Karlovca, uz sudjelovanje umješača na strani tuženice Općine Ribnik, [adresa], OIB: 76454200013, zastupane po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Jajaš & Vukelić iz Rijeke, radi predaje u posjed, odlučujući o žalbi tuženice izjavljene protiv presude Općinskog suda u Karlovcu od 12. svibnja 2023., broj P-316/2016, na sjednici vijeća održanoj 21. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tuženice TM, vl. obrta [obrt]“, proizvodno trgovačkog obrta, TM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i odbija se žalba umješača na strani tuženice Općine Ribnik, [adresa], OIB: 76454200013, te se presuda Općinskog suda u Karlovcu od 12. svibnja 2023., broj P-316/2016, potvrđuje.

II Odbija se zahtjev umješača na strani tuženice za naknadu troška žalbe.

III Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Karlovcu od 12. svibnja 2023., broj P-316/2016, točkom I izreke djelomično je usvojen tužbeni zahtjev tužitelja i naloženo je tuženici TM, vlasnici proizvodno trgovačkog obrta [obrt]“ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju UM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], preda u posjed dio poslovnog prostora i to prodavaonicu u površini od 62,36 m2, spremište u površini od 73,20 m2 i spremište u površini od 14,98 m2, a koje prostorije se nalaze u poslovnoj zgradi u [adresa], sve u roku od 15 dana. Točkom II izreke navedene presude s dijelom tužbenog zahtjeva koji se odnosi na površinu prodavaonice od 0,99 m2, površinu spremišta od 1,07 m2, odbijen je zahtjev tužitelja na predaju u posjed. Točkom III izreke prvostupanjske presude naloženo je tuženici da tužitelju nadoknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 2.916,07 EUR / 21.971,14 kn, sve u roku 15 dana.

2. Protiv navedene presude žalbu su pravovremeno izjavili tuženica i umješač na strani tuženice.

2.1. Tuženica je izjavila žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23 i 6/24 - dalje: ZPP), navodeći da pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, da je izreka presude nerazumljiva, da su razlozi presude nejasni i proturječni te da o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava u zapisnik, a o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika. U bitnome tuženica navodi da prvostupanjski sud nije odgovorio na pitanje koji se poslovni prostori nalaze na nekretnini označenoj kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i koja je nekretnina bila predmet kupoprodaje u stečajnom postupku. Tuženica dalje navodi da ne postoji niti jedan dokaz da bi prijeporni poslovni prostori bili vlasništvo PZ Jurovski Brod u stečaju, a koji su najvećim dijelom sagrađeni na kč. br. [katastarska čestica], danas kč. br. [katastarska čestica], koja zemljišna čestica je u vlasništvu Općine Ribnik. Tuženica u žalbi reproducira dokaze koje je prvostupanjski sud proveo te daje ocjenu tih dokaza kao i svoje viđenje pitanja vlasništva na prijepornom poslovnom prostoru. Tuženica predlaže pobijanu presudu preinačiti odbijanjem tužbe i tužbenog zahtjeva te traži trošak postupka.

2.2. Umješač na strani tuženice je izjavio žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. i točka12. ZPP-a, zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Umješač reproducira i daje ocjenu provedenih dokaza, smatra da poslovni prostor koje traži u posjed nisu njegovo vlasništvo te da predaja u posjed predmetnih poslovnih prostora nije moguća ni dopustiva. Umješač smatra da tužitelj nema valjani pravni temelj stjecanja i da na predmetnom poslovnom prostoru nije niti upisan kao vlasnik, da je Kupoprodajnim ugovorom od 1. lipnja 2010. tužitelj kupio samo kč. br. [katastarska čestica], livada [adresa] u [adresa], površine 252 m2, upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška]/a k. o. [katastarska općina]. Umješač se u žalbi poziva na načelo povjerenja u zemljišne knjige koje se očituje u predmnjevi da zemljišne knjige odražavaju potpuno i istinito stanje u pogledu vlasništva te svih drugih stvarnih prava vezanih na nekretninu. Predlaže pobijanu presudu preinačiti odbijanjem tužbe i tužbenog zahtjeva i traži parnični trošak, a u protivnom predlaže pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti sudu na ponovni postupak.

3. Tužitelj u odgovoru na žalbu tužene i na žalbu umješača osporava žalbene navode, ističe da je predmetom kupoprodaje po ugovoru od 1. lipnja 2010. bila nekretnina označena kao kč. br. [katastarska čestica], poslovni objekt u [adresa], površine 252 m2, a koja se u zemljišnim knjigama još i danas ne vodi kao poslovni prostor već se navodi livada [adresa] u [adresa], međutim, na terenu se radi o poslovnoj zgradi sagrađenoj pretežno upravo na dijelu čestice kč. br. [katastarska čestica], a dijelom na susjednim kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica]. Tužitelj dalje navodi da u spisu predmeta postoji čitav niz dokumenata koji opravdavaju tužiteljeve tvrdnje da je on predmnijevani vlasnik koji je od svog prednika kupio poslovnu zgradu sa svim prostorijama a koje su predstavljale izvanknjižno vlasništvo. Tužitelj navodi da se tužena pogrešno poziva na odredbu članka 163. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje: ZVDSP) budući ona nema pravo iz stavka 2. navedenog članka, te navodi da je tužena predmetni prostor dobila u posjed temeljem ugovora o zakupu od 20. siječnja 2007. sklopljenog s tužiteljevim prednikom PZ Jurovski Brod u stečaju. Tužitelj u odgovoru na žalbu ističe da je tužena bila upoznata s oglasom o prodaji poslovnog prostora u vlasništvu PZ Jurovski Brod u stečaju, a kojim da je bio obuhvaćen i dio poslovnih prostora zgrade u [adresa] kojega je ona u to vrijeme držala u posjedu po ugovoru sa stečajnim upraviteljem PZ Jurovski Brod u stečaju, kao i da je znala da je nakon prodaje predmetnog poslovnog prostora, a ukoliko ne zaključi ugovor o zakupu s novim vlasnikom, dužna iseliti i predati poslovni prostor novom vlasniku, te se stoga tužena nalazi u neovlaštenom posjedu predmetnog poslovnog prostora, odnosno da je stekla status nepoštenog posjednika prema članku 165. ZVDSP-a. Nadalje, tužitelj se poziva na očitovanje stečajne upraviteljice CM koje je dano u predmetu Trgovačkog suda u Karlovcu broj St-15/06 u točci 6. očitovanja koja pojašnjava što u stvari predstavlja predmet prodaje, a to je i dio poslovnog prostora koji u zakupu drži [obrt]", a prema Ugovoru o zakupu od 4. listopada 2007., regulirane su i obveze u slučaju prodaje nekretnine stečajnog dužnika, te nesporno proizlazi da je i dio poslovnog prostora koji je predmet ovog postupka, a u posjedu ga drži tužena, predmet prodaje u stečajnom postupku. Tužitelj navodi da je dokazao pravni temelj i istinitost načina svog stjecanja stvari kao predmnijevani vlasnik prema tuženoj koja bez pravnog temelja drži u posjedu predmetni poslovni prostor i da tužena nije dokazala sa ima pravo na posjed. U odnosu na žalbu umješača na strani tužene osporava žalbene navode te navodi da je tužena ušla u posjed predmetnih nekretnina na temelju ugovora o zakupu s prednikom tužitelja PZ Jurovski Brod, a ne s umješačem, te da umješač nije osporavao kupoprodajni ugovor u stečajnom postupku a kojim je tužitelj stekao vlasništvo i predmetnih prostorija. Tužitelj predlaže odbiti žalbe tužene i umješača kao neosnovane, potvrditi prvostupanjsku presudu, te traži trošak žalbe.

4. Žalba tužene nije osnovana.

4.1. Žalba umješača na strani tužene nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu u okviru istaknutih žalbenih razloga i tužene i umješača - dalje žalitelji, a pazeći pri tome po službenoj dužnosti na postojanje apsolutno bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 365. stavak 2. ZPP- a, ovaj sud je utvrdio da donošenjem pobijane presude nije počinjena neka od navedenih povreda zakona, a pobijana presuda nije zahvaćena niti bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. i točka 12. ZPP-a na koju u žalbi upućuju žalitelji. Pravilno je utvrđeno činjenično stanje te je pravilno primijenjeno materijalno pravo kada je djelomično usvojen tužbeni zahtjev tužitelja.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja na predaju u posjed poslovnog prostora, odnosno dijela poslovnog prostora i to prodavaonicu u površini od 63,35 m2, spremište u površini od 73,20 m2 i spremište u površini od 16,05 m2, a koje prostorije se nalaze poslovnoj zgradi u [adresa], budući je na dijelu koji je sagrađen na kč. br. [katastarska čestica] već u posjedu.

7. Sporno je između stranaka što je bilo predmet prodaje stečajnom postupku PZ Jurovski Brod u stečaju.

8. Iz stanja spisa nesporno proizlazi:

- da je u Karlovačkom tjedniku od 6. svibnja 2010. objavljen i oglas za prodaju dijela stečajne imovine stečajnog dužnika PZ Jurovski Brod u stečaju i to: poslovni objekt u [adresa] upisan u k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška]/A, kč. br. [katastarska čestica], površine 252 m2,

- da iz zapisnika Trgovačkog suda broj St-15/06 od 21. listopada 2010. proizlazi da je predmet kupoprodaje nekretnina stečajnog dužnika upisana u k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška]/A, kč. br. [katastarska čestica], površine 252 m2, u naravi poslovni objekt u [adresa],

- da je Kupoprodajni ugovor sklopljen između prednika tužitelja PZ Jurovski Brod u stečaju zastupan po stečajnoj upraviteljici ABC i tužitelja kao kupca, i da je predmet prodaje nekretnina upisana u k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška]/A, livada Vrbovec u starom [adresa], površine 252 m2,

- da iz Uvjerenja o vremenu građenja građevine Upravnog odjela za prostorno uređenje i građenje i zaštitu okoliša, Odsjeka za prostorno uređenje i graditeljstvo Ispostava Ozalj, Klasa: 361-05/13-02/16, Ur. broj: 2133/1-07-02/41-13-05 od 5. svibnja 2013., proizlazi da je poslovna zgrada izgrađena prije 15. veljače 1968., a izgrađena je na kč. br. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina],

- da iz Povijesti promjena za kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Karlovac, Ispostava za katastar nekretnina Ozalj, Klasa: 936-02/13-05/1, Ur. broj:541-13-04-01/4-13-78 od 18. travnja 2013., proizlazi da su se u odnosu na obje kč. br. od 1979. pa na dalje, dogodile promjene, kako u odnosu na površinu navedenih kč. br. tako i u odnosu na posjednike (od PZ Jurovski Brod, MUP-a, MZ Ribnik, do fizičkih osoba),

- da je tuženiku predan u posjed dio poslovnih prostorija koje se nalaze na kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška]/A k. o. [katastarska općina], a što proizlazi iz preslike zapisnika o uvođenju u posjed od 20. lipnja 2010., a iz kojeg zapisnika proizlazi da su tužitelju kao kupcu predane poslovne prostorije, caffe bar, kuhinja, spremište i ostale prostorije, dok će uvođenje u preostali dio poslovnog prostora i to prodavaonice i pripadajućih spremišta uslijediti po isteku otkaznog roka zakupniku [obrt]" vlasništvo TM, a koji zakup ističe 27. lipnja 2010. (list spisa 73),

- da je 29. lipnja 2010. stečajna upraviteljica pokušala uvesti u posjed tužitelja na spornim nekretninama, međutim, primopredaja nije izvršena zbog nepristupanja vlasnice zakupnika TM (list 74 spisa),

- da je Ugovor o zakupu sklopljen 20. siječnja 2007., između prednika tužitelja PZ Jurovski Brod u stečaju i [obrt], vlasništvo tužene,

- da se ugovor sklapa za poslovni prostor ukupne površine 100 m2, na određeno vrijeme, koji nije uknjižen, a najdulje do prodaje nekretnina stečajnog dužnika,

- da je prednik tužitelja po stečajnoj upraviteljici otkazao ugovor o zakupu poslovnog prostora [obrt] obzirom da je poslovni prostor prodan,

- da tužena odbija predati u posjed tužitelju poslovni prostor za koji je imala Ugovor o zakupu s prednikom tužitelja PZ Jurovski Brod u stečaju, jer da taj dio poslovnog prostora nije bio predmet kupoprodaje u stečajnom postupku.

9. Nisu osnovani žalbeni razlozi da prvostupanjski sud nije utvrdio što je bilo predmet kupoprodaje.

10. Prvostupanjski sud je radi utvrđenja što je bilo predmet kupoprodajnog ugovora u stečajnom postupku, proveo dokazni postupak saslušanjem svjedoka, te je u više navrata provodio i vještačenje po vještacima geometrima, kao i građevinskom vještaku, obzirom se dio poslovnih prostora koje je kupio tužitelj nalazi na kč. br. [katastarska čestica], a dio na kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], ranije kč. br. [katastarska čestica] (sada obje vlasništvo umješača).

11. Prvostupanjski sud nakon niza provedenih vještačenja utvrđuje da se na kč. br. [katastarska čestica] doista ne nalaze predmetne prostorije.

12. Tako je nesporno, a što proizlazi iz geodetske identifikacije te nalaza i dopune nalaza građevinskog vještaka, da prodajni prostor - trgovina ima ukupnu površinu od 62,36 m2, od koje površine se na kč. br. [katastarska čestica] nalazi dio od 12,26 m2, spremište / kancelarija ima ukupnu površinu od 14,98 m2 od čega se 12,26 m2 nalazi na kč. br. [katastarska čestica], a spremište (koje građevinski vještak imenuje neuređenim prostorom) u površini od 73,68 m2 u cijelosti se nalazi na kč. br. [katastarska čestica] koja je ranije nosila oznaku kč. br. [katastarska čestica].

13. Stoga prvostupanjski sud utvrđuje da su predmet kupoprodaje osim nesporno izgrađenih poslovnih prostorija na kč. br. [katastarska čestica] koje dijelom zahvaćaju kč. br. [katastarska čestica] i poslovne prostorije koje su izgrađene na kč. br. [katastarska čestica], ali i dijelom na kč. br. [katastarska čestica] kako proizlazi iz točke 12. ovog obrazloženja.

14. I prema stavu ovog suda predmet kupoprodajnog ugovora s prednikom tužitelja PZ Jurovski Brod u stečaju, bile su poslovne prostorije sagrađene na kč. br. [katastarska čestica], a koje nesporno čine prostorije koje su tužitelju predane u posjed zapisnikom od 20. lipnja 2010., a kojim je od strane stečajne upraviteljice konstatirano da će se preostali dio poslovnih prostorija, i to prodavaonica i pripadajuća spremišta, predati u posjed po isteku otkaznog roka zakupniku, a što je konstatirano i Ugovorom o zakupu s [obrt] kao zakupnikom.

15. Predmetne poslovne prostorije su dio poslovnog kompleksa koji je nesporno izgrađen na više zemljišnih čestica prema Uvjerenju o vremenu građenja građevine Upravnog odjela za prostorno uređenje i građenje i zaštitu okoliša, Odsjeka za prostorno uređenje i graditeljstvo, Ispostava Ozalj, Klasa: 361-05/13-02/16, Ur, broj:

2133/1-07-02/41-13-05 od 5. svibnja 2013., a izgrađena je na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], time da prema iskazima vještaka Mate Šole i Čedomira Sekulića, vještaka geodetske struke, prvo je izgrađen poslovni objekt, a onda je izvršena parcelacija zemljišta, protivno pravilima struke, te je bio na korištenju više pravnih subjekta, odnosno pojedini poslovni prostori su bili na korištenju od prednika tužitelja, prednika Općine Ribnik, MUP-a, Vatrogasaca, te je vidljivo da je i parcelacija zemljišta izvršena nakon izgradnje kompleksa zgrada, a prema potrebi korisnika.

16. Nije osnovan žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 12. ZPP-a budući je presuđeno upravo onako kako je tužitelj i utužio, odnosno čak i manje obzirom na razliku u površini, ali nikako preko tužbenog zahtjeva, kako to pogrešno u žalbi ističe umješač na strani tužene. Naime, tužbeni zahtjev tužitelja ne odnosi se samo na dio poslovnih prostorija koje se nalaze na kč. br. [katastarska čestica], kako tvrdi tužena, već i na dio poslovnih prostorija koje se nalaze na kč. br. [katastarska čestica], a što proizlazi iz Ugovora o zakupu tih prostorija koji je tužena sklopila s prednikom tužitelja, kao i iz zapisnika o uvođenju u posjed i zapisnika o primopredaji poslovnih prostorija koje je sačinila stečajna upraviteljica prednika tužitelja.

17. Prvostupanjski sud navodi da je tužitelj tužbeni zahtjev postavio s osnova svojeg prava vlasništva nad predmetnim prostorijama, a u skladu s odredbom članka 161. ZVDSP-a, budući je tužitelj pravo vlasništva stekao kupoprodajnim ugovorom, odnosno na temelju pravnog posla u odnosu na kč. br. [katastarska čestica], kako je ista upisana u zemljišnim knjigama te u odnosu na dijelove površina trgovine i manjeg spremišta koji se na istoj nalaze.

18. Stoga je stav prvostupanjskog suda da se odnos tužitelja i tužene treba cijeniti kroz odredbu članka 161. ZVDSP-a, u odnosu na kč. br. [katastarska čestica] i dijelove prostorija koje se na njoj i nalaze, a bile su predmet ugovora o zakupu kao dio prostorije - trgovine, a u odnosu na preostale dijelove, a što se tiče površina koje se ne nalaze na kč. br. [katastarska čestica] valja primijeniti odredbu članka 166. ZVDSP-a kojom je regulirana vlasnička tužba predmnijevanog vlasnika jer za dijelove prostora koji se ne nalaze na kč. br. [katastarska čestica], a koji su, ocjenom izvedenih dokaza, bili predmet prodaje u stečajnom postupku u cijeloj svojoj površini, tužitelj je postao pretpostavljeni vlasnik i pripada mu, kao vlasniku, tražiti predaju u posjed od tužene koja se u posjedu nalazi, u odnosu na tužitelja, bez valjane pravne osnove.

19. Prema odredbi članka 161. ZVDSP-a, vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari time da bi ostvario to svoje pravo, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva, njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu (članak 162. stavak 1. ZVDSP). Prema članku 163. stavku 1., ZVDSP-a posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako ima pravo koje ovlašćuje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed).

20. Odredbom članka 166. stavak 1. ZVDSP, propisano je da, onog tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istinit način svoga stjecanja stvari smatrat će se vlasnikom te stvari (predmnijevani vlasnik) prema osobi koja stvar posjeduje bez pravnog temelja ili na slabijem pravnom temelju. Stavak 4. članka 166. ZVDSP propisuje da predmnijevani vlasnik treba, umjesto da dokazuje vlasništvo, dokazati činjenice na temelju kojih se predmnijeva njegovo vlasništvo i činjenice od kojih zavisi utemeljenost njegova zahtjeva prema posjedniku

21. Dakle, mora dokazati svoje jače pravo na posjed koji mora biti zakonit, istinit i pošten, odnosno, mora dokazati valjanu osnovu stjecanja i zakoniti način stjecanja. Zahtjevu predmnijevanog vlasnika za predaju u posjed, posjednik se može usprotiviti svim prigovorima kao i kod prave vlasničke tužbe.

22. Obzirom se za publicijansku tužbu traže sve pretpostavke kao i za pravu vlasničku tužbu (reivindikaciju), time što tužitelj umjesto prava vlasništva dokazuje svoje jače pravo na posjed, prvostupanjski sud je utvrdio na temelju provedenog dokaznog postupka da je tužitelj stekao kvalificirani posjed predmetnih poslovnih prostorija, jer je njegov posjed zakonit, istinit i pošte, pa je stoga i njegovo pravo na posjed jače u odnosu na posjed tužene koja, u odnosu na tužitelja, nema pravo na posjed jer nema valjanu pravnu osnovu.

23. Ugovor o zakupu predmetnih poslovnih prostora koji je tužena sklopila s prednikom tužitelja PZ Jurovski Brod u stečaju, a kojim je ugovoreno da će po prodaji predmetnih proslovnih prostorija, tužena iste predati u posjed novom vlasniku, ne daje tuženoj pravo na posjed i prvostupanjski sud cijeni da je njezin posjed u odnosu na posjed tužitelja za koji ima valjani pravni temelj te je i istinit i smatra se predmnijevanim vlasnikom, slabiji.

24. Stoga, ovaj drugostupanjski sud prihvaća ocjenu i stav prvostupanjskog suda da tužena nema pravo na posjed predmetnih poslovnih prostorija, a žalbom niti tužena niti umješač na strani tužene nisu doveli u sumnju zakonitost i pravilnost pobijane presude, pa je na temelju članka 368. ZPP-a, odbijena žalba tužene i odbijena žalba umješača na strani tužene, a prvostupanjska presuda je potvrđena.

25. Odluka o troškovima postupka je zakonita kako po osnovi tako i po visini troškova koji su određeni tužitelju (članak154. i članak155. ZPP).

26. Odbijen je zahtjev umješača na strani tužene za naknadu troška žalbe, kao i zahtjev tužitelja za naknadu troška odgovora žalbu na temelju članka 166. u svezi sa člankom 154. i člankom 155. ZPP-a.

U Karlovcu 21. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Vinka Vrančić