REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2007/2023-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Nevenki Božinović Čupin, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice OŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], O [adresa], zastupana po punomoćniku Zvonimiru Bodrožiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, zastupan po punomoćniku Ivani Grgić Zovko, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 7. travnja 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 21. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, isplatiti tužiteljici OŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], O [adresa], iznos od 3.000,00 eura s osnova neimovinske i imovinske štete sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 03.04.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, uvećano za tri postotna poena, a za razdoblje od 30.12.2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana,

II. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, naknaditi tužiteljici OŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], trošak parničnog postupka u iznosu od 1.599,87 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 21. svibnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

i

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe od 5. rujna 2024.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je dana 02.11.2022. došlo do prometne nezgode u Zagrebu, a koju prometnu nezgodu je prouzrokovala ŠŽ kao vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka] osiguranog kod tuženika, te da je u istoj prometnoj nezgodi tužiteljica zadobila tjelesne ozljede kao vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka], da je gore navedeno vozilo krivca za predmetnu prometnu nezgodu reg. oznake [registarska oznaka] bilo obvezno osigurano policom od autoodgovornosti kod tuženika, da je nakon navedene prometne nezgode tužiteljici odmah pružena hitna liječnička pomoć u nadležnoj liječničkoj ustanovi, te da je daljnje liječenje nastavila sukladno uputama liječnika, da su joj dijagnosticirane tjelesne povrede koje su detaljno opisane u liječničkoj dokumentaciji koja se prilaže, da je zbog navedenog štetnog događaja pretrpjela i još uvijek trpi neimovinsku štetu u vidu intenzivnih i dugotrajnih bolova, primarnog i sekundarnog straha, duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti, a nakon završenog liječenja da će ulagati pojačane napore u životu i radu, da joj je za vrijeme liječenja bila potrebna tuđa pomoć i njega bližnjih, te da na temelju naprijed navedenog, te temeljem priležeće medicinske dokumentacije, cijeneći odredbe iz čl. 19. i 1100. Zakona o obveznim odnosima, potražuje naknadu štete s osnova povrede prava osobnosti i to prava na tjelesno i duševno zdravlje, te imovinske štete, i to: za duševne boli zbog smanjene životne aktivnosti, pretrpljene bolove, pretrpljeni strah, te tuđu pomoć i njegu tijekom liječenja. Nadalje ističe kako se obratila tuženiku u mirnom postupku i to odštetnim zahtjevom kojeg je tuženik zaprimio 03.04.2023., nakon čega joj je tuženik isplatio iznos od 1.300,00 EUR s osnova naknade štete, no da isti iznos nikako ne može predstavljati pravičnu novčanu naknadu štete, te zbog tog razloga od tuženika potražuje isplatu daljnjih novčanih iznosa kako je to navedeno u tužbenom zahtjevu, da sukladno Zakonu o obveznim odnosima i drugim pozitivnim propisima od tuženika potražuje i isplatu zakonskih zateznih kamata od dana primitka odštetnog zahtjeva kod tuženika. Slijedom svega naprijed navedenog, predlaže temeljem čl. 461.a st. 4. ZPP-a održati ročište u ovom predmetu, a koje je potrebno radi saslušanja stranke i osiguranja pravičnog vođenja postupka, te po provedenom postupku i izvedenim dokazima, donijeti presudu kojom se nalaže tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 700,00 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 03.04.2023. do isplate, kao i da joj naknadi trošak parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate.

1.1. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 05. rujna 2024., po provedenom medicinskom vještačenju, tužiteljica potražuje od tuženika isplatu iznosa od 3.000,00 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 03. travnja 2023. do isplate, kao i da joj naknadi trošak parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu, nastanak štetnog događaja i odgovornost, dok osporava visinu štete preko nesporno isplaćenog iznosa od 1.300,00 eur, te utuženi tijek kamata.

2.1. Na ročištu održanom dana 07. travnja 2025. tuženik se protivi preinaci tužbenog zahtjeva od 05.09.2024.

3. Tijekom postupka izvođenja dokaza sud je izvršio uvid u potvrdu MUP-a RH, PU zagrebačka, I. Postaja prometne policije Zagreb od 27.11.2022. (list 6-7 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 8-14 spisa), račune Specijalne bolnice Sv. Katarina od dana 30.11.2022. (list 15 spisa), 12.12.2022. (list 16 spisa), 13.03.2023. (list 17 spisa), račune Privatne prakse fizikalne terapije Željko Cop (list 18-21 spisa), dopis Državnog zavoda za statistiku od 06.12.2022. o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto plaći NKV radnika u RH (list 22 spisa), odštetni zahtjev tužitelja od 24. ožujka 2023. (list 23-25 spisa), obavijest o primitku odštetnog zahtjeva (list 26 spisa), ovjerenu presliku cjelokupnog zdravstvenog kartona tužiteljice (list 43-120 spisa), provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Zvonimiru Puljizu (list 127-131 spisa).

4. Ocijenivši izvedene dokaze sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 (pročišćeni tekst), 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; u daljnjem tekstu: ZPP) te primijenivši materijalno pravo na tako utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud je utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev osnovan.

5. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija i odgovornost, dok je sporna visina tužbenog zahtjeva preko nesporno isplaćenog iznosa, kao i zatraženi tijek zatezne kamate.

6. Radi utvrđivanja visine tužbenog zahtjeva provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Zvonimiru Puljizu.

7. Stalni sudski vještak dr. Zvonimir Puljiz u svom nalazu i mišljenju od 09. srpnja 2024. navodi da je tužiteljica stradala u prometnoj nesreći kao putnik u osobnom automobilu na način opisan u tužbi dana 02.11.2022., kada je zadobila udarac u glavu i porezotinu na glavi te trzajnu ozljedu vratne kralješnice i istegnuće paravertebralnih mišića vratne kralježnice, da joj je istog dana po ozljeđivanju pružena hitna medicinska pomoć te je prevežena kolima hitne pomoći u KBC Zagreb gdje je učinjen pregled i obrada rane te je tužiteljica nakon toga otpuštena na kućnu njegu s preporukom simptomatske terapije, da je 2 dana nakon predmetnog štetnog događaja osjetila bolove te zatezanje vrata za koje je mislila da će proći uz preporučenu simptomatsku terapiju, a obzirom da tegobe nisu prolazile javila se ponovo na hitnu kiruršku službu zbog pogoršanja tegoba kada je učinjena radiološka obrada torakalne kralješnice te preporučena simptomatska terapija, da se nakon nekoliko dana zbog perzistiranja tegoba u vratu javila opet u hitnu službu zbog ukočenosti vrata, da je u nastavku liječenja kontrolirana i liječena po fizijatru i da je provela fizikalnu terapiju, a zbog perzistiranja straha nakon predmetnog štetnog događaja odlazila je na tretmane psihologa tokom cijele 2023. Vještak nadalje navodi da su tužiteljici navedene ozljede uzrokovale povredu tjelesnog i duševnog zdravlja, da su ozljede u uzročno-posljedičnoj vezi sa štetnim događajem. U odnosu na uzročno – posljedičnu vezu vještak navodi da ovakvo ozljeđivanje nastaje i kod najmanjih iznosa tzv. akceleracijsko deceleracijskih sila sraza, da je dostatan sraz objekta (vozila) i u najmanjem mogućem iznosu sila, a koje pak može uzrokovati značajno ozljeđivanje, da su zadobivene ozljede u direktnoj svezi s mehanizmom nastanka ozljeđivanja, da vezivanje sigurnosnim pojasom ne isključuje navedeno ozljeđivanje, posebno nastanak trzajne ozljede vratne kralješnice, da se radilo o lakim tjelesnim ozljedama s nastalom umjerenom onesposobljenošću vrata, da su ozljede bile liječene na uobičajen način, a aktivno liječenje je završeno sa kontrolnim pregledom fizijatra u 03. mjesecu 2023. u kojem se navodi da su tegobe u regresiji, ali i dalje prisutne, da stanje nije zadovoljavajuće, ali je stacionarno i preporuča se provoditi samostalno naučene vježbe i povremeno ponoviti fizikalnu terapiju.

7.1. Na temelju naprijed navedenog nalaza vještaka daje mišljenje da je kod tužiteljice tzv. primarni strah (koji se javlja za vrijeme neposredne životne ugroženosti) bio jakog intenziteta i kratkog trajanja, da je tzv. sekundarni strah (tj. strah koji se javlja radi tjelesnih ozljeda i brige za ishod liječenja) u jakom intenzitetu trajao 1 dan, u srednjem tjedan dana, a u manjem mjesec dana, da je kasni strah trajao 3 mjeseca, a manifestira se zabrinutošću u situacijama prometa, da zabrinutost u situacijama u prometu ima i dalje, posebno kad prolazi lokacijom na kojoj je došlo do štetnog događaja, što se ubraja u trajne posljedice, da je bol jakog intenziteta trajala oko 1 dana, srednjeg oko 2 tjedna, manjeg još oko 3 mjeseca, da su zaostale manje boli trajnog karaktera i kao takve se ubrajaju u pojačane napore. Nadalje navodi da je postojanje tegoba od strane vratne kralježnice utvrdio i pri pregledu tužiteljice dana 04.07.2024., godinu i 8 mjeseci nakon predmetnog štetnog događaja, što ukazuje da su zaostale tegobe trajnog karaktera, da je nakon provedenog liječenja tužiteljice kao i navedenog vremenskom odmaka došlo do djelomične regresije tegoba sa zaostalom blagom onesposobljenosti vratne kralježnice, da nema podataka da je tužiteljica imala slične tegobe u periodu prije štetnog događaja prema podacima iz priloženog zdravstvenog kartona, da tegobe zaostale nakon ozljede umanjuju opću, životnu i radnu sposobnost tužiteljice za 1 % u kojem omjeru su potrebni pojačani napori u svakodnevnom životu i radu. ( po tzv. Medicinskoj skali radi se o posve lakoj tjelesnoj ozljedi opisanoj pod b): trajno smanjenje tjelesnog i/ili duševnog potencijala koje se javlja kao rezultat tjelesne ozljede i medicinski utvrđenog anatomsko-funkcionalnog integriteta,koji se, stoga, može utvrditi, razjasniti i procijeniti na medicinskoj osnovi, kojemu se pridodaju: bolovi i duševne/psihičke posljedice za koje liječnik zna da u pravilu nastupaju s oštećenjem (tjelesnog i/ili duševnog integriteta kao problemi u tjelesnoj funkciji ili strukturi), kao i posljedice obično i objektivno ) povezane sa svakodnevnim životom - »ograničenje aktivnosti« kao poteškoće u obavljanju aktivnosti (ili sposobnosti funkcioniranja) i »ograničenje sudjelovanja« kao problemi uključivanja u životne situacije - koje su u pravilu povezane s oštećenjem, da je tužiteljici tuđa pomoć druge osobe bila potrebna za vrijeme provedenog liječenja (mirovanje) kod kuće kroz 7 dana po 2 sata dnevno te nakon toga kroz 21 dan po 1 sat dnevno, da je tužiteljica morala mirovati i nije mogla raditi uobičajene poslove, da joj je pomoć bila potrebna za održavanje osobne higijene, pribavljanja hrane, odlaske na fizikalnu terapiju i druge svakodnevne potrebe, da tužiteljica ima uredno saniran ožiljak na mjestu rane na gornjoj obrvi desno, duljine oko 1cm, da je ožiljak vidljiv uvijek trećim osobama, a ožiljak predstavlja naruženje blagog stupnja.

8. Na naprijed navedeni nalaz i mišljenje stranke nisu isticale nikakve primjedbe niti prigovore, a isti prihvaća i ovaj sud obzirom se zasniva na medicinskoj dokumentaciji koja prileži spisu i kliničkom pregledu tužiteljice, te ovaj sud za isti drži da je jasan, dosljedan i stručno obrazložen, te nema proturječnosti niti nedostataka.

9. Slijedom navedenog, sud je utvrdio kako je tužiteljici u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti, i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, u skladu sa odredbom čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23; dalje u tekstu ZOO), a čime joj je prouzročena neimovinska i imovinska šteta iz čl. 1046. i čl. 1095. st.1. ZOO, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade u skladu sa odredbom čl. 1100. st. 1. ZOO-a.

10. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti kao što su ovdje na tjelesno i duševno zdravlje, za tako međusobno povezane (isprepletene) oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. Sud je pri tome raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi: fizičke boli, strah, duševne boli zbog smanjenja opće i životne aktivnosti te naruženje. One su u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu. Imajući dakle, u vidu utvrđene zadobivene ozljede, te imajući u vidu trajanje i intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova i straha, utvrđeno zaostale duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti u omjeru od ukupno 1%, te zaostalo naruženje blagog stupnja uvijek vidljivo trećim osobama, kao posljedica predmetnog štetnog događaja, u kojem omjeru će tužiteljica još dugi niz godina morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu, a kako je to sve opisano u nalazu i mišljenju vještaka, te imajući u vidu duljinu i trajanje tuđe pomoći i njege koja je utvrđena nalazom i mišljenjem vještaka u trajanju od 35 sati, te odmjerenu cijenu od 4,00 eur po satu temeljem odredbe čl. 1095. ZOO-a i primjenom odredbe čl. 223. ZPP-a, sud je utvrdio da tužiteljici pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu za nastalu neimovinsku i imovinsku štetu (tuđa pomoć i njega) u visini 4.701,72 eur. Budući je tužiteljici od strane tuženika nesporno isplaćen iznos od 1.300,00 eur s naslova neimovinske i imovinske štete (tuđa pomoć i njega) prije pokretanja postupka, istoj s navedenih osnova pripada daljnji iznos od 3.401,72 eur, pa kako tužiteljica potražuje iznos od 3.000,00 eur, sud joj je tako u smislu odredbe iz čl. 2 st. 1 ZPP-a i dosudio.

11. Tužiteljica ima pravo na zateznu kamatu sukladno odredbi čl. 29. st.1. ZOO-a, a u svezi s čl. 1086. i čl. 12. st. 1. i st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/15, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14; dalje: ZOOP), a koji je lex specialis koji se primjenjuje na predmetni slučaj. Kako je tužiteljica zateznu kamatu zatražila od 03.04.2023., odnosno od dana kada je tuženik zaprimio odštetni zahtjev, ista joj je tako i dosuđena.

12. Odluka o visini stope zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. i. 8. ZOO.

13. Slijedom svega navedenoga, odlučeno je kao pod točkom I. izreke ove presude.

14. U odnosu na protivljenje tuženika preinaci tužbe koju je učinila tužiteljica podneskom od 05. rujna 2024. (kojim konačno precizira tužbeni zahtjev) valja reći da je tužiteljica doista navedenim podneskom povisila tužbeni zahtjev i to s prvotno utuženih 700,00 eur na konačno postavljenih 3.000,00 eur. Opisano povišenje zahtjeva, po mišljenju ovog suda, predstavlja preinaku tužbe u smislu odredbe čl. 191. st.1. ZPP, međutim budući da je ista posljedica provedenog medicinskog vještačenja, to sud uz primjenu odredbe čl. 190. st. 2. ZPP smatra da tužiteljica tužbu nije preinačila do zaključenja prethodnog postupka, ali bez svoje krivnje pa je na temelju odredbe čl. 190. st. 3. ZPP sud preinaku dopustio smatrajući istu svrsishodnom za konačno rješenje odnosa među strankama te je odlučeno kao u izreci rješenja. Naime, specifičnost je spora za naknadu štete zbog povrede prava osobnosti to što u trenutku zaključenja prethodnog postupka, po prirodi stvari (jer nije proveden dokaz medicinskim vještačenjem), tužiteljica ne može istaknuti potpuno određen tužbeni zahtjev u pogledu visine štete, već je to moguće učiniti tek tijekom postupka i to u pravilu nakon provedenog medicinskog vještačenja. To stoga jer u trenutku podnošenja tužbe kao i u trenutku zaključenja prethodnog postupka tužiteljica ne može sa sigurnošću znati opseg i visinu štete, radi čega je na pripremnom ročištu i predložila provođenje medicinskog vještačenja u smislu odredbe čl. 250. ZPP-a.

15. Tužiteljica je uskladila tužbeni zahtjev nakon provedenog vještačenja kada je imala saznanje o obujmu štete, a što je nametnulo preinaku tužbe do koje je došlo upravo zbog okolnosti koje su nastale nakon zaključenog prethodnog postupka, a koje okolnosti su samo i isključivo rezultat provedenog dokaza - medicinskog vještačenja – nakon čega je tužiteljica dobila saznanje o realnoj šteti, koja je proizišla iz štetnog događaja. Kako tužiteljica na temelju iste činjenične osnove traži više nego što je bilo utuženo, jer je već u tužbi morala odrediti opseg tužbenog zahtjeva, a preinaka tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva daje joj mogućnost da tužbeni zahtjev prilagodi rezultatima raspravljanja. U protivnom, provedeno vještačenje ne bi imalo smisla, jer ako je sudu potrebno stručno znanje vještaka kako bi se utvrdio opseg i visina štete (čl. 250. ZPP-a) isto to je potrebno i tužiteljici da točno postavi tužbeni zahtjev, sukladno rezultatima provedenog vještačenja. Stoga je u konkretnoj situaciji riječ o okolnostima koje su nastale nakon zaključenja prethodnog postupka, okolnostima koje su rezultat provođenja dokaza koji je na temelju prijedloga tužiteljice na pripremnom ročištu proveden, pa u takvim situacijama nedopuštenost preinake tužbe može teško ugroziti pravozaštitnu funkciju sudskog parničnog postupka. Imajući u vidu sve izložene okolnosti, sud je, unatoč zaključenju prethodnog postupka i unatoč protivljenju tuženika dopustio preinaku tužbe jer je stava da tužiteljica bez svoje krivnje nije mogla ranije preinačiti tužbu, jer joj nisu bili dostupni svi potrebni podaci ili dokazi (medicinsko vještačenje), a takva preinaka tužbe je s procesno pravnog stajališta svrsishodna za konačno rješenje odnosa među strankama (tako i Županijski sud u Velikoj Gorici u odluci Gž-1407/15 od 26. rujna 2016.).

16. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. u vezi čl. 151. i čl. 155. st. 1. ZPP. Tužiteljici je u skladu sa odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23; dalje u tekstu Tarifa), prema priloženom troškovniku i vrijednosti predmeta spora u trenutku poduzimanja svake radnje priznat trošak za: sastav odštetnog zahtjeva u iznosu od 75 bodova (Tbr. 32 Tarife), sastav tužbe u iznosu od 75 bodova (Tbr. 7/1 Tarife), sastav podneska od 02.11.2023. u iznosu od 75 bodova (Tbr. 8/1 Tarife), zastupanje na ročištu od 15.05.2024. u iznosu od 75 bodova (Tbr. 9/1 Tarife), sastav podneska od 04.06.2024. u iznosu od 18,75 bodova (Tbr. 8/4 Tarife), sastav podneska od 05.09.2024. u iznosu od 100 bodova (Tbr. 8/1 Tarife), zastupanja na ročištu od 07.04.2025. u iznosu od 100 bodova (Tbr. 9/1 Tarife), odnosno ukupno 518,75 bodova, što uz vrijednost jednog boda od 2,00 eura (Tbr. 54 Tarife) daje iznos od 1.037,50 eur, te sve uvećano za 25% PDV-a (Tbr. 46 Tarife) daje iznos od 1.296,88 eura. Navedeni iznos valjalo je uvećati za iznos od 200,00 eura s naslova troška medicinskog vještačenja, za iznos od 26,54 eur s naslova sudske pristojbe na tužbu i iznos od 76,45 eur s naslova sudske pristojbe na presudu, tako da sveukupan trošak tužiteljice iznosi 1.599,87 eur, te je stoga odlučeno kao pod točkom II. izreke ove presude.

16.1. Tužiteljici nije priznat trošak sastava podneska od 31.07.2023. obzirom da navedeni podnesak ne prileži spisu, kao niti trošak sudske pristojbe na odgovor na tužbu obzirom da tužiteljica nije obveznik plaćanja navedene pristojbe.

17. Na dosuđeni iznos parničnog troška tužiteljici je dosuđena i zatezna kamata od presuđenja do isplate u skladu s odredbom 151. st. 3. ZPP-a, po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. i čl. 8 ZOO-a.

U Zagrebu, dana 21. svibnja 2025.

Sudac:

Nevenka Božinović Čupin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom Županijskom sudu, koja se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka, putem ovoga suda. Žalba se podnosi u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

-od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, bez obzira da li je stranka na to ročište pristupila, odnosno

-od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

DNA:

- pun. tužitelja uz nalog za plaćanje sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,54 eur te na presudu u iznosu od 76,45 eur

- pun. tuženika