REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-1107/2024-11

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Luciji Arelić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagateljice PB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Andreji Kušec Kovačević, odvjetnici u Vrbovcu i I protustranke NB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II protustranke MB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], III protustranke RB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], IV protustranke KB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], uz sudjelovanje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 21. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da su predlagateljica PB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i sada pok. UB, OIB: [osobni identifikacijski broj], živjeli u izvanbračnoj zajednici od 1996. godine pa do smrti UB dana 13. lipnja 2023. godine.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. UB, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu. Navodi da je da sa pok. UB, koji je preminuo dana **.**.2023., živjela u izvanbračnoj zajednici neprekidno od 1996. Prije zasnivanja izvanbračne zajednice predlagateljica i pok. UB od 1988. godine bili su u braku koji je razveden Presudom Općinskog suda u Vrbovcu 22.05.1995. Međutim, već sljedeće godine bivši su bračni drugovi ponovo zasnovali zajednicu koja je trajala do smrti pok. UB. Zajednički su živjeli na adresi prebivališta od 1988. do dana smrti pok. UB. Tijekom trajanja njihove izvanbračne zajednice rođeno je dvoje djece i to MB rođena **.**.2000. i NB rođena **.**.2003., ovdje I i II protustranke. U ostavinskom postupku iza pok. UB predlagateljica je proglašena njegovom nasljednicom, koji status su joj priznale sve protustranke. Predlagateljica ima pravni interes za podnošenjem ovog prijedloga obzirom da kao izvanbračna supruga pok. UB ima pravo na obiteljsku mirovinu.

2. Protustranke su se u svome očitovanju usuglasili sa prijedlogom predlagateljice, dok se zainteresirana osoba opreza radi usprotivila prijedlogu do provođenja predloženih dokaza.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagateljice, te svjedoka OB, IB i CB.

4. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19,– dalje ZMO) propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

5. Zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. zaključeno je, pozivom na odredbe čl. 433. i čl. 438. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20 – dalje ObZ), da se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice, to se međutim, ne odnosi na situacije kada je podizanje takve tužbe predviđeno posebnim propisom. Dakle, utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice sukladno odredbi čl. 22. st. 3. ZMO-a predstavlja izuzetak u odnosu na pravno shvaćanje predsjednika građanskih odjela Županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 15. lipnja 2018.

6. S obzirom da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. ObZ sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

7. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 4-5 spisa) utvrđeno je da je JB rođen dana **.**.1961. u [adresa], BiH umro dana **.**.2023. u Božjakovini. Dana 15. listopada 1988. zaključio je brak sa EB, a koji je brak razveden presudom Općinskog suda u Vrbovcu broj P2-2/95 od 22. svibnja 1995.

8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 6-7 spisa) utvrđeno je da je EB (predlagateljica) rođena dana **.**.1964. te da je 15. listopada 1988. sklopila brak sa UB i pritom uzela muževo prezime, a koji je brak razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Vrbovcu broj P2-2/95 od 24. veljače 1995.

9. Uvidom u Elektronički zapis o prebivalištu za predlagateljicu (list 9 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od dana 27. svibnja 1988. na adresi u [adresa].

10. Uvidom u Elektronički zapis o prebivalištu za pok. BB (list 8 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od dana 26. kolovoza 1992. na adresi u [adresa].

11. Čitanjem rješenja o nasljeđivanju iza pokojnog JB koje je donio javnibilježnik ZB iz [adresa] pod poslovnim brojem O-946/23 dana 25. listopada 2023. utvrđeno je da su nasljednicima proglašene predlagateljica kao izvanbračna supruga i kćeri NB i MB.

12. Čitanjem Elektroničkog zapisa iz matice rođenih za MB (ovdje II protustranku utvrđeno je da je ona rođena **.**.2000. od oca UB i majke PB.

13. Čitanjem Elektroničkog zapisa iz matice rođenih za NB (ovdje I protustranku utvrđeno je da je ona rođena **.**.2003. od oca UB i majke PB.

14. Predlagateljica PB je na ročištu održanom dana 7. svibnja 2025. izjavila da su pok. UB i ona bili u braku od 1995. a potom su se nakon 2 godine ponovno povezali te ponovno počeli živjeti na adresi [adresa]. To je njihova zajednička kuća u kojoj su živjeli i za vrijeme braka, i iz koje su se oboje iselili kada su se razveli da bi se kao u ponovno tamo zajednički vratili. Više se nisu razdvajali sve od Martinove smrti. Misli da je njihova zajednica bila emotivne naravi. Imali su zajedničke financije te su zajedno brinuli o domaćinstvu. Odlazili su zajednički na izlete i putovanja. Pok. UB je umro u vlaku a ona je sa kćerkama organizirala pogreb koji su i financirali. Na sprovodu je stajala uz odar te je dobila i zastavu jer je to bio vojni pogreb. Pok. UB je imao i dvoje djece iz prethodnog braka ovdje III i IV protustranke koje je praktički i othranila te su oni i živjeli s njima u Pokasima. UB je umro od zatajenja srca.

15. Svjedok OB na ročištu održanom dana 7. svibnja 2024. iskazala je da je ona susjeda u [adresa] te zna da su predlagateljica i pok. UB bili u braku ali nije znala da su se razveli. To joj je predlagateljica rekla kada je on umro. Nije primijetila da bi se oni nekad razdvajali. Bili su u dobro susjedskim odnosima te su se i posjećivali. Činili su joj se super i mislila je da su u braku. Pok. UB je imao i dvoje djece iz prethodnog braka ovdje III i IV protustranke o kojima se predlagateljica brinula te su oni s njima odrasli.

16. Svjedok IB na ročištu održanom dana 7. svibnja 2024. iskazala je da je susjeda predlagateljice. Zna ih od 1996. te su bili u dobro susjedskim odnosima. Nije znala da su predlagateljica i pok. UB rastavljeni a činili su se kao svaka normalna obitelj. Nije primijetila da bi se ikada razdvajali. Sjeća se da su zajednički vodili domaćinstvo i gradili kuću.

17. Svjedok CB na ročištu održanom dana 7. svibnja 2024. iskazala je da je susjeda predlagateljice od 2000. g. Nije nikada primijetila da bi se predlagateljica i pok. UB razdvajali ili razilazili. Bili su u dobro susjedskim odnosima, družili su se jer su im djeca išla skupa u školu. Činili su se normalni, nije znala da su rastavljeni i mislila je da su u braku. Predlagateljica. i pok. UB zajednički su brinuli o poljoprivredi, uvijek su bili zajedno te su gradili kuću i dvorišne zgrade.

18. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka i predlagateljice, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu. Ovaj sud nije provodio dokaz saslušanjem protustranaka jer su se iste u cijelosti usuglasile s prijedlogom predlagateljice.

19. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.

20. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagateljica i pokojni UB bili u vezi te su živjeli u istom domaćinstvu u Zagrebu, puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine. Predlagateljica i pokojni UB prethodno su bili u braku, ali nisu bili su u braku za vrijeme daljnjeg zajedničkog života u istom domaćinstvu koji je trajao sve do smrti UB te je Predlagateljica bila neudana, a pokojni UB neoženjen. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.

21. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ-pa je sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.

U Zagrebu 21. svibnja 2025.

Sutkinja:

Lucija Arelić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku od petnaest (15) dana, računajući od dana dostave pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjerka za sud i stranke, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Predlagateljici po pun.

2. I-IV Protustrankama

3. HZMO