Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž R-553/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sutkinja Arijane Bolanča predsjednice vijeća, Marije Šimičić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Sande Celjen Ivančić, u pravnoj stvari tužiteljice MSM, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Meliha Okić Buljanović, odvjetnica iz Zagreba, protiv tuženika Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", [osobni identifikacijski broj], Mirogojska cesta 8, Zagreb, radi isplate, odlučujući o žalbama stranaka protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj: Pr-8876/2021-16 od 23. rujna 2024., na sjednici održanoj 21. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e:

I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj: Pr-8876/2021-16 od 23. rujna 2024. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke, kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev tužiteljice, pod točkom II. izreke, kojim je naloženo tuženiku da naknadi tužiteljici troškove postupka i pod točkom IV. izreke, kojim je odbijen zahtjev tuženika za naknadom troškova postupka.

II. Djelomično se uvažava žalba tužiteljice, pa se preinačuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj: Pr-8876/2021-16 od 23. rujna 2024. u pobijanom dijelu pod točkom III. izreke, kojim je odbijena sa zahtjevom za naknadom troškova postupka za iznos od 112,50 eura, tako da se sudi:

"Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi parnični trošak i u daljnjem iznosu od 112,50 eura sa zateznim kamatama tekućim od 23. rujna 2024. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi da dan 1. siječnja, a za drugu polugodište referentna stopa koja je na snazi dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana, dok se za više zatraženo zahtjev tužiteljice za naknadom troškova postupka odbija kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku da naknadi tužiteljici troškove žalbenog postupka u iznosu od 21,00 eura.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku da isplati tužiteljici bruto iznos od 1.365,72 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku na mjesečne iznose, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u svakom dosuđenom bruto iznosu, a kako je to specificirano u izreci presude (točka I. izreke). Odlukom o troškovima postupka sadržanoj u istoj presudi naloženo je tuženiku da tužiteljici naknadi troškove postupka u iznosu od 990,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 23. rujna 2024. do isplate (točka II. izreke), dok je tužiteljica odbijena sa zahtjevom za naknadom parničnog troška preko dosuđenih 990 euro kao neosnovanim (točka III. izreke), a odbijen je i zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška kao neosnovan (točka IV. izreke).

2. Protiv te presude žale obje stranke.

2.1. Tužiteljica je pobija u dijelu pod točkom III. izreke, kojim je odbijen njezin zahtjev za naknadom troškova postupka preko dosuđenog iznosa, zbog žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavkom 1. točkom 1. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 88/05., 2/07. - odluka USRH, 84/08., 96/08. - odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 43/13.-rješenje USRH, 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se preinači shodno žalbenim navodima.

2.2. Tuženik je pobija u cijelosti, ali kako nema pravni interes pobijati je u navedenom dijelu pod točkom III. izreke, to je pobija pod točkama I., II. i IV. izreke, zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavka 1. ZPP-a, s prijedlogom da se preinači na način da se odbije tužbeni zahtjev, podredno, da se u tom dijelu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

2.3. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

3. Žalba tužiteljice djelomično je osnovana.

3.1. Žalba tuženika nije osnovana.

4. Prema odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava. Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od navedenih povreda.

4.1. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju upućuje tuženik jer je izreka pobijane presude jasna i razumljiva te ne proturječi sama sebi ni razlozima presude. Presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama koji nisu nejasni ni nerazumljivi, te nema proturječnosti između razloga presude i sadržaja izvedenih dokaza pa se može ispitati zakonitost i pravilnost presude.

4.2. Nije ostvaren ni žalbeni razlog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja jer je sporne odlučne činjenice prvostupanjski sud pravilno utvrdio i raspravio u smislu odredbe članka 8. ZPP-a.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike plaće za razdoblje od veljače 2016. do veljače 2017., a koji temelji na odredbi članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. i na Arbitražnoj odluci od 7. prosinca 2011.

6. Prvostupanjski sud prihvatio je tužbeni zahtjev pozivom na odredbe članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama („Narodne novine“, broj 27/01. i 39/09. – u daljnjem tekstu: ZPJS) te članka 2. i 3. Zakona o osnovici plaće u javnim službama („Narodne novine“, broj 39/09. i 124/09. – u daljnjem tekstu: ZOPJS).

7. Iz utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi sljedeće:

- da je tužiteljica u utuženom razdoblju bila zaposlenica tuženika,

- da su Vlada Republike Hrvatske i Sindikati javnih službi (u daljnjem tekstu: Sindikati) 23. studenog 2006. sklopili Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama (u daljnjem tekstu: Sporazum), kojim je ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama za po 6% posto u 2007., 2008. i 2009. i njihova primjena od 1. siječnja svake godine;

- da su Vlada Republike Hrvatske i Sindikati sklopili 13. svibnja 2009. Dodatak Sporazumu, a kojim Dodatkom je osnovica privremeno zamrznuta na razini iz 2008., na iznos od 5.108,84 kuna bruto, time da su u članku III. utvrdili način povrata osnovice, na način da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kuna nakon rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a,

- da su Vlada Republike Hrvatske i Sindikati 26. listopada 2011. sklopili Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu, a koji tekst je usvojen i Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011. U čl. III. Izmjena Dodatka je određeno da će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kuna bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji DZS ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja),

- da su Vlada RH i Sindikati javnih službi prihvatili 28. prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka kojim se utvrđuje da se, za slučaj da se do 31. prosinca 2012. ne ostvare pretpostavke iz čl. III. Izmjena Dodatka, Vlada obvezuje korigirati osnovicu za obračun plaća u javnim službama, na način da će ista biti na razini koja odgovara utvrđenom paritetu između bruto plaće VSS početnika u javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi u RH za cijelu 2008. na godišnjoj razini. Nadalje, utvrđuje se kako će se, ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u Izmjenama Dodatka, uskladba odgoditi za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao,

- da je 27. studenog 2015. DSZ RH objavio priopćenje za javnost iz kojeg je vidljivo da je u drugom tromjesečju BDP realno veći za 1,2% dok je BDP za treće tromjesečje 2015. DSZ-a realno veći za 2,8% u III. tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014., koji statistički pokazatelji su potvrđeni i procjenom od 4. prosinca 2015. S obzirom da je došlo do poboljšanja stanja, odnosno rasta BDP-a za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te da aritmetička sredina navedene dvije stope iznosi 2%, to je utvrđeno da su se krajem studenoga 2015. ispunili uvjeti za povećanje osnovice u visini od 5.415,37 kn i to temeljem čl. III. Izmjena Dodatka,

- da je u predmetnom razdoblju bio na snazi Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike ("Narodne novine", broj: 141/12. – u daljnjem tekstu: TKU),

- da je tuženik kroz predmetno razdoblje isplaćivao tužiteljici plaću po osnovici od

5.108,84 kn (osnovica iz 2008.);

- da razlika između obračuna po osnovici od 5.108,84 kuna po kojoj su plaće obračunavane i osnovice od 5.415,37 kuna po kojoj da su trebale biti obračunavane za sporno razdoblje iznosi 1.365,72 eura bruto, koja visina je utvrđena na temelju nalaza i mišljenja financijskog vještaka i koji iznos tužiteljica potražuje. .

9. Na temelju utvrđenog, prvostupanjski sud prihvatio je tužbeni zahtjev tužiteljice, smatrajući da Izmjena i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. ima/ju sve elemente Kolektivnog ugovora sklopljenog sukladno odredbama članka 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama ("Narodne novine", broj: 39/09. i 124/09.) na što da upućuje i odredba članka 51. stavka 4. TKU-a kojom je ugovoreno da su Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. i sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njege proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima i da su Vlada RH i sindikati javnih službi 28. prosinca 2012. prihvatili Vjerodostojno tumačenje izmjena dodatka sporazuma radi pojašnjenja primjene članka IV. stavka 5., a u vezi s člankom VII. stavkom 1. Izmjena Dodatka Sporazumu prema kojem su uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe članka III. Izmjena Dodatka Sporazumu ispunjeni krajem 2015. s početkom primjene od siječnja 2016., a što da proizlazi i iz sadržaja citirane odredbe članka III. Izmjena i dopuna Dodatka.

10. Navedena utvrđenja i zaključke prvostupanjskog suda u cijelosti prihvaća i ovaj sud, s time što ni žalbenim navodima tuženika nisu dovedeni u sumnju.

11. Naime, u predmetnom razdoblju, bio je na snazi TKU-a, kojeg su sklopili Vlada Republike Hrvatske i Sindikati (Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat, Nezavisni sindikat zaposlenih u hrvatskom zdravstvenom osiguranju i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske).

11.1. Odredbom članka 51. TKU-a propisano je da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću (stavak 1.), da osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža (stavak 2.), da su dodaci na osnovnu plaću stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, položajni dodaci i uvećanja plaća (stavak 3.), da ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima (stavak 4.).

11.2. Iz Sporazuma sa izmjenama i dopunama proizlazi:

- da će se u svrhu reguliranja zaostajanja plaća u sustavu obrazovanja i znanosti, prilikom obračunavanja plaće, uz povećane osnovice utvrđene člankom 2. Sporazuma, osnovna plaća uvećati dodacima za povećani obujam i složenost posla (od 1. kolovoza 2007. za 2%, 1. srpnja 2008. za 2,1%, 1. srpnja 2009. za 2,2%, 1. srpnja 2010. za 2,2%, od 1. srpnja 2011. za 2,2%, 1. srpnja 2012. za 2,3% - ugovoreni dodaci se za svaku godinu obračunavaju na već uvećani dodatak iz prethodne godine (Sporazum od 25. studenog 2006.),

- da se osnovica za izračun plaće u javnim službama povećava za 2007., 2008. i 2009. za 6% i da će se te obračunske osnovice primjenjivati od 1. siječnja svake godine (Sporazum od 23. studenog 2006.),

- da će osnovica za obračun plaće iznositi 5.415,37 kn za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja – rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, prosječno dva ili više % /mjereno aritmičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a – dva uzastopna tromjesečja/ i primjenjivat će se iza toga do prve slijedeće promjene prema izmjenama i dopunama (članak III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011.),

- da se izmjene i dopune iz članka III. smatraju ugovorom na određeno vrijeme (5 godina) i da se ugovorne strane obvezuju u dobroj vjeri pristupiti produljenu roka trajanja predmetnih izmjena i dopuna za godinu dana u slučaju da u razdoblju od potpisivanja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu do zaključno 2016. bude zabilježen realni međugodišnji rast BDP-a za manji 3% (članak XI. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011.), odnosno da je ugovorena produžena primjena do siječnja,

- da je Izmjenom i dopunom Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011. prihvaćenoj u formi Arbitražne odluke 7. prosinca 2011., izmijenjen članak III. na način da je ugovoreno da osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosi 5.415,37 kn za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine 2% ili više, mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja, te će se primjenjivati iza toga do prve slijedeće promjene prema tim Izmjena i dopunama,

- da je u članku IV. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011. ugovoren način usklađivanja pariteta te je navedeno da će se usklađenje učiniti na način da će šest mjeseci nakon objave podataka iz članka III. Izmjena i Dopuna Sporazuma, ugovorne strane utvrditi odnos (kvocijent) pariteta između pariteta mjesečnih osnova bruto plaća početnika sa VSS u javnim službama za 12 mjeseci (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu bruto nominalnu plaću u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini i istog pariteta iz prethodne alineje u 2008.;

- da je člankom V. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu ugovoreno da se nakon 11 mjeseci od zadnje korekcije osnovice prema člancima II. i IV. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu, Vlada Republike Hrvatske obvezuje započeti obračun i isplatu radi dostizanja ciljane cijene rada u paritetu između mjesečne osnovne bruto prosječne plaće VSS početnika u javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u Republici Hrvatskoj u omjeru 95:100 na način da će se osnovica povećavati za međugodišnji rast prosječne bruto plaće u privredi Republike Hrvatske za zadnjih šest mjeseci za koje postoje podaci Državnog zavoda za statistiku, uvećano za 1,5%.

11.3. Nije sporno da je Vlada Republike Hrvatske na temelju članka 6. stavka 2. i članka 7. stavka 1. Zakona o plaćama u javnim službama ("Narodne novine", broj: 27/01.), Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama ("Narodne novine", broj: 25/13.) umanjila koeficijente za 3% (sa 1,25 na 1,2125).

11.4. S obzirom na navedeno i ovaj sud je shvaćanja da Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011. i one prihvaćene u formi Arbitražne odluke imaju sve elemente Kolektivnog ugovora sklopljenog sukladno odredbi članka 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama ("Narodne novine", broj: 39/2009. i 124/2009.) na temelju kojeg se osnovica plaća u javnim službama određuje Kolektivnim ugovorom sklopljenim između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi i odredbom članka 51. stavkom 4. TKU, kojim je ugovorena primjena Dodatka Sporazumu sa svim izmjenama i dopunama.

11.5. U prilog istom zaključku ide i činjenica da su Vlada Republike Hrvatske i Sindikati javnih službi 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka Sporazumu prema kojem su uvjeti za povećanje osnovice na temelju odredbe članka III. istih Izmjena ispunjeni krajem 2015., a primjenjuju se od siječnja 2016.

11.6. Kako iz podataka o realnom tromjesečnom stanju BDP-a koje je objavio Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske proizlazi da od četvrtog kvartala 2014. nije bilo negativnog rasta BDP-a već naprotiv da je BDP neprekinuto rastao, odnosno da u razdobljima opisanim u člancima III. – V. nije zabilježen negativan rast BDP-a, to se ne mogu prihvatiti žalbeni navodi tuženice da nisu ispunjeni uvjeti za primjenu članka VII. stavak 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu, s tim više što se ta odredba ne odnosi na povrat osnovice iz članka III., već isključivo na usklađivanje iz članka IV. i V. i što je namjera Vlade Republike Hrvatske bila vraćanje osnovice na razinu iz 2009., odnosno na iznos od 5.415,37 kuna.

11.7. Naime, odgoda uskladbe dvanaest kvartala je konzumirana člankom IV. stavkom 5. i na temelju Vjerodostojnog tumačenja od 28. prosinca 2012., kojim je ugovoreno da je Vlada Republike Hrvatske u obvezi korigirati i isplatiti povećanu osnovicu od 1. travnja 2013. nadalje, ako se do 31. prosinca 2012. ne ispune pretpostavke iz članka III., što znači da je tuženik od 1. siječnja 2016. bio dužan tužiteljici obračunati i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn.

11.8. Kako su za predmetno razdoblje bili ispunjeni uvjeti iz odredbe članka III. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu kojim je određeno da će osnovica za obračun plaće u javnim službama iznositi 5.415,37 kuna, kada rast realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno bude prosječno 2% ili više, te kako razlika između obračuna po osnovici od 5.415,37 kuna i isplaćene bruto plaće u spornom razdoblju iznosi 1.365,72 eura s mjesečnim iznosima navedenim u stavku prvom izreke, to je pravilno prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kad je naložio tuženiku isplatu tog iznosa tužiteljici s pripadajućim zateznim kamatama.

12. Imajući na umu sve prethodno izneseno, pravilno je prvostupanjski sud postupio kada je prihvatio tužbeni zahtjev iz razloga što je tuženik trebao obračunavati i isplaćivati plaću tužiteljici prema osnovici u visini od 5.415,37 kuna bruto za utuženo razdoblje, a sve prema Izmjenama i dopunama i Arbitražnoj odluci, pa svi žalbeni navodi tuženika ne utječu na pravilnost i zakonitost pobijane odluke, a koji u bitnom predstavljaju iznošenje vlastitih zaključaka koji su suprotni pravilnim utvrđenjima i zaključcima prvostupanjskog suda.

13. Odluku o troškovima postupka prvostupanjski sud donio je pozivom na odredbe članka 154. stavka 1. ZPP-a i članka 155. ZPP-a te Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine broj 138/23. – u daljnjem tekstu. Tarifa), a koju odluku tuženik posebnim žalbenim navodima ne pobija.

13.1. U odnosu na žalbene navode tužiteljice ističe se da je pravilno prvostupanjski sud utvrdio koje su radnje u postupku poduzete od strane tužiteljice zastupane po punomoćnici u osobi odvjetnice, a koje su bile potrebne za parnicu, pa je u odnosu na to utvrđenje i vrijednost predmeta spora pravilno tužiteljici dosudio pripadajući trošak, osim u dijelu kada joj nije priznao trošak zastupanja za pripremno ročište održano 28. studenog 2023. u iznosu od 100 bodova (200,00 eura) prema Tbr. 9. točki 1. Tarife, a ne prema tom Tbr. točki 2. Tarife. Ovo iz razloga što iz zapisnika s tog ročišta proizlazi da je tužiteljica izložila tužbu, a tuženik odgovor na tužbu, pa se smatra da je to ročište na kojem se raspravljalo o glavnoj stvari u smislu Tbr. točke 1. Tarife, pri čemu se navodi da su na tom ročištu predloženi i dokazi. Stoga je tužiteljici za zastupanje na ovo ročište trebalo dosuditi i daljnji iznos od 112,50 eura (sadržan je PDV-e) uz dosuđeni iznos za ovu radnju, dok joj trošak za podnesak od 8. svibnja 2024. kojim je specificirala tužbeni zahtjev prema nalazu i mišljenju vještaka ne pripada trošak prema Tbr. 8. točki 1. Tarife, već prema točki 3. tog Tbr., jer se ne radi o obrazloženom podnesku, a kako je to pravilno zaključio i prvostupanjski sud.

13.2. Isto tako, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da u ovom slučaju nije bilo nikakve stvarne potrebe ni opravdanja za sastavljanje obrazloženog podneska od 19. kolovoza 2023. kojim se odgovora na navode odgovora na tužbu, jer je tužiteljica svoje pravno stajalište iznijela u tužbi, pa ga nije trebala ponavljati u tom podnesku. Ovo i iz razloga što izneseno pravno stajalište predstavlja općeprihvaćeni stav sudske prakse, zbog čega nema nikakvih dvojbi oko primjene materijalnog prava u predmetnom i mnogobrojnim drugim postupcima pred sudovima, pa nije bilo nikakve stvarne potrebe ni opravdanja za sastavljanje navedenog obrazloženog podneska kojim se odgovora na navode odgovora na tužbu, a posebno što se sadržaj velikog broja takvih tužbi i podnesaka razlikuje u neznatnom dijelu.

14. Ukazuje se da je i na sjednici Građanskog odjela ovoga suda održanoj 2. rujna 2021. zauzeto pravno shvaćanje prema kojem se, a s obzirom na to da se radi o tipskim predmetima nije bilo potrebno za parnicu očitovati se na odgovor na tužbu.

15. Odlučujući o troškovima žalbenog postupka ovaj je sud tužiteljici priznao trošak sastavljanja žalbe prema njezinom uspjehu u iznosu od 21,euro na temelju odredbe članka 166. stavka 1. ZPP-a.

16. S obzirom na navedeno, valjalo je na temelju odredbe članka 368. stavka 1. ZPP- a i člana 380. točke 3. ZPP-a odlučiti kao u izreci ove odluke.

U Splitu 21. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Arijana Bolanča