Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž R-459/2024-3
R E P U B L I K A H R V AT S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovoga suda i to Vedrane Perkušić kao predsjednice vijeća, dr. sc. Daniele Pivčević kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te dr. sc. Ivana Tironija kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja INTERNATIONAL EVONA d.o.o., Stobreč, Stepinčeva 36, OIB 76118645526, zastupanog po punomoćniku Josipu Tomasu, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženice ID iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Tin Matić i partneri, u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-1488/2022-42 od 16. srpnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 21. svibnja 2025.
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr- 1488/2022-42 od 16. srpnja 2024. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim je potraživao od tuženice isplatu na ime naknade štete iznosa od 21.919,17 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od 1. srpnja 2017. do isplate, kao i zahtjev za naknadu parničnog troška (točka I. izreke). U točki II. izreke naloženo je tužitelju naknaditi tuženici parnični trošak u iznosu od 6.250,00 eura.
2. Žali se tužitelj pobijajući prvostupanjsku presudu zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – u daljnjem tekstu ZPP), te predlaže drugostupanjskom sudu presudu preinačiti na način da se u cijelosti prihvati tužbeni zahtjev, uz naknadu parničnih troškova, podredno presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba tužitelja je osnovana.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 21.919,17 eura sa zakonskim kamatama od 1. srpnja 2017. do isplate, na ime naknade štete zbog manjka u blagajni nastalog prilikom obavljanja poslova tuženice na radnom mjestu glavnog operatera u automat klubu tužitelja.
6. Prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev tužitelja smatrajući kako tužitelj nije dokazao da mu je tuženica skrivljenim ponašanjem pričinila štetu, odnosno da je manjak nastao zbog skrivljenog ponašanja tuženice te da nije konkretizirao i argumentirao u čemu bi se skrivljeno ponašanje sastojalo. Prema stavu suda prvog stupnja tužitelj nije dokazao da je s tuženicom potpisao izjavu o naknadi materijalne štete počinjene umišljajno na štetu poslodavca u smislu Pravilnika tužitelja te nije dokazao da bi tuženica kao glavni operater - blagajnik postupala neodgovorno i svojim ponašanjem namjerno ili krajnjom nepažnjom prouzročila manjak tužitelju. Stoga sud prvog stupnja zaključuje kako tužitelj, na kojem je teret dokaza, nije dokazao uzročnu vezu između nastanka štete i postupanja tuženice sukladno odredbi članka 107. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 64/23., dalje: ZR).
7. Nadalje, sud prvog stupnja zaključuje kako iz dostavljenih izvještaja blagajne za automate za igre na sreću nije razvidno kada i na koji način je došlo do manjka te da u konkretnom slučaju tužitelj za izvješća nije dokazao koji iznosi su obračunati prilikom promjena smjene, posebno u odnosu na preuzimanje smjene od strane tuženice.
8. Osnovano tuženik ukazuje kako je prvostupanjska presuda opterećena bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, odnosno postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.
9. Tužitelj zahtjev za naknadu štete od tuženice temelji na tvrdnji kako je tuženica prilikom obavljanja poslova na radnom mjestu glavnog operatera automat kluba "Vulkan-Čulinećka" u Zagrebu, dana 1. srpnja 2017., postupila suprotno obvezama iz ugovora o radu i protivno članku 83. Pravilnika o radu tužitelja. Ovo stoga što je gostu BD omogućila i odobrila igru na dug na aparatu (ruletu) i to na način da mu je više puta kontinuirano odobravala kredite na različite novčane iznose, koje isti nikada nije podmirio, čime da je uzrokovala štetu tužitelju u iznosu od 21.919,17 eura.
10. Iz obrazloženja pobijane presude nije razvidno na temelju čega sud prvog stupnja temelji svoju odluku i zaključuje da tužbeni zahtjev nije osnovan. Nejasan je naime, navod suda prvog stupnja u točki 18. obrazloženja da: „Iskaz tužene i svjedokinje sud je nije prihvatio kao vjerodostojne i istinite jer su iskazi davani nesigurno, neuvjerljivo i nisu u skladu ostalim dokazima u spisu“. S druge strane, u presudi je izostala ocjena sadržaja drugih izvedenih dokaza u vidu isprava koje su stranke dostavile, analiza istih te dovođenje u međusobni odnos pa osnovano tužitelj u žalbi ukazuje kako nije jasno od kakvog su značaja sudu prvog stupnja bile te isprave u odnosu na odluku koju je donio.
11. Sukladno odredbi članka 338. stavak 4. ZPP-a, sud će u obrazloženju sumarno izložiti zahtjeve stranaka, činjenice koje su iznijele i dokaze koje su predložile. Sud će posebno navesti i obrazložiti koje je od tih činjenica utvrđivao, zašto i kako ih je utvrdio, koje je dokaze izvodio i zašto te kako ih je ocijenio, koje je odredbe materijalnog prava primijenio odlučujući o zahtjevima stranaka, a izjasnit će se, ako je to potrebno, i o stavovima stranaka o pravnoj osnovi spora te o njihovim prijedlozima i prigovorima o kojima nije dao svoje razloge u odlukama koje je već donio tijekom postupka.
12. Međutim, citiranje sadržaja iskaza tuženice i svjedokinje, kao i sadržaja pojedinih dokaza, bez kritičkog pristupa i sveobuhvatne ocjene svih provedenih dokaza i razloga neizvođenja ostalih predloženih dokaza, nije niti može biti valjano obrazloženje sukladno prethodno citiranim odredbama ZPP-a pa pobijana odluka ima nedostataka koji je čine nerazumljivom u čemu se očituje bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.
13. U postupku je tužitelj u prilog svojih tvrdnji predložio izvođenje dokaza, koje dokaze prvostupanjski sud nije proveo niti je u obrazloženju naveo razloge zbog kojih te dokaze nije izveo.
14. Naime, stranke su u parničnom postupku dužne iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelje svoj zahtjev ili kojima pobijaju navode i dokaze protivnika. Osnovno načelo parničnog postupka je načelo stranačke istine, što znači da sud utvrđuje sporne činjenice na temelju onih dokaza koje su mu stranke ponudile. Osnovno pravilo sadržano je u obvezi stranaka na dokazivanje istinitosti iznesenih tvrdnji, pa ako stranka u tome ne uspije, njen zahtjev za pružanje pravne zaštite sud će odbiti, odnosno njen prigovor zahtjevu suprotne strane sud neće prihvatiti.
15. Prema sadržaju pravila o teretu dokazivanja iz članka 221.a ZPP-a, ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja. Dakle, pretpostavka primjene ove odredbe jest da su izvedeni svi dokazi koje je sud ocijenio bitnim za utvrđivanje spornih činjenica.
16. Međutim, u konkretnom slučaju osnovano tužitelj ukazuje kako je sud prvog stupnja propustio analizirati i uzeti u obzir sve odlučne činjenice, između ostaloga, da je tuženica bila u radnom odnosu kod tužitelja od 9. veljače 2015. i izvesti sve predložene dokaze po tužitelju na te okolnosti, saslušati predložene svjedoke kao i analizirati i cijeniti sadržaj dostavljenih isprava, sve kako bi zaključio o tome je li tuženica u radu prilikom štetnog događaja postupila suprotno ugovoru o radu i pravilima poslovanja tužitelja, kao i protivno načinu postupanja u kriznim situacijama.
17. Osim toga, za ukazati je sudu prvog stupnja kako odgovornost radnika za štetu poslodavcu proizlazi iz odredaba ZR-a, a predviđena je i u Pravilniku o radu tužitelja u slučaju kada se ostvare zakonski uvjeti za naknadu štete, pri čemu suprotno stavu suda prvog stupnja, za odgovornost radnika za štetu nije bitno postojanje potpisane izjave o naknadi materijalne štete počinjene umišljajno na štetu poslodavca koju predviđa Pravilnik tužitelja.
18. Osnovano žalitelj prigovara i kako sud prvog stupnja nije proveo predložene dokaze u pogledu dokazivanja visine tužbenog zahtjeva te nije cijenio dokumentaciju priloženu u spis od strane tužitelja (temeljne izvještaje blagajne, dnevni obračun i ostalo), kao što nije dao razloge neprihvaćanja prijedloga tužitelja za provođenje financijskog vještačenja.
19. Pored toga, sud u obrazloženju pobijane presude, uopće nije ocijenio što predstavlja izjava tuženice ovjerene kod javnog bilježnika o priznavanju štete i duga od 3. srpnja 2017., kao što je presudi izostala ocjena značaja izjave tuženice od 13. rujna 2023. kojom opoziva prvu izjavu i utvrđenja zapisnika od 3. srpnja 2017. Sud prvog stupnja nije dao ni razloge prihvaćanja takvog dokaza podnesenog nakon zaključenja prethodnog postupka (članak 299. ZPP).
20. Navedenim, za sada nisu jasni razlozi suda prvog stupnja na kojima temelji zaključak o neosnovanosti zahtjeva tužitelja. Zadatak je suda u obrazloženju presude obrazložiti subjektivne i objektivne elemente spora i objasniti razloge zbog kojih je donio odluku sadržanu u izreci presude. Sud je dužan stečeno uvjerenje o relevantnim okolnostima potkrijepiti uvjerljivim i logičnim razlozima da bi se moglo provjeriti ima li takvo uvjerenje pravnu i činjeničnu osnovu. U konkretnom slučaju to je u odluci izostalo pa prvostupanjski sud nije ispunio svoju zakonsku obvezu iz članka 8. ZPP-a.
21. Opisanim postupanjem, prvostupanjski sud je propustio pravilno i potpuno utvrditi činjenično stanje, sve uz pogrešnu primjenu materijalnog prava iz odredaba članaka 219. i 221.a ZPP-a, odnosno pravila o teretu dokazivanja. Navod suda da tužitelj nije dokazao da bi mu tuženica pričinila štetu odbijajući pritom izvođenje svih dokaznih prijedloga predloženih od strane tužitelja, ne može nadomjestiti valjane razloge o odlučnim činjenicama.
22. Utoliko je dokumentaciju spisa, trebalo sagledati u sklopu ostalih provedenih dokaza i po ocjeni iskaza svjedoka i stranaka te na taj način razmotriti navode tužitelja i priložene dokaze na okolnost da bi tuženica bila odgovorna za štetu tužitelju. U pobijanoj presudi izostala je pravilna ocjena izvedenih dokaza pojedinačno pri čemu je potrebno uzeti u obzir opći dojam o dokazu kao izvoru informacije, o kakvom se dokaznom sredstvu radi (neposredni, posredni dokaz), ima li razloga očekivati da bi dokaz bio nevjerodostojan te je izostalo dovođenje svih izvedenih dokaza u međusobnu vezu.
23. Iz navedenih razloga, propuštanjem iznošenja razloga o odlučnim okolnostima, odnosno u određenom dijelu proturječnošću iznesenih razloga, pobijana presuda je opterećena bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, a kako nisu ispunjeni uvjeti za donošenje presude propisani odredbama članka 373.a ZPP-a, valjalo je presudu ukinuti te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, temeljem odredbe članka 369. stavka 1. ZPP-a.
24. U ponovnom suđenju prvostupanjski sud će otkloniti bitne povrede odredaba parničnog postupka, uvažavajući utvrđenja iz ovog drugostupanjskog rješenja, zatim će, ponovno analizirati sve provedene dokaze i po potrebi provesti pojedine dokaze već predložene od stranaka te na temelju svih dokaza iznijeti svoj zaključak o pravno relevantnim činjenicama ocijenivši rezultate cjelokupnog postupka, pri čemu valja uzeti u obzir ponašanje stranaka tijekom postupka te druge bitne okolnosti. Nakon toga će sud u skladu s odredbom članka 8. ZPP-a, donijeti novu i zakonitu odluku, koju će valjano obrazložiti prema članku 338. stavku 4. ZPP- a, dajući za svoje zaključke jasne i obrazložene razloge, vodeći računa o žalbenim navodima tužitelja i uvažavajući sve upute ovog suda.
25. Kako je ukinuta odluka o glavnoj stvari, valjalo je ukinuti i odluku o parničnom trošku sadržanu u točki II. izreke pobijane presude pa će sud prvog stupnja o troškovima postupka kao i troškovima u povodu pravnog lijeka, odlučiti zajedno s novom odlukom o glavnoj stvari sukladno odredbi članka 166. stavak 3. ZPP-a.
U Splitu 21. svibnja 2025.
Predsjednica vijeća:
Vedrana Perkušić