Broj: Ppž-1191/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća te Mirjane Medić i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković, zapisničarke u prekršajnom postupku protiv okrivljenog BU, zbog prekršaja iz članka 22. stavak 2. i dr. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, III Policijske postaje Zagreb, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu broj Pp-14182/2024 od 5. prosinca 2024., u sjednici vijeća održanoj 21. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Djelomičnim prihvaćanjem žalbe tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, III Policijske postaje Zagreb osnovanom, ukida se pobijana prvostupanjska presuda u odnosu na djelo prekršaja iz članka 22. stavak 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, te se u tom dijelu predmet vraća na ponovno suđenje.

p r e s u d i o  j e

U preostalom dijelu žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, III Policijske postaje Zagreb odbija se kao neosnovana, te se u pobijanom, a neukinutom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu broj Pp-14182/2024 od 5. prosinca 2024., okrivljeni BU je na temelju odredbe članka 182. točka 1. (pogrešno prvostupanjski sud navodi članka 182. stavak 1. točka 1.) Prekršajnog zakona oslobođen od optužbe da bi počinio prekršaje iz članka 22. stavak 2. i članka 24. (pogrešno prvostupanjski sud navodi članka 24. stavak 1.) Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

2. Protiv te presude pravodobnu žalbu je podnio tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačka, III Policijska postaja Zagreb, zbog povrede materijalnog prekršajnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

3. Žalba je djelomično osnovana.

4. Ovaj sud, sukladno odredbi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), ispitivao je pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje tužitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

U odnosu na rješenje

5. U pravu je žalitelj kada navodi da je prvostupanjski sud počinio povredu materijalnog prekršajnog prava kada je na temelju odredbu članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona okrivljenog BU oslobodio za prekršaj iz članka 22. stavak 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. U činjeničnom opisu optužnog prijedloga Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, III Policijske postaje Zagreb, Klasa: 211-07/24-5/25810, Urbroj: 511-19-29-24-1 od 20. rujna 2024., prekršaj iz materijalne odredbe članka 10. točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavak 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, sadrži sva zakonska obilježja psihičkog nasilja u obitelji iz materijalne odredbe, kao i opisanu kvalifikatornu okolnost iz kažnjive odredbe. Stoga je takav optužni akt podoban za postupanje.

6. Povreda dostojanstva ili uznemirenost, stoga uistinu zakonska terminologija, ali i osjećaj straha, koji pojam nije nomotehnički naveden u odredbi članka 10. točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, čine predmetni optužni akt podobnim za postupanje u smislu odredbe članka 160. stavak 5. Prekršajnog zakona na koju se poziva prvostupanjski sud.

7. Ono što se navodi u točci 13. obrazloženja pobijane presude predmet je dokaznog postupka, te u tom smislu i ovlasti prvostupanjskog suda da uredi činjenični opis u skladu sa svojim utvrđenjima (pazeći pri tome na objektivni identitet optužbe), a sve kako bi se osjećaj uznemirenosti i povrede dostojanstva kao subjektivan doživljaj oštećenika, objektivizirao na način da se utvrdi tako grubo uznemiravanje i povreda dostojanstva da se oštećenik ima smatrati žrtvom nasilja u obitelji u smislu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

8. Vrlo općenito i nevezano uz konkretnu oštećenu/žrtvu, polazeći od već spomenute točke 13. obrazloženja, ukoliko bi se u dokaznom postupku utvrdilo da je oštećenik „... bio uplakan ... vidno histeričan ... učinio/propustio učiniti neku radnju ... pobjegao susjedi ... tresle su mu se ruke ... bio nekontroliranih reakcija uslijed stresa ... zaključao se u kuću ...“, sve kao posljedica pretrpljenog psihičkog nasilja, prvostupanjski sud smije, može i u konačnici mora uskladiti činjenični opis djela prekršaja s utvrđenjima koja proizlaze iz dokaznog postupka. Ne bi pri tome prekoračio optužbu, a istovremeno bi je u cijelosti riješio, da je posljedicu kao zakonsko obilježje opisao na jedan od citiranih načina, a potom u zakonskom opisu naveo sadržaj materijalne odredbe i sve obrazložio.

9. U suprotnom, u situaciji kad se ne zna što je činjenični, a što zakonski opis, optužni prijedlog Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, III Policijske postaje Zagreb, Klasa: 211-07/24-5/25810, Urbroj: 511-19-29-24-1 od 20. rujna 2024. u dijelu prekršaja iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji podoban je za postupanje.

10. Imajući u vidu navedeno, valjalo je prihvatiti žalbu tužitelja u tom dijelu osnovanom, ukinuti pobijanu prvostupanjsku presudu u odnosu na djelo prekršaja iz članka 22. stavak 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i predmet vratiti na suđenje i odluku.

11. Na temelju članka 206. stavak 1. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u dijelu - rješenje.

U odnosu na presudu

12. Žalbenim navodima nije dovedena u pitanje odluka prvostupanjskog suda u pogledu prekršaja iz članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

13. Odredba članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisuje kažnjavanje počinitelja nasilja u obitelji koji ne postupa u skladu s izrečenom zaštitnom mjerom. Radi se o djelu koje je dovršeno u trenutku nastanka protupravnog stanja, dakle protekom roka kada se je počinitelj bio dužan javiti na izvršavanje zaštitne mjere izrečene pravomoćnom i izvršnom sudskom odlukom. Stoga su pravomoćnost i izvršnost sudske odluke kojom je izrečena zaštitna mjera, a potom i datum obveze javljanja na izvršavanje zaštitne mjere konstitutivni elementi prekršaja za kojeg se okrivljena tereti. Unutar objektivnog identiteta optužbe u činjeničnom opisu optužnog prijedloga tužitelja sve navedeno je izostalo, slijedom čega nedostaju konstitutivni elementi prekršaja i takav činjenični opis ne može se podvesti pod zakonsko biće prekršaja iz članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

14. Valja tek otkloniti dio obrazloženja u kojem je navedeno da zaštitna mjera odlukom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu broj Pp-9567/2024 od 27. srpnja 2024. nije valjano izrečena te da i stoga valja primijeniti odredbu članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona.

15. Imajući u vidu navedeno, odlučeno je kao u dijelu – presuda.

Zagreb, 21. svibnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Koraljka Polak Medaković, v.r.

Anđa Ćorluka, v.r.

Presuda i rješenje dostavljaju se Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 6 ovjerenih prijepisa.