Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-4671/2025
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća, te Mirjane Medić i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog GO, zbog prekršaja iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj 70/17., 126/19. 84/21. i 114/22.), odlučujući o žalbi okrivljenog GO podnesenoj Općinskog suda u Virovitici broj Pp-2443/2024 od 7. travnja 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 21. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okrivljenog GO osnovanom, ukida se pobijana prvostupanjska presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Virovitici broj Pp-2443/2024 od 7. travnja 2025., okrivljeni GO proglašen je krivim i kažnjen zbog prekršaja iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
2. Protiv te presude pravodobnu žalbu podnio je okrivljeni GO po svojoj braniteljici Marini Burić, odvjetniku iz Osijeka, pobijajući je zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže istu preinačiti odnosno podredno ukinuti i predmet vrati na ponovni postupak.
3. Žalba je osnovana.
4. Ovaj sud, ispitujući pobijanu presudu, sukladno odredbi članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), u dijelu u kojem se ona pobija žalbom, utvrdio je osnovanost žalbenih navoda o tome da je pobijana presuda opterećena bitnom povredom odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točka 11. Prekršajnog zakona.
5. Utvrđena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka pronalazi se u tome da pobijana presuda nema razloga odnosno razlozi o odlučnim činjenicama su nejasni i proturječni.
6. Obrazloženje presude sačinjeno je na način suprotan odredbi članka 185. stavak 7. Prekršajnog zakona koja propisuje da će sud u obrazloženju presude iznijeti kratko razloge za svaku točku presude tako što će izložiti nesporne činjenice, koje sporne činjenice i iz kojih razloga uzima dokazanim ili nedokazanim, ocjenu vjerodostojnosti proturječnih dokaza, zašto nije prihvatio pojedine prijedloge stranaka ili sudionika u postupku, zašto nije neposredno ispitan svjedok ili vještak, kojim se razlozima vodio pri rješavanju pravnih pitanja, a posebice pri utvrđivanju postoji li prekršaj i krivnja okrivljenika, o primjeni određenih odredaba Prekršajnog zakona i posebnog propisa o prekršaju na okrivljenika i njegovo djelo.
7. Suprotno navedenom, obrazloženje prvostupanjske presude rezultat je prepisivanja obrane okrivljenika i iskaza svih ispitanih svjedoka, dok cjelovite i svestrane analize i ocjene utvrđenja suda u pogledu izvedenih dokaza koji bi bili pogodni za dati odgovore na žalbene navode nema. Odluka o krivnji temelji se na iskazu žrtve koji je ocijenjen emotivnim i uvjerljivim. Navedeno ne predstavlja ocjenu dokaza i njegovo dovođenje u vezu s ostalim dokazima. U odnosu na ostale dokaze, niti jedan nije ocijenjen, osim što se navodi da iskaz žrtve potvrđuje i iskaz svjedoka CO, a pri tome se propušta uvidjeti da dijelovi njegova iskaza koji bi bili relevantni za utvrđivanje zakonskih obilježja prekršaja nisu rezultat neposrednih saznanja (u najmanju ruku nekorisni), ali ni kao takvi ne terete okrivljenika.
8. Nadalje, prvostupanjski sud koji odluku temelji na iskazu žrtve propušta ocijeniti njezin iskaz u dijelu u kojemu navodi da nadležni zavod za socijalnu rad ima uvid u obiteljsku dinamiku, čime nije mogao otkloniti nužnost da isti budu uključeni u postupak, jer iako nemaju neposrednih saznanja o inkriminaciji, nedvojbeno je da raspolažu podacima koji će biti od koristi prilikom analize i ocjene izvedenih dokaza odnosno vjerodostojnosti stranaka i sudionika.
9. Zakonsko obilježje kvalificiranog oblika prekršaja kažnjivog po članku 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji nije obrazloženo, dok je i u tom dijelu ponuđeno obrazloženje, bez valjane analize, proturječno.
10. Izostali su i valjani i prihvatljivi razlozi za izricanje zaštitne mjere iz članka 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, na što također žalitelj ukazuje. Navođenje zakonskih definicija smisla i svrhe zaštitnih mjera ne znači njihovo individualiziranje u odnosu na konkretnog počinitelja i konkretno djelo prekršaja. I tu je prvostupanjski sud propustio ocijeniti izvedene dokaze i valjano sagledati svoja utvrđenja u pogledu mjesta i dinamike inkriminacije, pri čemu je u pravu žalitelj kada navodi da se izrečena zaštitna mjera čini proturječnom okolnostima prekršaja.
11. Na navedeno ukazuje i žalitelj, slijedom čega valja prihvatiti žalbu, ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje. U ponovnom postupku, prvostupanjski sud će uvažavajući navode ovog rješenja, iznova provesti sve potrebne dokaze, iste valjano ocijeniti i donijeti novu odluku, za koju će dati jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama, onako kao to propisuje odredba članka 185. stavak 7. Prekršajnog zakona.
12. Slijedom navedenog, na temelju članka 206. Prekršajnog zakona, riješeno je kao u izreci.
Zagreb, 21. svibnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Koraljka Polak Medaković, v.r.
Anđa Ćorluka, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Virovitici u 8 ovjerenih prijepisa.
