REPUBLIKA HRVATSKA
Županijski sud u Puli – Pola
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola
Poslovni broj: Gž Ovr-191/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji Heleni Poropat, sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva zastupanog po Općinskom državnom odvjetništvu u Osijeku, Stalne službe u Đakovu protiv ovršenice IĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi namirenja novčane tražbine na nekretnini, odlučujući o žalbi ovršenice izjavljenoj protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Đakovu, poslovni broj: Ovr-191/2025-6 od 18. ožujka 2025., 21. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba ovršenice IĐ i potvrđuje rješenje o ovrsi Općinskog suda u Đakovu, poslovni broj: Ovr-191/2025-6 od 18. ožujka 2025. osim u odnosu na žalbeni razlog iz članka 50. stavka 1. točke 11. Ovršnog zakona.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja je određena ovrha na temelju ovršne isprave, javnobilježničkog akta – Ugovora o prodaji poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države (dalje: Ugovora o prodaji) broj: 49/2009 koji je potvrđen od strane javnog bilježnika Nikole Brač iz Đakova dana 18. siječnja 2011. pod brojem OV-504/2011, na nekretninama ovršenika radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 12.695,04 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama.
2. Protiv tog rješenja pravovremenu i dopuštenu žalbu podnijela je ovršenica IĐ pozivajući se na sve žalbene razloge propisane odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 57/2011., 25/2013., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., dalje: ZPP) koji propis se na odgovarajući način primjenjuje u ovršnom postupu na temelju odredbe članka 21. st.1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016, 73/2017., 131/2020. i 114/2022. i 6/2024. - dalje: OZ). Žaliteljica ukazuje: da ovrhovoditeljica nije učinila vjerojatnim da bi ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna već je odmah podnijela prijedlog za ovrhu na nekretninama ovršenika; da je ovrha nedopuštena i iz formalnih razloga jer ugovor nije snabdjeven potvrdom pravomoćnosti a niti su pravilno opisane nekretnine ovršenika na kojima je određena ovrha; da predmetno potraživanje u odnosu na zatezne kamate nije osigurano založnim pravom te da je nastupila zastara tražbine ovrhovoditeljice. Žalbeni je prijedlog da se ukine pobijano rješenje a ovršni prijedlog odbaci kao nedopušten. Podredno predlaže njegovo preinačenje na način da se odbije ovršni prijedlog u cijelosti te da se naloži ovrhovoditeljici da joj naknadi troškove postupka.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba ovršenice IĐ nije osnovana.
5. U donošenju pobijanog rješenja nije počinjena neka od bitnih postupovnih povreda iz članka 365. stavak 2. ZPP-a, na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, a koji propis se u ovršnom postupku primjenjuje na odgovarajući način sukladno odredbi članka 21. OZ-a. Također nisu ostvareni žalbeni razlozi iz članka 50. stavak 1., 3. i 5. OZ-a na koje sud u povodu žalbe također pazi po službenoj dužnosti.
6. Sud prvog stupnja je odredio ovrhu na temelju ovršne isprave, Ugovora o prodaji zabilježbom ovrhe na predmetnim nekretninama, utvrđivanjem njihove vrijednosti, njihovom prodajom i namirenjem ovrhvovoditelja. Radi se o privatnoj ispravi koju je solemnizirao javni bilježnik pa ima snagu ovršnog javnobilježničkog akta, odnosno ovršne isprave prema odredbi članka 23. st.1. toč.5. OZ-a.
7. Prema odredbi čl. 54. st.1. Zakona o javnom bilježniku ("Narodne novine" broj: 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09. i 120/16.) javnobilježnički akt je ovršna isprava ako je u njemu utvrđena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi i sadrži izjavu obveznika o tome da se na temelju tog akta može radi ostvarenja dužne činidbe, nakon dospjelosti obveze, neposredno provesti prisilna ovrha, a u st.6. propisano da isti učinak ima i privatna isprava takvog sadržaja na kojoj je javni bilježnik ovjerio potpis dužnika.
8. Ugovorom o prodaji ugovorne stranke (ovrhovoditeljica kao prodavatelj, a ovršenik kao kupac) su dogovorile da u svrhu osiguranja tražbine u iznosu od 119.563,06 kuna (kupoprodajna cijena) kupac dozvoljava prodavatelju zasnivanje založnog prava na predmetnim nekretninama (one koje su bile predmetom prodaje) i ovlašćuje ga da može neposredno provesti prisilno izvršenje i plaćanje na navedenim nekretninama nakon dospjelosti pojedinog obroka ili tražbine u cijelosti te da može odmah izvršiti uknjižbu založnog prava u svoju korist radi neplaćenih iznosa. Osim toga kupac ovlašćuje prodavatelja da na temelju ovog ugovora koji je ovršan, radi namirenja navedene obveze nakon dospjelosti pojedinog obroka može neposredno provesti prisilno izvršenje i na drugoj imovini, tekućem računu ili pravima kupca u skladu s Ovršnim zakonom (toč. VI.). Ugovorom o prodaji u točki II. određeno je da cijena nekretnina iznosi 153.456,80 kuna, da je jamčevina isplaćena u iznosu od 33.893,76 kuna, da je kupac ostatak cijene u obvezi platiti u roku od 15 godina, a 30 obroka u jednakim iznosima od 3.985,43 kune i to u rokovima dospijeća 1. lipnja i 1. studenog svake godine za tu godinu.
8.1. Javni bilježnik Marija Mutavdžić iz Đakova je izdala djelomičnu potvrdu ovršnosti 21. veljače 2025. kojim potvrđuje da je Ugovor o prodaji solemniziran 18. siječnja 2011., postao djelomično ovršan na dan 31. siječnja 2025. odnosno nije ovršan za 30 obroka, dok je za ostale neisplaćene obroke ovršan.
9. Slijedom navedenog neosnovani su žalbeni navodi:
- da ovrhovoditelj nije učinio vjerojatnim da bi ovrha na drugim nekretninama bila bezuspješna, obzirom da su stranke ugovorile založno pravo na nekretninama ovršenika (ovdje predmetnim) radi osiguranja glavne tražbine ovrhovoditelja u kojem slučaju ne treba ocjenjivati da li je narušena pravična ravnoteža između stranaka, a koji zaključak je donesen na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 11. ožujka 2022.;
- da Ugovor o prodaji nije snabdjeven klauzulom pravomoćnosti obzirom da je javni bilježnik izdao tu potvrdu pravomoćnosti/ovršnosti;
- da nisu pravilno opisane nekretnine ovršenika na kojima je ovrha određena, obzirom da je u ovršnom prijedlogu pravilno označen njihov katastarski broj čestice, zemljišnoknjižni uložak, katastarska općina u kojoj se nalazi te njihova površina, a što predstavlja dovoljne podatke za njihovu identifikaciju i upise u zemljišnu knjigu
- te da se potraživanje s osnova kamata ne mogu ostvariti prodajom nekretnine jer da one nisu osigurane založnim pravom, obzirom da ovrhovoditelj može namirenje svoje tražbine tražiti i iz založenih nekretnina time što će se u pogledu kamata (sporedne tražbine) primijeniti drugačija pravila o namirenju od onih koja se odnose na namirenje glavnice.
10. U odnosu na istaknuti prigovor zastare valja istaći da on predstavlja žalbeni razlog iz odredbe članka 50. stavka 1. točke 11. OZ-a, pa o njemu ima odlučiti sud prvog stupnja sukladno odredbi čl. 52. OZ-a.
11. Zbog izloženog je valjalo žalbu ovršenice odbiti i rješenje suda prvog stupnja potvrditi, osim u odnosu na žalbene razloge za upućivanje na parnicu, primjenom odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a.
U Puli 21. svibnja 2025.
Sudac:
Helena Poropat
