Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U ZADRU

    Dr. Franje Tuđmana 35

    Poslovni broj: Pp-5160/2024-6

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Zadru, po sutkinji Nediljki Dereti, na temelju prijedloga sudske savjetnice Petre Barać, uz sudjelovanje zapisničarke Matee Longin, odlučujući u prekršajnom predmetu protiv okrivljene AI, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/2017., 126/2019., 84/2021., 114/2022., 36/2024.), u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Biograd, KLASA: 211-07/24-5/26471, UR.BROJ: 511-18-09-24-1 od 7. listopada 2024., nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 21. svibnja 2025. u odsutnosti uredno pozvanih stranaka, istog dana objavio je i

    p r e s u d i o  j e

    I. Na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018., 114/2022.)

    okrivljena ŠI, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći A, rođena **.**.1985. u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, s adresom stanovanja u [adresa], prekršajno neosuđivana, ostali podaci neutvrđeni

    o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

    da je dana 11.09.2024. godine oko 16,00 sati u mjestu Biograd na Moru u dvorištu ispred obiteljske kuće KI, [adresa] došlo je do nasilja u obitelji od strane AI (1985) na štetu svog bivšeg supruga KI (1984) u nazočnosti njihovog zajedničkog djeteta ZI (2021). Do nasilja u obitelji je došlo na način da se KI skupa sa sinom VI nalazio u dvorištu obiteljske kuće kako bi dočekali ŠI, bivšu suprugu KI i majku II kako bi ista održala susret sa svojim djetetom temeljem sudske odluke o susretu i viđanju majke sa djetetom u prisutnosti oca u vremenu od 16,00 do 18,00 sati, gdje je odmah po dolasku Š počela od KI tražila da joj isti potpiše papire kako bi ista temeljem tih papira ostvarila nekakva prava , na što KI nije pristao nakon čega mu je ista rekla da je đube, govno i sl. Nakon izgovorenih riječi KI je VI odveo u kuću kako isti ne bi slušao takve riječi a nakon što se AI smirila isti je sa ZI izašao iz kuće te su otišli na igralište kako bi AI provela susret sa svojim djetetom. Dakle gore opisanim ponašanjem ŠI je prouzročila povredu dostojanstva i uznemirenost kod svog bivšeg supruga KI u nazočnosti njihovog djeteta II, čime je počinila psihičko nasilje, čime da bi počinila prekršaj opisan u članku 10. točki 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 3. cit. Zakona.

    II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. tog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

    Obrazloženje

    1. Policijska uprava zadarska, Policijska postaja Biograd je 7. listopada 2024. podnijela protiv okrivljenice optužni prijedlog, gornjeg broja, zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci presude.

    2. Sud je okrivljenicu pozvao na glavnu raspravu za 5. veljače 2025., međutim okrivljenica nije uredno zaprimila poziv jer se isti vratio sudu uz naznaku poštanskog ureda "Odselio". Sud je okrivljenici poziv za glavnu raspravu za 21. svibnja 2025. uputio na novu adresu stanovanja, koji poziv je okrivljenica uredno zaprimila, ali se istom nije odazvala niti opravdala svoj izostanak. S tim u vezi ističe se da je okrivljenica uz optužni prijedlog dobila i obavijest po članku 109.a Prekršajnog zakona kojom je između ostalog upozorena i da se rasprava pred tijelom postupka može održati i u njezinoj odsutnosti i donijeti odluka o prekršaju.

    3. Na glavnu raspravu održanu 21. svibnja 2025. nisu pristupile uredno pozvane stranke. S tim u vezi ističe se da je okrivljenici u pozivu istaknuto da svoju obranu može iznijeti pisanim podneskom pa je uručivanjem poziva odnosno obavijesti te davanjem odgovarajućih pouka i upozorenja, istoj omogućeno sudjelovanje u postupku, odnosno pružena joj je mogućnost da se očituje o svim činjenicama i dokazima koji je terete te iznese sve činjenice i dokaze koji joj idu u korist. Međutim, kako je riječ o pravu, a ne obvezi okrivljenice, korištenje tog prava je isključivo na njezinoj dispoziciji, a realizaciju istog okrivljenica je propustila svojom voljom. Sud smatra da su prava obrane okrivljenice adekvatno osigurana, slijedom čega je glavnu raspravu od 21. svibnja 2025. održao u odsutnosti uredno pozvanih stranaka na temelju članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona.

    4. Sud je u dokaznom postupku ispitao svjedoka KI (list spisa 24- 25). Na kraju dokaznog postupka pročitan je izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa za okrivljenicu (list spisa 20-21).

    5. Nakon provedenog dokaznog postupka sud nije utvrdio dokazanim da bi okrivljenica počinila prekršaj koji joj se optužnim prijedlogom stavlja na teret.

    6. Člankom 10. točkom 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji je propisano da je nasilje u obitelji psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.

    7. Člankom 22. stavkom 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da će se onaj tko u nazočnosti djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1100,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 45 dana.

    8. U postupku je bilo sporno je li se okrivljenica u prisutnosti malodobnog djeteta II (2021) bivšem suprugu PI obratila riječima: “Đubre, govno“ i, ako je, je li time prouzročila povredu dostojanstva i uznemirenost kod bivšeg supruga i time ostvarila bitno obilježje prekršaja psihičkim nasiljem u obitelji.

    9. Prvenstveno treba reći da je prekršaj nasilja u obitelji psihičkim nasiljem tzv. materijalni prekršaj odnosno prekršaj koji u biću djela sadrži i opisanu posljedicu. Djelo se smatra dovršenim kada je nastupila posljedica. Drugim riječima, da bi prekršaj nasilja u obitelji psihičkim nasiljem bio počinjen potrebno je da je ponašanjem počinitelja kod žrtve prouzročena povreda dostojanstva ili uznemirenost kao posljedica, stoga je sud u postupku trebao utvrditi je li okrivljenica suprugu PI izgovorila inkriminirane riječi i, ako je, jesu li izgovorene riječi imale težinu psihičkog nasilja odnosno jesu li imale potreban stupanj agresivnosti da bi kod žrtve nasilja uzrokovale posljedice ugroženosti ili povrijeđenosti, što je biće inkriminiranog prekršaja. S obzirom na notornu činjenicu da psihičko nasilje nije počinjeno baš svakom izgovorenom riječi, bilo je potrebno, s obzirom na cijeli kontekst događaja, utvrditi jesu li izgovorene riječi takvog intenziteta i agresivnosti da je ostvaren oblik nasilja iz članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, odnosno jesu li kod KI ostavile, odnosno mogle ostaviti takve posljedice da bi se moglo raditi o prekršajnom djelu nasilničkog ponašanja u obitelji te da bi se oštećenik uopće moglo smatrati žrtvom nasilja u smislu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (tako Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u rješenju poslovni broj: Ppž-4800/2022 od 8. ožujka 2023.).

    10. Psihičko nasilje je netjelesno nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, a podrazumijeva svako ponašanje kojim nasilnik ugrožava psihičku opstojnost drugog člana obitelji, primjenom postupaka za koje zna (ili pretpostavlja) da kod žrtve mogu izazvati nelagodu, strah, duševnu nestabilnost, s ciljem uspostave kontrole nad žrtvom. Psihičko zlostavljanje je verbalno zlostavljanje, vrijeđanje, nazivanje pogrdnim i uvredljivim imenima između ostalog i ponižavanje te svaka vrsta diskriminacije (rasna, spolna, religijska…) i svi oblici psihičkih pritisaka koji kod žrtve proizvode nelagodu ili strah.

    11. Radi razjašnjenja spornih odlučnih činjenica, sud je pozvao u svojstvu svjedoka KI koji je iskazao da su okrivljenica i on u to vrijeme već bili službeno razvedeni i sudskom odlukom je riješeno da dijete živi s njim, dok je ona imala pravo na viđanje i susrete s djetetom tri puta tjedno od 16:00 do 18:00 sati. AI se tri mjeseca nije javljala niti vidjela dijete, da bi dva ili tri puta prije ovog događaja prijavljivala njega policiji da joj onemogućuje viđanje i susrete s djetetom, a ustvari bi ga zvala i tražila da dijete spremi za pet minuta što ne bi bio u mogućnosti učiniti jer ne bi bio kod kuće, a ona bi zvala iznenadno. Tog dana, 11. rujna 2024., došla je kod njega i tražila da joj potpiše nekakve papire za porodiljni, nije razumio što točno, valjda je htjela iskoristiti ostatak porodiljnog jer se po rođenju djeteta vratila na posao nakon pola godine. Sjeća se da je tada vikala na njega u dvoru, a inače bi imala takav nastup. Nije rekao ni riječi jer nije htio da dođe do eskalacije u prisutnosti djeteta te ju je smirivao. Nije ga vrijeđala, ali mu je rekla par stvari, primjerice da je govno i slično. Kako nije htio da se susreti tako odvijaju, otišao je u Centar u Biograd i pitao ih mogu li se susreti odvijati u njihovim prostorijama na što su mu rekli da bi mogli, ali da bi to trebao najprije riješiti preko suda, na što AI nije htjela pristati. Dodaje da mu je od Centra dodijeljena djelatnica po imenu JI u vidu nekakve psihološke pomoći, a to iz razloga jer mu je u to vrijeme preminula majka, i smatra da je upravo njezina prisutnost isprovocirala AI. Riječi koje mu je uputila nisu ga uznemirile niti povrijedile dostojanstvo, navikao je na takvo njezino ponašanje, nije to bilo ništa strašno, već je htio da službe reagiraju i iz tog razloga je otišao na policiju prijaviti je, a posebno iz straha da se ne bi dogodilo nešto loše. Koliko zna, AI sada živi u [adresa] s nekim muškarcem i od toga događaja se nije javila niti vidjela dijete.

    12. Sud je iskaz svjedoka KI u cijelosti cijenio istinitim jer je isti iskazivao životno, uvjerljivo i okolnosno.

    13. Sud je rješenjem na glavnoj raspravi od 21. svibnja 2025. iz spisa predmeta kao nezakonite dokaze izdvojio zapisnik o ispitivanju svjedoka KI (list spisa 5-7) i zapisnik o ispitivanju osumnjičenika AI (list spisa 8-10) budući da isti nisu propisno sastavljeni, te prijavu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Biograda na Moru (list spisa 11) i zapisnik o uzimanju izjave KI sastavljen pred Hrvatskim zavodom za socijalni rad, Područnim urednom u Biogradu na Moru (list spisa 12) s obzirom na to da sadrži izjavu KI koju je dao u svojstvu građanina.

    14. Stoga po provedenom dokaznom postupku nije dokazano da je u konkretnom slučaju nastupila posljedica predmetnog djela prekršaja odnosno nije dokazano da je kod bivšeg supruga okrivljenice KI uslijed upućenih riječi od strane okrivljenice nastupila povreda dostojanstva ili uznemirenost, a što je bitno obilježje djela prekršaja nasilja u obitelji psihičkim nasiljem. Ovo iz razloga što je svjedok KI sudu iskazao da mu okrivljenica navedene prigode u prisustvu malodobnog djeteta II je uputila nekakve riječi, poput riječi govno i slično, ali da ga to nije uznemirilo niti povrijedilo njegovo dostojanstvo, već da je okrivljenicu prijavio policiji samo iz razloga što je htio da službe reagiraju odnosno da se odvijanje druženja i susreta djeteta VI s njegovom majkom, ovdje okrivljenicom odredi na drugačiji način.

    15. Iz navedenih razloga sud je okrivljenicu na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona oslobodio optužbe.

    16. Budući da je sud okrivljenicu oslobodio optužbe, to je odlučeno da troškovi ovog prekršajnog postupka na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

    17. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

    Zadar, 21. svibnja 2025.

    Sudska savjetnica

    Sutkinja

    Petra Barać

    Nediljka Dereta

    UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

    Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom Sudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

    Dostaviti:

    1. Tužitelju

    2. Okrivljenici putem oglasne ploče

    3. U spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.