Republika Hrvatska
Općinski sud u Koprivnici
Stalna služba u Đurđevcu
Đurđevac, Đure Basaričeka 12
Poslovni broj: Ovr-487/2024-9
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Koprivnici, Stalna služba u Đurđevcu, po sutkinji Augustini Muršić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Erste & Steiermärkische bank d.d., OIB: 23057039320, Rijeka, Jadranski trg 3a zastupanog po punomoćniku SČ, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Buterin & Partneri, Zagreb, protiv ovršenika CČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici Zorici Franković, odvjetnici iz Đurđevca, radi naplate novčane tražbine, ovrhom na novčanim sredstvima ovršenika, odlučujući o prijedlogu ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te prijedlogu za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate, izvan ročišta 21. svibnja 2025.
r i j e š i o j e
I. Odbija se prijedlog ovršenika od 27. lipnja 2024. za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava zaplijenjenih u postupku izravne naplate temeljem ovršne isprave, Izjave – obične zadužnice od 20. ožujka 2009. ovjerene po Javnom bilježniku Ankici Šimčić iz Đurđevca pod brojem OV- 1706/09 dana 23. ožujka 2009., kao neosnovan.
II. Odbija se prijedlog ovršenika od 27. lipnja 2024. za odgodu prijenosa novčanih sredstva zaplijenjenih u postupku izravne naplate novčane tražbine temeljem ovršne isprave, Izjave – obične zadužnice od 20. ožujka 2009. ovjerene po Javnom bilježniku Ankici Šimčić iz Đurđevca pod brojem OV-1706/09 dana 23. ožujka 2009., kao neosnovan.
III. Odbija se kao neosnovan zahtjev ovrhovoditelja od 13. veljače 2025. za naknadu troškova ovog postupka u iznosu od 250,00 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama.
Obrazloženje
1. Ovršenik je 27. lipnja 2024. podnio prijedlog za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava te prijedlog za odgodu prijenosa novčanih sredstva zaplijenjenih u postupku izravne naplate temeljem ovršne isprave - zadužnice Javnog bilježnika Ankice Šimčić, [adresa] broj OV-1706/09 od 23. ožujka 2009., u bitnome navodeći kako je ovrhovoditelj 27. svibnja 2022. temeljem navedene ovršne isprave Financijskoj agenciji (dalje: FINA) podnio zahtjev za izravnu naplatu novčane tražbine, a koji zahtjev nije dopušten nakon što je FINA prestala postupati po navedenoj zadužnici temeljem članka 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, a sukladno zaključku Vrhovnog suda Republike Hrvatske sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Su-IV-245/2019-3 od 27. studenog 2019.
2. Stoga zaključuje kako ovrhovoditelj nema više pravni osnov pokretati zahtjev za izravnu naplatu na temelju navedene zadužnice temeljem zahtjeva za izravnu naplatu putem FINA-e pa predlaže da sud odgodi prijenos novčanih sredstava ovršenika za korist ovrhovoditelja odnosno pljenidbu i prijenos proglasi nedopuštenim.
3. U očitovanju od 13. veljače 2025., ovrhovoditelj se usprotivio prijedlogu ovršenika, u bitnome navodeći da je isti nepravovremen jer je podnesen nakon više od dvije godine od dana kada je ovrhovoditelj FINA-i podnio zahtjev za izravnu naplatu. U pogledu osnovanosti prijedloga ovršenika, ukazuje da je isti u cijelosti neosnovan, da ovršenik pogrešno tumači zaključak Vrhovnog suda Republike Hrvatske, budući da zaključak Vrhovnog suda Republike Hrvatske nije primjenjiv na konkretan slučaj, s obzirom na to da osnova za plaćanje nije sudsko rješenje o ovrsi, već zadužnica koja se kao osnova za plaćanje može ponovno uvrstiti u Očevidnik osnova za plaćanje Financijske agencije. Stoga predlaže odbaciti prijedlog ovršenika kao nepravovremen, podredno, odbiti kao neosnovan. U suprotnom, predlaže uputiti ovršenika da pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, kao i da sud odbije ovršenikov prijedlog za odgodu ovrhe, uz naknadu troška postupka u iznosu od 250,00 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama.
4. Odredbom članka 210. stavka 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12., 25/13., 93/14., 73/17., 131/20.. 114/22. i 6/24., dalje OZ) propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata na temelju isprava iz članka 209. stavka 1. OZ, prema odredbi članka 209. stavka 5. OZ ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim dok je odredbom stavka 2. propisano da se na navedena pravna sredstva odgovarajuće primjenjuju odredbe o odgodi ovrhe odnosno odredbe o žalbi protiv rješenja o ovrsi iz članaka 50. i 53. OZ.
5. Prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim nije osnovan.
6. Na navod ovršenika glede tumačenja zaključka Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 27. studenog 2019. (Su-IV-245/2019) treba naglasiti da je istim zaključeno da nije dopušten prijedlog ovrhovoditelja da FINA, nakon što je na temelju članka 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima prestala postupati po rješenju o ovrsi i isto izbrisala iz Očevidnika, ponovno navedeno rješenje o ovrsi upiše u Očevidnik i nastavi postupati sukladno istome, što znači da ovrhovoditelj ima zakonske mogućnosti sukladno slobodnoj volji i dispozitivnom ovlaštenju postupiti ili sukladno članku 5. stavku 3. OZ (u zakonskom roku podnijeti prijedlog za promjenu predmeta i sredstva ovrhe) ili podnijeti novi prijedlog za ovrhu te tako pokrenuti novi ovršni postupak (članak 3. OZ). Zaključak Vrhovnog suda Republike Hrvatske odnosi se samo na situaciju kada je rješenje o ovrsi donio sud u ovršnom postupku (sudskoj ovrsi), odnosno kada je osnova za plaćanje donesena u ovršnom postupku pred sudom, u kojem slučaju nije dopušten ponovni upis rješenja o ovrsi u Očevidnik osnova za plaćanje u okviru istog ovršnog postupka. Izvansudska ovrha pokreće se podnošenjem zahtjeva za izravnu naplatu FINA-i, pa kada FINA, primjenom odredbe članka 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima („Narodne novine“ broj 68/18., 2/20., 46/20., 47/20. 83/20. i 133/20., dalje: ZPONS), osnovu za plaćanje (u konkretnom slučaju zadužnicu), isknjiži iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje, nije dopušteno traženje ponovnog upisa iste osnove za plaćanje u okviru istog zahtjeva za izravnu naplatu, već je potrebno da ovrhovoditelj podnese novi zahtjev za izravnu naplatu, odnosno da pokrene novi postupak izvansudske ovrhe, radi naplate iste novčane tražbine iz iste osnove za plaćanje, a što ovdje jest slučaj. Dakle, po mišljenju ovog suda dopušten je prijedlog ovrhovoditelja da FINA, nakon što je, na temelju članka 12. ZPONS-a, u postupku izravne naplate prestala postupati po zahtjevu za izravnu naplatu i osnovu izbrisala iz Očevidnika, ponovno istu osnovu temeljem novog zahtjeva za izravnu naplatu upiše u Očevidnik i nastavi postupati sukladno istome (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u rješenju broj Rev- 274/2023-2 od 10. siječnja 2024.).
7. Dakle, zaključno, sud nalazi da ovrhovoditelj može ponovo pokrenuti ovršni postupak temeljem ovršne isprave koja je isknjižena iz Očevidnika, stoga su navodi ovršenika ocijenjeni kao pravno neutemeljeni te je prijedlog ovršenika od 27. lipnja 2024. za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa odbijen kao neosnovan.
8. Nadalje, prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa novčanih sredstava nije osnovan.
9. Odredbom članka 210. stavka 2. OZ, propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava povodom zahtjeva za izravnu naplatu tražbine na temelju ovršne odluke suda, na odgovarajući način primjenjuju odredbe Ovršnog zakona o odgodi ovrhe.
10. Člankom 65. stavkom 1. OZ-a propisano je da sud može na prijedlog ovršenika u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno ako ovršenik učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, te ako je uz to kumulativno ispunjen i jedan od uvjeta navedenih u članku 65. stavku 1. točki 1. - 11. OZ-a.
11. S obzirom na to da nije ispunjena niti jedna pretpostavka iz članka 65. stavka 1. toč. 1.-11. OZ-a, niti je ovršenik učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje, sud je utvrdio da nisu ispunjeni uvjeti za odgodu. Naime, općeniti i neobrazloženi navod ovršenika „da predlaže sudu da donese rješenje koji će naložiti Financijskoj agenciji, Bjelovar, Frana Supila 4, da odgodi prijednos sredstava od novčanih sredstava ovršenice za korist ovrhovoditelja“, ne može se smatrati pretpostavkom da je ispunjen jedan od zakonskih uvjeta za odgodu ovrhe u vezi odredbe članka 65. stavka 1. OZ, tj. da je ovršenik učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, obzirom da sudu nije predočeno zašto bi ista bila nenadoknadiva odnosno teško nadoknadiva, zbog kojih razloga bi ista bila nenadoknadiva odnosno teško nadoknadiva te u kojem bi opsegu ista bila nenadoknadiva odnosno teško nadoknadiva. Kako je svrha postupka izravne naplate prisilno namirenje tražbine ovrhovoditelja koja je utvrđena u ovršnoj ispravi, sud cijeni pravo ovrhovoditelja da istu ostvari, stoga je odlučeno kao u toč. II. izreke rješenja.
12. Ovrhovoditelj je zatražio trošak sastava očitovanja od 13. veljače 2025. na prijedlog ovršenika. Odredbom članka 14. stavka 4. OZ-a propisano je da je ovršenik dužan ovrhovoditelju naknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu. Sud je stava da trošak sastava očitovanja ovrhovoditelja na prijedlog ovršenika nije trošak koji je bio potreban za ovrhu budući da očitovanje ovrhovoditelja nije bilo nužno za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari. Naime, sud je prijedlog ovršenika dostavio na očitovanje ovrhovoditelju uvažavajući pravo stranke da se očituje o zahtjevima i navodima protivne stranke, međutim, stranka nema obvezu očitovanja, niti je očitovanje ovrhovoditelja bilo nužno za provedbu ovršnog postupka, stoga je sud mogao i bez očitovanja ovrhovoditelja donijeti odluku u predmetu, slijedom čega je sud primjenom gore navedene zakonske odredbe odlučio kao u toč. III. izreke rješenja (tako i Županijski sud u Zagrebu u rješenju broj Gž Ovr-1852/2023 od 24. listopada 2023.).
Đurđevac, 21. svibnja 2025.
Sutkinja
Augustina Muršić
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 8 dana po primitku prijepisa istog. Žalba se podnosi pismeno ovome sudu u tri primjerka, odnosno sukladno odredbi članka 106.a stavka 5. ZPP-a, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
Dostaviti:
1. pun. ovrhovoditelja SČ, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Buterin & Partneri, Zagreb
2. pun. ovršenika Zorica Franković, odvjetnica iz Đurđevca, uz podnesak ovrhovoditelja od 13. veljače 2025. s prilozima
