Baza je ažurirana 12.04.2026. zaključno sa NN 14/26  EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

Posl.br. P-12034/2019-43

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Lauri Crnić Klapšić, u pravnoj stvari tužitelja FA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ivanu Ferencu, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranja d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 5. svibnja 2025., u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja Petre Kontić, odvjetnice te punomoćnika tuženika VA, Su-357/15, 21. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev, koji glasi:

"I. Tuženik CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862 dužan je na ime naknade štete isplatiti tužitelju FA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] iznos od 1.377,40 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 17. kolovoza 2018. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sukladno čl. 29. st. 2. ZOO-a, u roku od 8 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sukladno čl. 29. st. 2. ZOO-a, u roku od 8 dana."

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 14.8.2018., na području Viškog kanala, za vrijeme plovidbe, u svojstvu zapovjednika/skipera upravljao plovilom (jahtom) imena BAROS, marke LAGOON 450F, kada je došlo do nevremena, uslijed čega je došlo do odbacivanja jastuka i ležaja sa palubnog sunčališta plovila u more, koji jastuci nisu pronađeni i uslijed čega je nastala šteta u vidu gubitka predmetnih jastuka u vrijednosti od 10.378,00 kn. Tužitelj još navodi kako su predmetni jastuci čvrsto i fiksirano

. / .

pričvršćeni na palubi broda te se isti ne sklanjaju. Navedeni jastuci nalaze se na popisu Inventarne liste vlasnika jahte Yacht Centra Baotić d.o.o. Zagreb, u dijelu Check in/out liste kao Deckissen/Deck kusions sa naznakom "Svi/All" te predstavljaju uobičajenu opremu plovila. Tužitelj je u predmetnom razdoblju bio uredno osiguran kod tuženika, policom osiguranja br. [broj police osiguranja], ugovaratelja: [obrt], VL. FA (16007614900-001), predmet osiguranja: I. odgovornost skipera za štete na plovilu 15.000 eura po događaju i II. odgovornost skipera za sudar, udar, putnike, onečišćenje uljem 100.000 eura po događaju.

1.1. Tužitelj je na ime naknade štete po štetnom događaju od 14.8.2018. isplatio vlasniku jahte Yacht Centar Baotić d.o.o. Zagreb iznos od 10.378,00 kn i to 17.8.2018. Tužitelj se u mirnom postupku obratio tuženiku sa zahtjevom za isplatom iznosa od 10.378,00 kn, no navedeni zahtjev tuženik je neosnovano otklonio. Budući je tuženik na temelju odredbi Pravila za osiguranje zakonske odgovornosti profesionalnog skipera i zakonskih propisa u obvezi naknade iznosa osiguraniku, to predlaže sudu donijeti presudu kojom će naložiti tuženiku isplatu iznosa od 10.378,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 17.8.2018. do isplate, a na ročištu 5.5.2025. (list 133-134 spisa) je naveo da, s obzirom na važeću valutu u Republici Hrvatskoj, tužbeni zahtjev iznosi 1.377,40 eura. Također potražuje i naknadu troškova parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama, a sve kako je pobliže navedeno u izreci presude.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu prvenstveno prigovorio stvarnoj nenadležnosti Općinskog građanskog suda u Zagrebu te naveo da je odredbom čl. 34. b. toč. 6. Zakona o parničnom postupku propisano da trgovački sudovi u parničnom postupku u prvom stupnju sude u sporovima, koji se odnose na brodove i plovidbu na moru i unutarnjim vodama te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo (plovidbeni sporovi). Imajući u vidu da je predmet ovog parničnog postupka navodna šteta koja je nastala tijekom plovidbe, na rješavanje ove pravne stvari valja primijeniti plovidbeno pravo i to prvenstveno odredbe Pomorskog zakonika (dalje: PZ), pa se stoga radi o predmetu u nadležnosti Trgovačkog suda. Nadalje, protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti te pobija osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva.

2.1. Tuženik još navodi da je na tužitelju teret dokaza o uzroku, opsegu i visini nastale štete. Tužitelj je dužan dokazati da je šteta posljedica osiguranog rizika, njezin opseg i visinu oštećenja te potkrijepiti svoje potraživanje za naknadom iz osiguranja odgovarajućom dokumentacijom, a što tužitelj nije učinio. Sukladno čl. 720. st. 1. PZ- a pri podnošenju odštetnog zahtjeva osiguranik treba, na zahtjev osiguravatelja, dati podatke i dostaviti raspoloživu dokumentaciju i ostala dokazna sredstva, koja su potrebna za utvrđivanje naravi, uzroka i visinu štete te ostalih okolnosti na temelju kojih se može utvrditi ili bar učiniti vjerojatnim njegovo pravo na naknadu iz osiguranja (čl. 720. st. 2. PZ-a). Tužitelj ničim nije dokazao niti uputio na uzroke koji su doveli do navodne štete. Budući da tužitelj nije učinio vjerojatnim pravo na naknadu iz osiguranja, tuženik predlaže primijeniti čl. 7. i čl. 221a. Zakona o parničnom postupku i to pravilo tereta dokazivanja, sukladno čl. 221a. Zakona o parničnom postupku i u tom smislu upućuje na sudsku praksu VSRH, Rev 786/97 od 26.2.1998.

2.2. Tuženik dalje navodi da budući da ne postoji odgovornost tužitelja za štetu, ne postoji niti obveza tuženika da tužitelju isplati utuženi iznos. Ugovorom o osiguranju

. / .

odgovornosti profesionalnog skippera, kao potvrda kojeg Ugovora je izdana Polica osiguranja br. [broj police osiguranja], tužitelj je osigurao svoju odgovornost za štetu, koju bi nanio trećim osobama, prilikom obavljanja svoje djelatnosti (skippera), stoga je za nastanak obveze tuženika da tužitelju isplati osigurninu nužno da tužitelj bude odgovoran za štetu, koju je nanio trećim osobama. Kako u konkretnom slučaju ne postoji apsolutno nikakva odgovornost tužitelja za štetu, koja je trećim osobama eventualno nastala gubitkom jastuka i ležaja sa palubnog sunčališta, uslijed nevremena, ne postoji niti obveza tuženika da tužitelju isplati utuženi iznos. Kako tužitelj za navodni gubitak jastuka i ležaja sa palubnog sunčališta, uslijed nevremena ne bi odgovarao niti po ugovornoj ni izvanugovornoj odgovornosti za štetu, tuženiku je nejasno temeljem koje osnove tužitelj izvodi svoju odgovornost za gubitak jastuka i ležaja, odnosno, tuženiku nije jasno na čemu tužitelj temelji osnovanost tužbenog zahtjeva. Osnovne pretpostavke, koje se kumulativno trebaju ispuniti da bi nastala nečija ugovorna odgovornost za štetu, je postojanje ugovora, povreda obveze iz tog ugovora, šteta koja tom povredom obveze nastane jednoj od ugovornih strana, postojanje uzročne veze te postojanje protupravnosti, dok je za postojanje nečije izvanugovorne odgovornosti za štetu potrebno da se kumulativno ispune uvjeti postojanja odgovorne osobe (štetnika) i oštećenika, štetna radnja štetnika (imovinskopravni ili građanskopravni delikt), postojanje štete, postojanje uzročne veze između radnje štetnika i nastale štete te protupravnost.

2.3. Budući da u ovom slučaju a ne postoji niti ugovorna niti izvanugovorna odgovornost tužitelja za štetu, koja je navodno nastala kada je, uslijed nevremena, došlo do gubitka jastuka i ležaja sa palubnog sunčališta, ne može postojati niti obveza tuženika da tužitelju isplati osigurninu. Naime, tužitelj je osigurao svoju odgovornost za štetu, koju bi nanio trećim osobama, prilikom obavljanja svoje djelatnosti, a kako je nesporno da nema njegove odgovornosti za nastanak navodne štete, nema niti obveze tuženika da tužitelju isplati osigurninu. Tužitelj u tužbi potražuje isplatu osigurnine temeljem Police osiguranja br. [broj police osiguranja], u kojoj polici je ugovorena primjena Pravila za osiguranje zakonske odgovornosti profesionalnog skippera AVR 03.07 (dalje: Pravila osiguranja). Čl. 1. navedenih Pravila osiguranja ugovoreno je da se tim pravilima osigurava zakonska odgovornost profesionalnog skippera za štete koje nanese trećim osobama u obavljanju svoje djelatnosti te da su osiguranjem pokrivene samo štete, koje su posljedica greške ili propusta dužne pažnje skippera u okviru njegove profesionalne odgovornosti za sigurnost plovila i navigacije kao zapovjednika plovila, u smislu odredbi Pomorskog zakonika (NN 181/2004) o zapovjedniku broda (čl. 146.-164.). Iz citirane ugovorne odredbe razvidno je kako je za nastanak obveze osiguravatelja, sada tuženika, da osiguraniku, sada tužitelju, isplati osigurninu potrebno da se kumulativno ispune dvije pretpostavke i to da osiguranik bude odgovoran za štetu koju nanese trećim osobama prilikom obavljanja svoje djelatnosti (skippera), što predstavlja osnovnu pretpostavku iz razloga što se radi o osiguranju odgovornosti te da šteta nanesena trećim osobama bude posljedica greške ili propusta dužne pažnje tuženika (skippera) u okviru njegove profesionalne odgovornosti za sigurnost plovila i navigacije kao zapovjednika plovila, pri čemu će se ta odgovornost za sigurnost plovila i navigaciju procjenjivati sukladno odredbama PZ-a, točnije članaka 146.-164.

2.4. U konkretnom slučaju nije ispunjena niti jedna od te dvije pretpostavke zbog činjenice da tužitelj niti ne bi bio odgovoran za štetu koja bi trećim osobama bila

. / .

nanesena prilikom obavljanja njegove djelatnosti, niti je navodno nastala šteta posljedica greške ili propusta dužne pažnje tužitelja (skippera) u okviru njegove profesionalne odgovornosti za sigurnost plovila i navigacije kao zapovjednika plovila, što jasno ukazuje da je tužba neosnovana. Tužitelj je, prilikom navodnog gubitka jastuka i ležaja sa palubnog sunčališta, uslijed nevremena, u potpunosti postupao sukladno svojim zakonskim obvezama. Iz navedenih zakonskih odredbi nedvojbeno proizlazi da je jedina i isključiva odgovornost tužitelja bila da se tijekom plovidbe uslijed nevremena brine o sigurnosti broda i plovidbe, a što je tužitelji i učinio i zbog čega nije došlo do greške ili propusta dužne pažnje u okviru njegovo profesionalne odgovornosti za sigurnost plovila i navigacije, odnosno nije došlo do osiguranog slučaja.

2.5. Tužitelj uopće nije niti dokazao gubitak jastuka i ležaja sa palubnog sunčališta. U prilogu svoje tužbe isti dostavlja i Check In i Check Out listu plovila "BAROS" iz koje Check In i Check Out liste je razvidno da je plovilo "BAROS" prilikom davanja u najam uopće nije bilo opremljeno sa jastucima i ležajem sa palubnog sunčališta. Tužitelj nije dokazao niti činjenicu da je skipper u smislu Pravila osiguranja. Navodni gubitak jastuka i ležaja sa palubnog sunčališta predstavlja razlog za isključenje iz osiguranja. Potpuno je nejasno zašto je tužitelj navodnu štetu naknadio društvu Yacht Centar Baotić d.o.o. te zašto je postupio protivno odredbama Pravila osiguranja. Također, tuženik navodi kako tužitelj, sukladno čl. 14. st. 2. Pravila osiguranja, nije bez suglasnosti tuženika smio priznati svoju odgovornost niti sklopiti nagodbu jer u protivnom tuženik može odbiti isplatu naknade potpuno ili djelomično ako se utvrdi da osiguranik nije bio odgovoran ili da je njegova odgovornost manja od one koju je priznao. Uzevši u obzir da u konkretnom slučaju ne postoji apsolutna nikakva odgovornost tužitelja za navodni gubitak jastuka i ležajeva, tuženiku je nejasno zbog čega je on priznao svoju odgovornosti. Tuženik je prigovorio visini štete, međutim na ročištu za glavnu raspravu 5. svibnja 2025. tuženik je naveo da nije sporna utužena visina, već pravna osnova, a ukazao je i na to da je Policom osiguranja br. [broj police osiguranja] ugovorena odbitna franšiza u iznosu od 100,00 eura po štetnom događaju. Tuženik je predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Ovaj sud je 10.5.2019. donio rješenje posl.br. P-1094/19-5 (list 41-42 spisa) kojim se oglasio stvarno nenadležnim te je odlučeno da će se po pravomoćnosti istog rješenja predmet ustupiti nadležnom Trgovačkom sudu u Zagrebu. Tužitelj je protiv naprijed navedenog rješenja izjavio žalbu te je Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici 20.9.2019. rješenjem posl.br. Gž-1268/2019-2 (list 47-48 spisa) prihvatio žalbu tužitelja te rješenje ovog suda posl.br. P-1094/2019-5 od 10.5.2019. ukinuo i predmet vratio ovom sudu na ponovni postupak.

4. Sud je tijekom dokaznog postupka pročitao cjelokupnu spisu priloženu dokumentaciju, koja se odnosi na: presliku Prijave štete-osiguranje plovila od 17.8.2018. (list 5-7 spisa), presliku Upisnog lista (list 8-9 spisa), presliku Svjedodžbe o sposobnosti jahte za plovidbu uz popis podataka o sposobnosti jahte za plovidbu (list 10-13 spisa), Svjedodžbu o osposobljenosti za zapovjednika jahte kategorije A (jahta do 100 BT) (list 14 spisa), Check in/out List(e) (list 15-17 spisa), presliku Police osiguranja br. [broj police osiguranja] (list 18-19 spisa), Pravila za osiguranje zakonske odgovornosti profesionalnog skippera (list 20-22 spisa), presliku računa za avans br. 27-2-377 (list 23 spisa), presliku fotografije (list 24 spisa), Izjavu o šteti na plovilu (list

. / .

25 spisa), Prigovor od 6.9.2018. (list 26 spisa), Odluku povodom prigovora, 70 KBD 334/2018 od 14.9.2018. (list 27-28 spisa), Ugovor o poslovnoj suradnji od 12.1.2018. (list 57-59 spisa), Račun [obrt] obrt za posredovanje, trgovinu i usluge br. 18-1-1 (list 60 spisa), dopis Yacht centar Baotić d.o.o. od 8.10.2020. (list 68 spisa), Račun br. 27-2-369 Yacht centar Baotić d.o.o. od 14.9.2018. (list 71 spisa), dopis Yacht Centar Baotić od 2.6.2023. (list 105 spisa), Račun br. 292/1/1 Argola Tende i Jedra od 10.9.2018. (list 106 spisa), zamolbeno je pred Općinskim sudom u Splitu, Stalna služba u Trogiru saslušan svjedok OA (list 129-130 spisa) te je saslušan tužitelj (list 79-80 spisa). Tužitelj je odustao od prijedloga da se izvede dokaz vještačenjem na okolnost visine jer je tuženik naveo da nije sporna utužena visina, pa kako stranke drugih dokaza nisu predlagale, sud je zaključio raspravu.

5. Na temelju tako izvedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svakog za sebe i u njihovoj ukupnosti, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), ovaj sud nalazi tužbeni zahtjev neosnovanim.

6. Čitanjem preslike Prijave štete-osiguranje plovila od 17.8.2018. (list 5-7 spisa) utvrđeno je da je istu ispunio i vlastoručno potpisao ovdje tužitelj, a kao datum i mjesto podnošenja prijave naznačen je Seget Donji 17.8.2018. Navedeni su podaci o polici osiguranja, osobni podaci tužitelja, podaci o plovilu i mjestu gdje se plovilo može pregledati. Također, navedeno je da se štetni događaj desio 14.8.2018. u Viškom kanalu te da je uzrok nastanka štete nevrijeme. U opisu događaja stoji: „prilikom osiguranja broda na početku nevremena odletjeli su jastuci sa palubnog sunčališta.“ Naveden je i procijenjeni iznos štete od 10.378,00 kn. Stoji i podatak da je u trenutku nezgode plovilo bilo u charteru/najmu kao i da je tužitelj bio zapovjednik jahte, a stoji i broj dozvole te da vrijedi do 12.11.2019. Još je naznačen podatak da štetni događaj nije prijavljen nadležnoj Lučkoj kapetaniji, MUP-u ili drugom tijelu, već je javljeno osiguranju i charter kompaniji.

7. Sud je pročitao i presliku Upisnog lista (list 8-9 spisa) u kojoj stoji ime jahte „Baros“, identifikacijski broj i ostali podaci o jahti, vlasniku i korisniku, a Upisni list izdan je u Zadru, 20. travnja 2017. Čitanjem preslike Svjedodžbe o sposobnosti jahte za plovidbu uz popis podataka o sposobnosti jahte za plovidbu (list 10-13 spisa) utvrđeno je da je izdana u Splitu 15.12.2017. te da vrijedi do 12.12.2021., a obvezni godišnji pregled obavljen je 12.3.2018.

8. Čitanjem preslike Svjedodžbe o osposobljenosti za zapovjednika jahte kategorije A (jahta do 100 BT) na listu 14 spisa utvrđeno je da je izdana tužitelju u Šibeniku 12.11.2014. te da vrijedi do 12.11.2019., pa nije u pravu tuženik kada je tvrdio da tužitelj nije dokazao da je skiper jer je svjedodžba izdana tužitelju sukladno čl. 54. Pravilnika o brodicama i jahtama i prema istoj je tužitelj osposobljen za zapovjednika jahte kategorije A (jahta do 100 BT), a u koju, prema ranije navedenim podacima (točka 7. obrazloženja) spada i jahta kojom je u vrijeme predmetnog štetnog događaja tužitelj upravljao.

9. Spisu je priložena i preslika Check in/out List(e) na listu 15-17 spisa za period od 11.8.-18.8.2018. te je navedeno, među ostalim „Deckkissen/ Deck kusions“ svi/all, a na drugoj strani gdje stoji „Check out“ navedeno je rukom pisano „Cockpit kusions

. / .

lost 3X".“ Lista je vlastoručno potpisana od strane tužitelja 11.8.2018. i 18.8.2018. Na listu 17 je fotografija plovila te je tužitelj naveo gdje se nalazi „Fly bridge“ i „Cockpit“ što je sud rukom običnom olovkom napisao.

10. Čitanjem preslike Police osiguranja br. [broj police osiguranja] (list 18-19 spisa) utvrđeno je da je ugovaratelj obrt [obrt], a osiguranik je FA. Jednogodišnje osiguranje počinje 18.6.2018. i traje do 18.6.2019. Predmet osiguranja je odgovornost skipera za štete na plovilu 15.000,00 € po događaju i odgovornost za sudar, udar, putnike i onečišćenje uljem 100.000,00 € po događaju. Teritorijalno važenje pokrića je Jadransko more, a osiguranje je sklopljeno po pravilima za osiguranje zakonske odgovornosti i profesionalnog skipera AVP 03.07. Ugovorena je franšiza 100,00 € po štetnom događaju.

11. Sud je pročitao i Pravila za osiguranje zakonske odgovornosti profesionalnog skippera (list 20-22 spisa) te proizlazi da je predmet osiguranja odgovornost profesionalnog skipera (osiguranika) za štetu zbog gubitka ili oštećenja trupa plovila za čije je upravljanje zadužen, njegovog pogonskog motora i opreme kojom je takvo plovilo uobičajeno opremljeno, a koji su navedeni u inventarnoj listi tog plovila (čl.4.). Nadalje, čl.11. toč.1. propisano je da osiguranje ne pokriva štete koje nastanu uslijed namjere ili grube nepažnje osiguranika, a čl.11.toč.10. štete koje nisu u vezi s navigacijom i sigurnosti plovila.

12. Iz preslike računa za avans br. 27-2-377 (list 23 spisa) utvrđeno je da je po tom računu a s naslova avansa štete isplaćen iznos od 10.378,00 kn društvu Baotić yacht centar d.o.o.

13. Tužitelj je priložio i presliku fotografije (list 24 spisa) iz koje ovaj sud nije uspio ništa utvrditi, a priložena je i preslika Izjave o šteti na plovilu od 14.8.2018. (list 25 spisa), potpisana od strane tužitelja kao i Prigovor od 6.9.2018. (list 26 spisa) te Odluka povodom prigovora, 70 KBD 334/2018 od 14.9.2018. (list 27-28 spisa.

14. Tuženik nije posebno osporavao da je tužitelj poslovno surađivao s društvom Yacht centar Baotić d.o.o., a što je tužitelj potkrijepio prilaganjem preslike Ugovora o poslovnoj suradnji od 12.1.2018. (list 57-59 spisa) i Računa [obrt] obrt za posredovanje, trgovinu i usluge br. 18-1-1 (list 60 spisa)

15. Sud je zatražio od Yacht centar Baotić d.o.o. podatak o visini štet, vrsti i modelu nestalih jastuka te je isti odgovorio dopisom od 8.10.2020. (list 68 spisa) dostavivši presliku Računa br. 27-2-369 Yacht centar Baotić d.o.o. od 14.9.2018. (list 71 spisa) na iznos od 10.378,00 kn. Također, dopisom Yacht Centar Baotić od 2.6.2023. (list 105 spisa) dostavljen je Račun br. 292/1/1 Argola Tende i Jedra od 10.9.2018. (list 106 spisa), koji mu je fakturiran za zamjenske jastuke. Osim toga, istim je dopisom potvrdio da su predmetni jastuci standardni dio opreme broda marke Lagoon 450 F, kojim je upravljao tužitelj.

16. Svjedok OA saslušan je 5.12.2024. zamolbeno kod Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru (list 128-130 spisa) te je u svom iskazu naveo da je, dok je bio djelatnik u Marini Baotić, radio na primopredaji brodova i da je njegovo radno mjesto bilo skiper / mornar u charter bazi koji radi na check in – check out broda. Naveo

. / .

je da bi po sezoni prošlo cca 1000 ljudi (sezona traje 5 – 6 mjeseci od svibnja do kraja listopada) tako da se teško sjetiti svake pojedinačne situacije. Iskazao je da se konkretnog događaja ne sjeća, ali je naveo način na koji je obavljao svoj posao, dok je radio na navedenom radnom mjestu. Naveo je da, prilikom primopredaje broda (check in), oni pokazuju sve dijelove broda, koji su navedeni na checking listi: vanjski i unutarnji dio broda, sigurnosna oprema, tehničke komponente itd te da prilikom povratka broda check out oni kontroliraju sigurnosnu opremu, tehničke i ostale komponente koje su navedene na check in listi, odnosno kontroliraju je li preuzeti brod vraćen u stanju u kojem je bio u trenutku kada je predan. Naveo je i da, nakon što bi on po povratku broda eventualno utvrdio da postoji kakva šteta (npr. rasparano jedro, fale kušini) onda bi uputio korisnike broda na charter ured gdje bi se oni dalje dogovarali oko naplate nastale eventualne štete. Svjedok se nije mogao sjetiti koji je razlog-uzrok nestanka jastuka i ležajeva sa predmetnog vozila (jahta BAROS, marke GALOON 450 F). Također, svjedok je potvrdio da su jastuci i ležajevi, koji su uslijed nevremena i štetnog događaja odbačeni sa palubnog sunčališta u more, u vrijeme štetnog događaja predstavljali uobičajenu opremu predmetnog vozila (jahta BAROS, marke GALOON 450 F). Svjedok nije znao jesu li

predmetni jastuci i ležajevi ikada pronađeni. Svjedok također nije znao da li su za izgubljene jastuke i ležajeve izdali račun i naplatili iznos tadašnjem zapovjedniku, odnosno skiperu (tužitelju) jer s tim dijelom nije imao doticaja budući daljnji postupak nakon utvrđivanja štete, a tu spada i naplata štete, koju obavlja charter office". Svjedok je još izjavio da nije u njegovoj domeni posla okolnost koji je iznos fakturiran tužitelju i za koje izgubljene jastuke i ležajeve te je li tužitelj taj iznos platio, pa o tome nije imao saznanja. Na posebno pitanje da li to što su jastuci i ležajevi navedeni na check in/out listi znači da su navedeni na tzv. "inventarnoj listi" vozila te da pojasni nadopisani dio rukom "Cockpit kusions lost-3X" i pojasni da li je to službeni list Baotić Yacht Centra svjedok je, nakon što mu je pokazana predmetna check in/out lista, odgovorio da to znači da su jastuci i ležajevi navedeni na tzv. "inventarnoj listi". Pojasnio je da je Chech in/out lista službeni list Baotić Yacht Centra. Što se tiče nadopisanog dijela rukom naglasio je da je to prostor na kojem se upisuje utvrđena šteta nakon pregleda broda

– odnosno nakon check out-a. U konkretnom slučaju nadopisani dio "cockpit cusions lost = 3X" značilo bi da je nakon check out-a utvrđeno da na vanjskom dijelu broda (krmeni dio) nedostaju navedeni kušini. Konačno, svjedok nije imao saznanja o tome kako je utvrđen opseg i visina, odnosno iznos od 10.378,00 kuna na ime iznosa koji je fakturiran tužitelju.

16.1. Iskaz svjedoka OA sud ocjenjuje vjerodostojnim jer je logičan, životan i uvjerljiv, o onome o čemu je imao saznanja glede predmeta postupka, a svjedok je iskreno izjavio o čemu nije imao nikakvih saznanja.

17. Tužitelj je u svom iskazu na ročištu 28.1.2022. (list 79-80 spisa) naveo da nevrijeme, koje se desilo predmetnog dana, nije bilo predviđeno, odnosno trebalo ih je zaobići te su se makli sa sidrišta na otoku Visu i vezali su se na sigurnije mjesto, dalje od obale, međutim, uslijed nevremena, morali su se skloniti kako ne bi nastala veća šteta. Naveo je da je, nakon tog isplovljavanja, došlo do toga da su jastuci odletjeli te da je samo nevrijeme, prije odlijetanja jastuka, trajalo, po njegovoj procjeni između 10 i 15 min. Pojasnio je da su predmetni jastuci za katamaran fiksirani drukerima i oni su u tim utorima, ali ih je vrlo teško skloniti. Iskazao je da nije postojala nikakva mogućnost da, prije odlijetanja i nevremena, skloni te jastuke jer je on čitavo vrijeme bio za

. / .

kormilom. Naveo je i da je njegova odgovornost vezana za čitav brod, posadu, inventar i sve na brodu te da on, prilikom zaduživanja, ima popis svega što je na brodu i sve se evidentira i pregledava kao i da je u situaciji nevremena prioritetno da bude za kormilom, a ne da brine o inventaru, a što je njegova dužnost radi sigurnosti broda i posade. Iskazao je i da jastuci nisu sklonjeni jer je on vodio brigu o brodu i posadi i da ih je s njim na brodu ukupno bilo sedmero. Pojasnio je da je on upravljao brodom kako bi se isti održao sigurnim i ne bi prevrnuo i da su pokušali izvući jastuke, međutim zbog jakog vjetra i velikih valova procijenio je da je to preopasno i od toga su odustali. Iskazao je da na modelu broda na kojem je bio, predmetni jastuci predstavljaju standardnu opremu. Naveo je i da je deck nadgrađe broda iznad palubne razine, a na engleskom je to fly bridge. Tužitelj je na listu 17 spisa pokazao gdje je "fly bridge" i "cocpit" te je sudac upisao navedeno kako je tužitelj pokazao. Iskazao je da je izgubljeno jedno palubno sunčalište i jedan jastuk od tog palubnog sunčališta koji je njegov sastavni dio. Naveo je i da je predmetne zgode, po njegovom shvaćanju, brodom upravljao pravilno i propisno i tom prilikom je počinio grešku utoliko što nije odmah ujutro sklonio predmetne jastuke i da je jastuke maknuo prije isplovljavanja isti bi bili sačuvani. Iskazao je da je ujutro kod isplovljavanja bilo lokalno upozorenje za nevrijeme, ali ne za područje gdje su se nalazili. Iskazao je da je mogao pretpostaviti da će do nevremena doći i na području gdje se oni nalaze jer je uvijek to tako s nevremenom na moru.

18. Iskaz tužitelja sud samo djelomično cijeni vjerodostojnim i to u onim dijelovima u kojima objašnjava da nije postojala nikakva mogućnost da, prije odlijetanja i nevremena, skloni jastuke jer je čitavo vrijeme bio za kormilom te da je upravljao brodom kako bi se isti održao sigurnim i ne bi prevrnuo. Također, sud vjeruje tužitelju da je predmetne zgode, po njegovom shvaćanju, brodom upravljao pravilno i propisno. Međutim, sud ne prihvaća kao vjerodostojan dio iskaza o tome da je počinio grešku utoliko što nije odmah ujutro sklonio predmetne jastuke. To stoga jer je na izričit upit suda prethodno izjavio da nije postojala nikakva mogućnost da, prije odlijetanja i nevremena, skloni te jastuke jer je on čitavo vrijeme bio za kormilom. Povrh toga, tužitelj je u dva navrata jasno i izričito naveo da nevrijeme nije bilo predviđeno za područje gdje su se nalazili, pa je nejasno zašto bi tužitelj bio dužan preventivno sklanjati jastuke ako nije trebalo biti nevrijeme na području gdje su se nalazili poglavito jer je sam tužitelj izjavio da su jastuci fiksirani drukerima i u utorima te ih je vrlo teško skloniti. Stoga bi bilo logičnije, ukoliko tužitelj smatra da je pogriješio jer nije sklonio jastuke, da se sklonio s mjesta gdje ih je nevrijeme zateklo jer, kako je sam izjavio, čitavo je vrijeme bio za kormilom pazeći da se ne prevrnu. U tom kontekstu ostaje nejasno zašto bi tužitelj, ukoliko je zaista mogao predvidjeti dolazak nevremena i na područje na kojem nevrijeme nije bilo predviđeno, a pod pretpostavkom da je mogao predvidjeti i razmjere tog nevremena, sklanjao samo jastuke, a ne jahtu i posadu, čija je sigurnost bila ugrožena, kako to tvrdi sam tužitelj jer je prijetila opasnost da će se jahta prevrnuti. Imajući u vidu izloženo, ocjena je ovog suda da tužitelj nije učinio nikakav propust u postupanju te da nije odgovoran za gubitak jastuka sa palubnog sunčališta jahte.

19. Odredbom čl.1. Pravila za osiguranje zakonske odgovornosti profesionalnog skipera propisano je da se tim pravilima osigurava zakonska odgovornost profesionalnog skipera za štete koje nanese trećim osobama u obavljanju svoje djelatnosti. Pokrivene su samo štete, koje su posljedica greške ili propusta dužne

. / .

pažnje skipera u okviru njegove profesionalne odgovornosti za sigurnost plovila i navigacije kao zapovjednika plovila-u smislu odredbi Pomorskog zakonika (NN 1814/2004) o zapovjedniku broda (čl. 146-164.).

20. Prema odredbi 147.st.1. Pomorskog zakonika (Narodne novine br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26/15 i 17/19; dalje PZ) zapovjednik broda odgovoran je za sigurnost broda i red na brodu i, u granicama određenim tim Zakonikom i drugim propisima, ima javna ovlaštenja na brodu i zastupa kompaniju. Nadalje, prema čl. 150. PZ ako nastupe događaji koji brod ili osobe na njemu dovedu u opasnost, zapovjednik broda dužan je poduzeti sve mjere za spašavanje osoba i otklanjanje opasnosti za brod i stvari na brodu te za zaštitu okoliša. Ako je u slučaju iz stavka 1. ovoga članka potrebno da se žrtvuje brod ili ošteti teret ili druge stvari na brodu, zapovjednik broda dužan je žrtvovati ili oštetiti teret, druge stvari ili brodske uređaje ili opremu koji nisu nužni za plovidbu, ili dijelove broda čije je žrtvovanje ili oštećenje manje štetno za brodara i osobe zainteresirane za teret na brodu. Prema odredbi čl. 148. st.1. PZ zapovjednik broda dužan je brinuti se o opskrbi broda, o brodskoj administraciji, o njegovu održavanju, o održavanju i ispravnom stanju trupa broda, strojeva, uređaja i opreme, pomorskim navigacijskim kartama i publikacijama, o sigurnosti brodskih uređaja za ukrcavanje i iskrcavanje putnika, opasnog i ostalog tereta, o pravilnom ukrcavanju, slaganju, prijevozu i iskrcavanju opasnog i ostalog tereta, o pravilnom ukrcavanju, smještaju i iskrcavanju putnika i o izvršavanju svih zadataka u vezi s procesom rada.

21. Ocjena je ovog suda, imajući na umu sve okolnosti konkretne situacije, da je tužitelj tijekom nevremena, koje, prema njegovoj tvrdnji, nije bilo predviđeno za područje gdje su se s jahtom nalazili, postupao u svemu sukladno odredbama PZ, koje reguliraju postupanje zapovjednika broda jer je vodio računa o sigurnosti broda i posade te da ne dođe do prevrtanja te stoga nema tužiteljeve odgovornosti za gubitak predmetnih jastuka. Naime, spisu nije priloženo nikakvo izvješće pomorske ili meteorološke službe o prognozi vremena kao i položaju jahte, a i iz kojih bi se moglo nedvojbeno utvrditi da je tužitelj propustio upotrijebiti dužnu pažnju i prije nastupa nevremena skloniti jahtu ili predmetne jastuke kako se isti ne bi izgubili tijekom nevremena. Sam tužitelj je jasno izjavio da su jastuci fiksirani drukerima i da ih je vrlo teško skloniti, a samo nevrijeme trajalo je po njegovoj procjeni 10-15 minuta prije nego su jastuci odletjeli što ukazuje na to da se radilo o jačem nevremenu te da se tužitelj nije mogao maknuti od kormila i sklanjati jastuke jer bi time ugrozio sigurnost broda i posade, a kako je to i sam naveo. Daljnja tužiteljeva tvrdnja da je odmah ujutro trebao skloniti jastuke nije logična ni životno uvjerljiva jer je prethodno sam izjavio da su jastuci fiksirani drukerima, koje je vrlo teško skloniti te da nije bilo predviđeno nevrijeme, pa bi samim nepotrebnim sklanjanjem jastuka olabavio drukere, kojima su jastuci fiksirani i time moguće doveo do situacije da isti odlete i pri manjim olujama. Shodno izloženom, sud nije našao dokazanim da je tužitelj kao skiper u konkretnoj situaciji učinio bilo kakav propust niti da je do gubitka spornih jastuka došlo tužiteljevom greškom ili propustom njegove dužne pažnje, pa stoga nema ni njegove odgovornosti, koja je pretpostavka za isplatu utužene štete od strane tuženika.

22. Ovdje treba napomenuti da, prema odredbi čl. 14. st. 2. Pravila za osiguranje zakonske odgovornosti profesionalnog skipera propisuje da osiguranik ne smije bez suglasnosti Osiguratelja priznati svoju odgovornost niti sklapati nagodbu. U protivnom

. / .

Osiguratelj može odbiti isplatu naknade potpuno ili djelomično ako se utvrdi da Osiguranik nije bio odgovoran ili da je njegova odgovornost manja od one koju je priznato. Stoga, niti prema navedenom tužitelj nema pravo na utuženu naknadu. Shodno svemu gore izloženom, nisu osnovana niti daljnja tužiteljeva izlaganja o tome da je on učinio propust te da su isključivo njegovom odgovornošću izgubljeni jastuci za koje je društvu Baotić platio naknadu, radi čega je njegov zahtjev kao neosnovan odbijen i odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 21. svibnja 2025.

Sudac

Laura Crnić Klapšić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe županijskom sudu, koja se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka, putem ovoga suda. Žalba se podnosi u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

-od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, bez obzira da li je stranka na to ročište pristupila, odnosno

-od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

DNA:

1. tužitelju po pun. uz pristojbu na presudu

2. tuženom

. / .

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu