Poslovni broj: Us I-1694/2024-6
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Split, Put Supavla 1.
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Splitu, po sucu Marici Goreta, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Nataše Brajević, u upravnom sporu tužitelja ZV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]., protiv tuženika, Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski upravni postupak i upravne sporove, Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV br. 1., OIB: 66486182714, zastupan po opunomoćenici (zaposlenici tuženika) ŽV (punomoć pohranjena u Uredu predsjednice ovoga suda), radi utvrđivanja statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, nakon neposredne i javne rasprave zaključene dana 25. travnja 2025. u prisutnosti tužitelja i opunomoćenice tuženika, dana 21. svibnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I.Poništava se rješenje tuženika Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Samostalna služba za drugostupanjski upravni postupak i upravne sporove, Klasa: UP/II 560-01/24-01/174, Urbroj: 512-2501-24-2 od 27. svibnja 2024.
II.Poništava se rješenje Uprave za ljudske potencijale, Sektora za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima, Službe za poslove obrane, Područnog odjela za poslove obrane Split, Klasa: UP/I 560-01/23-01/309, Urbroj: 512M2-6510-24-8 od 22. travnja 2024., te se predmet vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
Obrazloženje
1.Osporavanim rješenjem tuženika, Klasa: UP/II 560-01/24-01/174, Urbroj: 512- 2501-24-2 od 27. svibnja 2024. (dalje: osporavano drugostupanjsko rješenje) odbijena je žalba tužitelja izjavljena na rješenje Uprave za ljudske potencijale, Sektora za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima, Službe za poslove obrane, Područnog odjela za poslove obrane Split, Klasa: UP/I 560-01/23-01/309, Urbroj: 512M2-6510-24-8 od 22. travnja 2024., (dalje: prvostupanjsko rješenje), a kojim rješenjem je odbijen zahtjev tužitelja, rođenog **.**.1973., za priznavanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata za razdoblje od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. temeljem pripadnosti ONZ MZ Varoš.
2.Tužitelj u tužbi navodi da mu je odbijen zahtjev za priznavanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata za razdoblje od 30. srpnja. 1991. do 31. prosinca 1991. kao pripadnika naoružanih odreda Narodne zaštite MZ Varoš iako da je u postupku nedvojbeno utvrđeno da je bio pripadnik odreda Narodne zaštite MZ Varoš u naznačenom periodu i sudjelovao u svim aktivnostima odreda. Iz njegovog pismenog očitovanja da je jasno da je sudjelovao u aktivnostima naoružanih odreda Narodne zaštite MZ Varoš a što da je i nedvojbeno potvrdio zapovjednik naoružanih odreda NZ MZ Varoš, gospodin ŠV u svom očitovanju kao svjedok kao i drugi svjedok gospodin IV. Stoga smatra da činjenično stanje nije pravilno utvrđeno te posebno naglašava da nije točno da nije evidentiran u popisu pripadnika NZ MZ Varoš. Iz dokumentacije MZ Varoš da se može nedvojbeno utvrditi njegov status pripadnika naoružanog odreda NZ MZ Varoš. Predlaže da se njegova tužba uvaži te da mu se utvrdi traženi status.
3.Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da su navodi tužitelja neutemeljeni. Poziva se na odredbe članka 3. stavak 1. i 2. te članak 179. stavak 1.a. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“ broj: 121/17, 98/19 i 84/21 – dalje ZHBDR), koje odredbe i citira, te u bitnome ponavlja navode iz obrazloženja osporavanog drugostupanjskog rješenja. Predlaže da se tužitelj odbije sa tužbom i tužbenim zahtjevom.
4.U sporu je održavanjem rasprave 25. travnja 2025. te razmjenom podnesaka strankama omogućeno izjašnjavanje o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet spora, u smislu članka 6. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24 – dalje: ZUS).
5.Tužitelj je na raspravi ostao pri svim navodima kao u tužbi predlažući da se osporavano drugostupanjsko rješenje, kao i prvostupanjsko rješenje ponište. Ujedno predlaže da se saslušaju svjedoci IV, ŠV te CV na okolnosti da je pružao oružani otpor agresoru.
6.Tuženik je po svojoj opunomoćenici ustrajao u navodima iz odgovora na tužbu te osporavanog rješenja, uz protivljenje izvođenju predloženih dokaza koje smatra nepotrebnim i suvišnim te predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.
7.Sud je izveo dokaze čitanjem spisa ovog upravnog spora te spisa tuženog tijela dostavljenog uz odgovor na tužbu dok je odbijen prijedlog tužitelja za izvođenjem dokaza saslušanjem svjedoka IV, ŠV te EV, kao suvišne i nepotrebne, držeći da se pravilna i zakonita odluka o zakonitosti osporenih rješenja može donijeti na temelju podatka spisa predmeta. Drugih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.
8.Tužitelj a ni tuženik nisu zatražili niti popisali troškove ovog upravnog spora.
9.Nakon ocjene izvedenih dokaza i razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 114. stavak 3. ZUS-a ovaj sud utvrđuje da je tužbeni zahtjev osnovan.
10.Predmet ovog upravnog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a ocjena zakonitosti osporavanog drugostupanjskog rješenja kao i prvostupanjskog rješenja.
11.Iz podataka spisa je razvidno te među strankama nije sporno da je tužitelj dana 29. rujna 2023. podnio zahtjev za priznavanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata za razdoblje od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. temeljem pripadnosti ONZ MZ Varoš.
12.Odredbom članka 3. stavak 1. ZHBDR propisano je da je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata osoba koja je organizirano sudjelovala u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti odnosno suvereniteta Republike Hrvatske kao: a) pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske (Zbora narodne garde, Hrvatske vojske, ministarstva nadležnog za obranu, Policije, ministarstva nadležnog za unutarnje poslove i Hrvatskih obrambenih snaga); b) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora najmanje 100 dana u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.; c) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nije regulirao obvezu služenja vojnog roka ako je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora najmanje 30 dana u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.; d) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom umro u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.; e) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom nestao u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. i; f) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom zatočen u neprijateljskom logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. (stavak 1.).
13.Stavkom 2. istog članka propisano je da pod sudjelovanjem u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta Republike Hrvatske, odnosno vrijeme neposredne ugroženosti suvereniteta Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: obrana suvereniteta Repbulike Hrvatske), u smislu stavka 1. ovog članka, podrazumijeva se oružani otpor agresoru i djelovanje u izravnoj vezi s tim otporom (odlazak u postrojbu, na borbeni položaj i povratak te obuka i priprema za odlazak na bojište) u vremenu od 05. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996.
14.Odredbom članka 179. stavak 1. točka a) ZHBDR-a propisano je da status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata utvrđuje ministarstvo nadležno za obranu odnosno ministarstvo nadležno za unutarnje poslove po zahtjevu stranke nakon provedenog upravnog postupka ili po službenoj dužnosti na temelju činjenica o kojima vodi evidenciju.
15.Iz podataka spisa proizlazi da je tužitelj evidentiran kao hrvatski branitelj iz Domovinskog rata kroz razdoblje od 07. travnja 1994. do 08. travnja 1994. u 4 Gbr, Split, da je regulirao vojni rok, da je imao obvezu služenja u pričuvnom sastavu te da isti nije pronađen na popisu ONZ Varoš, Split.
16.Spisu prileži dopis Gradskog kotara Varoš od 14. srpnja 1997. kojem prileži popis Dobrovoljačkih nenaoružanih odreda NZ Varoš (1.četa T.O. Varoš, 1.vod) a na kojem popisu je tužitelj naveden pod rednim brojem 5.
17.Prvostupanjsko tijelo je saslušalo svjedoka ŠV (zapisnik od 26. listopada 2023.) koji je naveo da u potpunosti stoji iza navoda podnositelja zahtjeva a poglavito u pogledu činjenice aktivnog djelovanja pri blokadi vojarne Dračevac (21. rujna 1991.) kada je došlo do pogibije jednog pripadnika iz Žrnovnice. Naveo je i da su imali malo naoružanja s kojim su bili na blokadama.
18.Iz spisa je razvidno da je prvostupanjsko tijelo pozvalo i svjedoka IV, međutim, spisu ne prileži zapisnik o uzimanju izjave istog niti su u obrazloženju osporavanih rješenja dani razlozi zbog čega nije izveden dokaz saslušanjem navedenog svjedoka . Spisu prileži pisana izjava tog svjedoka, međutim, ta pisana izjava nije potpisana od strane IV, no, i pored toga, prvostupanjsko i drugostupanjsko tijelo se u obrazloženju osporavanih rješenja pozivaju na istu.
19.Nadalje, iz podataka spisa ne proizlazi da je saslušan tužitelj ili pak da je pozvan da dostavi relevantnu dokumentaciju koju eventualno posjeduje.
20.S obzirom na podatke spisa predmeta, a imajući u vidu naprijed citirane zakonske odredbe, prema ocjeni ovog suda, osporavanim drugostupanjskim i prvostupanjskim rješenjem, uz obrazloženje koje je njima dano, ne može ocijeniti pravilnim i zakonitim, niti otkloniti prigovore tužitelja iznesene u tužbi.
21.Naime, odredbom članka 8. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09 i 110/21; dalje: ZUP) propisano je da u postupku treba utvrditi pravo stanje stvari i u tu se svrhu moraju utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su bitne za zakonito i pravilno rješavanje upravne stvari.
22.Člankom 9. stavkom 1. ZUP-a propisano je da službena osoba u javnopravnome tijelu samostalno utvrđuje činjenice i okolnosti u postupku te na temelju utvrđenih činjenica i okolnosti rješava upravnu stvar, a stavkom 2. istog članka propisano je da koje će činjenice i okolnosti uzeti za dokazane, utvrđuje službena osoba slobodnom ocjenom, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka.
23.Odredbom članka 47. stavka 1. ZUP-a propisano je da službena osoba utvrđuje sve činjenice i okolnosti bitne za rješavanje o upravnoj stvari, dok je odredbom članka 58. stavka 1. ZUP-a propisano da službena osoba u postupku utvrđuje činjenično stanje svim sredstvima prikladnim za dokazivanje te u tu svrhu može pribaviti isprave, saslušati svjedoke, pribaviti nalaz i mišljenje vještaka i obaviti očevid.
24.Odredbom članka 30. stavak 1. ZUP-a je propisano da se u postupku stranci mora omogućiti izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje upravne stvari. Stavkom 2. Istog članka je propisano da se bez prethodnog izjašnjavanja stranke postupak može provesti samo ako se usvaja zahtjev stranke ili ako odluka u postupku nema negativan učinak na pravne interese stranke ili kad je tako propisano zakonom.
25.Iz prednjih utvrđenja proizlazi da u konkretnom slučaju nije postupljeno sukladno navedenim odredbama ZUP-a.
26.Naime, kako je gore navedeno tužitelj se nalazi na popisu nenaoružanih odreda narodne zaštite. No, iz dopisa Gradskog kotara Varoš od 14. srpnja 1997., kojem je taj popis priložen, razvidno je da je, pored navedenog popisa, dostavljena i druga opsežna dokumentacija vezano za cjelokupni pregled osoba koje su sudjelovale u obrambenim aktivnostima tadašnje Mjesne zajednice Varoš, međutim, ta druga dokumentacija ne prileži spisu tuženog tijela. Ovo je od značaja obzirom da tužitelj tvrdi da je bio pripadnik naoružanih odreda MZ Varoš.
27.U smislu citiranih odredbi ZUP-a javnopravna tijela su u obvezi provesti ispitni postupak te utvrditi pravo stanje stvari i u tu se svrhu moraju utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su bitne za zakonito i pravilno rješavanje upravne stvari, svim sredstvima prikladnim za dokazivanje u tu svrhu i ispravama i saslušavanjem stranke i svjedoka, a što, kako je to gore pojašnjeno, ovdje nije slučaj (nije saslušan tužitelj, iskaz svjedoka ĐV je vrlo štur, pisana izjava svjedoka IV nije potpisana po istom). Prilikom saslušanja bilo tužitelja kao stranke ili svjedoka službena osoba treba postavljati jasna i precizna pitanja po kojima bi svjedoci odnosno tužitelj mogli dati konkretan odgovor o načinu angažiranosti tužitelja u Domovinskom ratu.
28.Stoga je, budući iz svega gore navedenog proizlazi da osporavana rješenja nisu pravilna i zakonita, valjalo na temelju odredbe članka 117. stavka 1. ZUS-a, a postupajući u granicama postavljenog tužbenog zahtjeva u skladu s odredbom članka 47. stavka 1. ZUS-a, poništiti osporavano drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak i odlučivanje, a kako je odlučeno u izreci presude.
29.U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo je dužno pravilno i potpuno utvrditi relevantno činjenično stanje svim raspoloživim dokaznim sredstvima, osobito pri tome je dužno saslušati sve predložene svjedoke, a po potrebi saslušati i druge svjedoke, saslušati tužitelja kao stranku, omogući tužitelju izjašnjavanje o svim relevantnim činjenicama i okolnostima, te nakon tako provedenog dokaznog postupka, pravilnom ocjenom svih izvedenih dokaza, uz pravilnu primjenu materijalnog prava, ponovno odluči o zahtjevu tužitelja pridržavajući se pritom izloženih pravnih shvaćanja i primjedaba ovog Suda, u skladu s odredbom članka 151. stavka 2. ZUS-a.
U Splitu, 21. svibnja 2025.
S U D A C
Marica Goreta
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave.
DNA:
-tužitelju,
-tuženiku uz spis tuženog tijela,
-u spis.
