Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Kž-10/2025-6

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Marie Majić, kao predsjednice vijeća, te Damira Romca i Ivone Rupić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Sare Bušić, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenice SP, zbog kaznenog djela iz čl. 279. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21 - u daljnjem tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi oštećenika kao tužitelja CP podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem Kov-678/2023 od 20. prosinca 2024., u sjednici održanoj 20. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba oštećenika kao tužitelja CP, kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Rješenjem optužnog vijeća Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem Kov- 678/2023 od 20. prosinca 2024., temeljem čl. 355. st. 1. točka 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24 - u daljnjem tekstu: ZKP/08), odbačena je optužnica oštećenika kao tužitelja CP, zastupanog po opunomoćeniku Aleksandru Puhu, odvjetniku u [adresa], protiv okrivljenice SP, zbog kaznenog djela poticanja na krivotvorenje službene ili poslovne isprave iz čl. 279. st. 1. KZ/11 od 31. prosinca 2021.

2. Temeljem čl. 149. st. 3. u svezi s čl. 145. st. 2. točka 6. ZKP/08 oštećenik kao tužitelj CP je obvezan naknaditi troškove kaznenog postupka u iznosu od 132,72 eura.

3. Protiv tog rješenja žalbu je podnio oštećenik kao tužitelj CP, po opunomoćeniku Aleksandru Puhu, odvjetniku u Puli, "iz svih zakonom dopuštenih razloga", s prijedlogom da se ukine pobijano rješenje i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

4. Žalbu protiv pobijanog rješenja podnio je i oštećenik kao tužitelj CP osobno, također "iz svih zakonom dopuštenih razloga", s prijedlogom da se uvaži njegova žalba i pobijano rješenje ukine i predmet dostavi u rad drugom prvostupanjskom sucu.

5. Kako se obje žalbe oštećenika kao tužitelja međusobno nadopunjuju te se odnose na iste žalbene razloge, to ih je ovaj sud, kao sud drugog stupnja, razmatrao kao jedinstvenu žalbu oštećenika kao tužitelja.

6. Žalba oštećenika kao tužitelja CP je neosnovana.

7. Oštećenik kao tužitelj u žalbi ističe da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. točka 11. ZKP/08 sa tvrdnjom da je izreka pobijanog rješenja nerazumljiva te da postoji proturječnost između izreke i obrazloženja rješenja.

7.1. Suprotno takvim žalbenim navodima oštećenika kao tužitelja ovaj sud, kao sud drugog stupnja, nije utvrdio da je izreka pobijanog rješenja nerazumljiva, proturječna sama sebi ili razlozima rješenja, niti je utvrđeno da rješenje nema uopće razloga ili da bi ti razlozi bili potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri proturječni, već je rješenje razumljivo, u njemu su navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, koji su potpuno jasni, te postoji potpuna usklađenost izreke i obrazloženja rješenja.

7.2. Nema pravo oštećenik kao tužitelj niti kada u žalbi na iscrpan i detaljan način navodi da je sud prvog stupnja postupao nepravilno i nezakonito te da je počinio niz bitnih povreda, a iz sadržaja žalbe se može zaključiti kako on drži da je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 2. ZKP/08.

7.3. Suprotno takvim žalbenim navodima, ovaj sud, kao sud drugog stupnja, drži da sud prvog stupnja nije povrijedio pravo na pravično suđenje zajamčeno Ustavom i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, odnosno nije počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 2. ZKP/08.

8. Nema pravo oštećenik kao tužitelj niti kada pobija rješenje suda prvog stupnja zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, sa tvrdnjom da je sud prvog stupnja pogrešno zaključio da oštećenik kao tužitelj nije ponudio nikakve dokaze o tome da bi okrivljenica počinila kazneno djelo jer da iz brojnih dokaza koje se predlaže izvesti na raspravi proizlazi drukčiji zaključak. Također se navodi kako nije točno da CP u ovom predmetu nema status oštećenika jer da se kazneno djelo krivotvorenja isprave ne može počiniti na štetu fizičke osobe, već da se takvim kaznenim djelom vrijeđa javni interes.

9. Žalbeni navodi oštećenika kao tužitelja ničim ne dovode u pitanje pravilnost pobijanog rješenja. Naime, ispravno je sud prvog stupnja zaključio da CP, u konkretnom slučaju, nije stranka u postupku, niti je žrtva kojoj je povrijeđeno neko pravo, te ga se u spornom nalazu i mišljenju vještaka uopće ne spominje, već je uloga CP samo u tome što je podnositelj kaznene prijave.

10. Međutim, za istaknuti je, kako okrivljenica SP nikada nije ispitana zbog predmetnog kaznenog djela, s obzirom da je pravomoćnim rješenjem Županijskog suda u Splitu poslovnog broja Kv-II-428/2020 od 20. studenog 2020. pravomoćno odbijen prijedlog za provođenje dokazne radnje prvog ispitivanja SP kao neosnovan, a u čl. 341. st. 4. ZKP/08 je propisano da prije podizanja optužnice okrivljenik mora biti ispitan, osim ako je u optužnici predloženo suđenje u odsutnosti, što ovdje nije slučaj, pa je očito da je predmetna optužnica podignuta, a da nisu ispunjeni zakonski uvjeti iz navedenog članka, zbog čega se moglo postupiti i u skladu s odredbom čl. 344. st. 2. ZKP/08 te odbaciti optužnicu i po tom zakonskom osnovu.

11. Stoga je sud prvog stupnja ispravno postupio donijevši rješenje kojim se odbacuje optužnica oštećenika kao tužitelja CP protiv okrivljenice SP, zbog kaznenog djela iz čl. 279. st. 1. KZ/11.

12. Slijedom svega iznijetog, žalbu oštećenika kao tužitelja CP, temeljem odredbe čl. 494. st. 3. točka 2. ZKP/08, valjalo je odbiti kao neosnovanu, zbog čega je odlučeno kao u izreci.

Split, 20. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća

Maria Majić