Posl. br. O-174/2025
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU
STALNA SLUŽBA U KORČULI
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Dubrovniku Stalna služba u Korčuli, po sucu tog suda Dariu Farčiću, kao sucu pojedincu, u ostavinskom postupku iza smrti pok. BJ iz [adresa], dana 20. svibnja 2025.
r i j e š i o j e
1. Prekida se ostavinski postupak iza pok. BJ pok. NJ iz [adresa].
2. FJ iz [adresa] upućuje se da pokrenu parnicu protiv ĐJ iz [adresa] i LJ iz [adresa], radi vraćanja darovanog u ostavinu zbog povrede nužnog dijela NJ čija je ona isključiva nasljednica.
3. FJ određuje se rok od 15 dana, računajući od dana pravomoćnosti ovog rješenja, u kojem treba pokrenuti parnicu, te o pokretanju obavijestiti ostavinski sud u daljnjem roku od 8 dana.
4. Ako FJ pokrene parnicu i o tome obavijesti ostavinski sud prekid postupka trajat će dok parnica ne bude pravomoćno završena.
5. Ako FJ ne pokrene parnicu u određenom roku ovaj ostavinski sud će nastaviti postupak, te će dovršiti ostavinski postupak bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih je upućena u parnicu.
Obrazloženje
1. Ostavitelj je svojom nepokretnom imovinom raspoložio još za života i to Ugovorom o darovanju od 26. kolovoza 1974., Ugovorom o darovanju od 21. listopada 1980. i Ugovorom o darovanju od 12. siječnja 1988. Ugovorom o darovanju od 26. kolovoza 1974. ostavitelj je nekretninu označenu kao čest. zgr. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] darovao svome sinu NJ, a ova nekretnina je danas u cijelosti uknjižena kao vlasništvo kćerke ostavitelja ĐJ. Ugovorom o darovanju od 21. listopada 1980. ostavitelj je nekretninu označenu kao čest. zgr. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] darovao kćerki LJ, a Ugovorom o darovanju od 12. siječnja 1988. ostavitelj je točno određene nekretnine darovao kćerki ĐJ, koje nekretnine su precizno navedene u točki 1/ ugovora, dok je u točki 2/ ugovora navedeno da joj daruje i sve druge nekretnine koje bi se našle uknjižene na njegovo ime a nisu izrijekom obuhvaćene u točki 1/ ugovora. Iz navedenog slijedi da je ostavitelj još za života zapravo raspolagao svojom cjelokupnom imovinom u korist spomenutih nasljednika, koji su ujedno i njegovi jedini zakonski nasljednici prvog nasljednog reda, obzirom da je sin ostavitelja ZJ umro prije ostavitelja ne ostavivši iza sebe nasljednika prvog nasljednog reda.
1.1. Ovaj ostavinski postupak ranije je bio povjeren na rješavanje javnom bilježniku kao povjereniku ovog suda, a u kojem dijelu postupka je punomoćnik NJ iskazao da je ostavitelj učinjenim darovanjima povrijedio njegov nužni dio, pa je zatražio vraćanje darovanih nekretnina u ostavinu do namirenja njegovog nužnog dijela. LJ i PJ, kao punomoćnik majke ĐJ, iskazali su da je NJ u potpunosti podmiren u svom nužnom dijelu i to iz razloga jer se upisao kao vlasnik kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koje nekretnine zapravo predstavljaju vlasništvo ostavitelja jer su kupljene njegovim novcem. Osim toga istaknuli su da bi NJ bio nedostojan za nasljeđivanje, pa niti ne može tražiti pravo na nužni dio. Ovim navodima usprotivio se punomoćnik NJ navodeći da ne postoje nikakvi zakonski razlozi temeljem kojih bi NJ bio nedostojan za nasljeđivanje. Na ovaj način među nasljednicima došlo je do spora o činjenicama o kojima ovisi neko njihovo pravo, pa je rješenjem suda od 24. rujna 2014. pod posl. br. O-310/2009 ovaj ostavinski postupak prekinut, a ĐJ i LJ upućene su u parnicu protiv NJ radi utvrđenja njegove nedostojnosti za nasljeđivanje. Provjerom u parničnoj pisarnici ovog suda utvrđeno je da nasljednici nisu pokrenuli parnicu na koju su upućeni rješenjem o prekidu postupka, pa je ovaj ostavinski postupak nastavljen, tada pod posl. br. O-41/2022, i to bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih su ĐJ i LJ upućene u parnicu, odnosno smatra se da je NJ dostojan naslijediti ostavitelja. Kako je u međuvremenu NJ umro, to je na nasljedstvo umjesto njega pozvana udova FJ, a koja je proglašena za njegovu isključivu nasljednicu rješenjem o nasljeđivanju od 21. travnja 2016. posl. br. O-1851/15 UPP/OS- 164/15.
2. Na opisani način među nasljednicima je riješeno jedno sporno pitanje, međutim među nasljednicima je i dalje sporno dali je NJ, kao prednik FJ, dijelom ili u cijelosti, namiren u svom nužnom dijelu i to nekretninama označenim kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to iz razloga što LJ i ĐJ tvrde da se NJ upisao kao vlasnik ovih nekretnina u zemljišnim knjigama suda budući je u kupoprodajnom ugovoru bio naveden kao kupac, a da je zapravo ove nekretnine svojim novcem platio ostavitelj, a koje navode NJ osporava tvrdeći da se radi o njegovoj vlastitoj imovini. Stoga je na opisani način među nasljednicima došlo i do spora u smislu odredbe čl. 222. st. 1. Zakona o nasljeđivanju (NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19, dalje ZN), odnosno do spora o činjenicama o kojima ovisi neko njihovo pravo, pa je sud rješenjem od 19. rujna 2024. pod posl. br. O-41/2022 ponovno prekinuo ostavinski postupak iza smrti BJ pok. NJ te je ujedno ĐJ i LJ uputio u parnicu protiv FJ radi utvrđenja da je njen prednik NJ namiren u svom nužnom dijelu nekretninama označenim kao kat. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Protiv ovog rješenja o prekidu postupka pravodobnu žalbu uložila je ĐJ, putem svog punomoćnika Željka Šuška, odvjetnika u Veloj Luci, u kojoj se u bitnom navodi kako je sud pobijanim rješenjem pogrešno primijenio materijalno pravo. Ovo iz razloga što bi teret dokazivanja o eventualnoj povredi nužnog dijela trebao biti na onom nasljedniku koji tvrdi da je raspolaganjem ostavitelja povrijeđen u svom nužnom dijelu, a ne na nasljednicima koji su upućeni u parnicu radi utvrđenja da bi NJ bio namiren u svom nužnom dijelu, a kako je to napravljeno pobijanim rješenjem. Iz tog razloga se predlaže ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti na ponovan postupak. Postupajući po navedenoj žalbi Županijski sud u Zagrebu je dana 17. siječnja 2025., pod posl. br. Gž-5629/2024, donio rješenje kojim je uvažio žalbu nasljednice ĐJ, ukinuo ovosudno rješenje od 19. rujna 2024. pod posl. br. O-41/2022, te predmet vratio na ponovan postupak. Iz obrazloženja rješenja Županijskog suda u Zagrebu proizlazi kako je ovaj sud pogrešno primijenio materijalno pravo, a ovo iz razloga što je u parnicu trebalo uputiti osobu koja tvrdi da je raspolaganjem ostavitelja povrijeđena u svom nužnom dijelu budući je ovakav zahtjev usmjeren prema ostalim nasljednicima koji odbijaju darovano vratiti u ostavinu, pa nužni nasljednik svoje pravo jedino može ostvariti u parnici. Stoga je ovaj ostavinski postupak nastavljen, sada pod posl. br. O-174/2025.
3. U nastavku postupka nije bilo potrebe održavati daljnja ročišta budući je iz izjava i navoda sudionika ostavinskog postupka očito da je prednik FJ, dakle sin ostavitelja NJ, pravodobno istakao zahtjev za povrat darova u ostavinu zbog povrede njegovog nužnog dijela, sve u smislu odredbi čl. 69., 70 i 77., a u vezi sa čl. 83. Z N-a, pri čemu je ostavitelj svoje nekretnine darovao kćerkama ĐJ i LJ, koje su ujedno sestre NJ, a koje odbijaju povrat darovanog u ostavinu smatrajući da je njihov brat NJ još za života ostavitelja u potpunosti podmiren u svom nužnom dijelu budući se upisao kao vlasnik nekretnina označenih kao kat. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], a koje nekretnine su zapravo kupljene novcem ostavitelja. U situaciji kada je zakonski nasljednik temeljem odredbe čl. 83 . ZN-a zatražio povrat dara radi namirenja njegovog nužnog dijela koji ga pripada po odredbi čl. 77. st. 1. ZN-a, nužni nasljednik, odnosno danas njegova isključiva nasljednica udova FJ, koja svoje pravo na nužni dio može ostvariti tek vraćanjem dara, to pravo može ostvariti samo posebnom parnicom, osim u slučaju ako darovane dobrovoljno ne pristanu vratiti dar u ostavinu, a što ĐJ i LJ odbijaju napraviti. Na navedeni način između nasljednica je došlo do spora o činjenicama o kojima ovisi neko njihovo pravo, odnosno do spora o činjenicama o kojima ovisi veličina nasljednog dijela, vrijednost nužnog dijela ili uračunavanje u nasljedni dio, sve u smislu odredbe čl. 222. ZN-a, pa je temeljem čl. 225. ZN-a valjalo je riješiti kao u izreci.
U Korčuli, 20. svibnja 2025.
S u d a c :
Dario Farčić
PRAVNA POUKA:
Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi u 3 istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud.
