Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split,Gundulićeva29a
Poslovni broj: Kž-155/2024-5
U I M E R E P U B L I K E H R VA T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sudaca ovoga suda Nevena Cambja, kao predsjednika vijeća, Marie Majić i Damira Romca, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Sare Bušić, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog ŽT, zbog kaznenog djela iz članka 278. stavka 3. Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21– dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zlataru poslovnog broja K-13/2023-19 od 24. siječnja 2024., u sjednici održanoj 20. svibnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. Djelomično se prihvaća žalba Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru, preinačuje se prvostupanjska presuda u odluci o kazni na način da se optuženi ŽT, zbog kaznenog djela krivotvorenja isprave iz članka 278. stavka 3. u svezi sa stavkom 1. KZ/11, za koje je pobijanom presudom proglašen krivim, na temelju članka 278. stavka 3. KZ/11, osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, nakon čega mu se na temelju članka 56. KZ/11 izriče uvjetna osuda na način da se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti, ako optuženik u roku provjeravanja od 5 (pet) godina ne počini novo kazneno djelo.
II. U preostalom dijelu žalba državnog odvjetnika odbija se kao neosnovana te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Općinski sud u Zlataru pobijanom presudom optuženog ŽT proglasio je krivim zbog počinjenja kaznenog djela krivotvorenja isprave iz članka 278. stavka 3. u svezi sa stavkom 1. KZ/11 te ga je na temelju članka 278. stavka 3. istog zakona osudio na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci. Potom na temelju članka 56. KZ/11 optuženiku je izrečena uvjetna osuda na način da se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti, ako navedeni u roku od 2 (dvije) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.
1.1. Na temelju članka 79. KZ/11 od optuženog ŽT oduzeti su predmeti koji su privremeno oduzeti potvrdom Policijske uprave krapinsko-zagorske, Policijske postaje Krapina serijskog broja [serijski broj] od 4. svibnja 2022. i to dvije registarske pločice oznake [registarska oznaka].
1.2. Na temelju članka 181. stavka 7. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda broj 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 , 126/19 – dalje u tekstu: ZKP/08) naloženo je uništenje oduzetih predmeta.
1.3. Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08 naloženo je optuženiku platiti troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08 u paušalnom iznosu od 66,36 Eur u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude.
2. Protiv ove presude žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke o kazni, s prijedlogom da se prvostupanjska presuda ukine i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
2.1. Odgovor na žalbu nije podnesen.
3. Prije održavanja sjednice vijeća, u suglasju s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08, spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, kojeg je po obavljenom razmatranju vratilo ovom sudu na daljnje postupanje.
4. Žalba državnog odvjetnika je djelomično osnovana.
5. Državni odvjetnik u žalbi navodi kako je obrazloženje prvostupanjske presude o vrsti i mjeri kazne nejasno i opterećeno nedostatkom razloga o odlučnim činjenicama važnim za odabir vrste i mjere kazne. Nadalje u žalbi se navodi kako je prvostupanjski sud prilikom odluke o kazni u presudi naveo kako je "uzeo u obzir stupanj krivnje, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, okolnosti pod kojima je i način na koji je djelo počinjeno, okolnosti u kojima je optuženik živio prije počinjenog kaznenog djela i ukupnost osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju kaznenih djela", međutim u odnosu na svaku od ovih okolnosti prvostupanjski sud je propustio dati razloge i jasno obrazloženje iz kojeg bi bilo vidljivo koje točno činjenice je prvostupanjski sud uzeo u obzir i kako su te činjenice konkretno utjecale na odluku suda o vrsti i mjeri kazne. Na ovaj način državni odvjetnik pobija presudu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08.
5.1. No, suprotno ovim žalbenim navodima prvostupanjski sud nije počinio istaknutu bitnu povredu odredaba kaznenog postupka jer je o svim odlučnim činjenicama, a i o onima koje se odnose na odluku o vrsti i mjeri kazne, dao sasvim dostatne, jasne i neproturječne razloge. Osim toga izreka presude je jasna i neproturječna, u suglasju je sa svojim razlozima, a o odlučnim činjenicama ne postoji znatno proturječje između onoga što se navodi o sadržaju tih isprava ili iskaza danih u postupku i samih tih isprava ili iskaza. Naime, prvostupanjski sud je u 5. odlomku obrazloženja svoje presude doista naveo koje okolnosti je, odlučujući o vrsti i mjeri kazne, optuženiku uzeo u obzir, da bi potom u 6. odlomku obrazloženja presude naveo koje je to olakotne okolnosti optuženiku cijenio i da otegotne okolnosti nisu utvrđene. Osim toga optuženik je terećeno kazneno djelo priznao u cijelosti pa uspoređujući njegovu obranu s okolnostima koje je prvostupanjski sud naveo u obrazloženju presude i koje je cijenio prilikom odluke o vrsti i mjeri kazne, mogu se ipak razabrati na koji način je svaka od navedenih okolnosti odnosno činjenica konkretno utjecala na odluku o vrsti i mjeri kazne pa se presuda ipak može ispitati.
6. Međutim, u pravu je državni odvjetnik kada pobija presudu zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja na koju se nadovezuje i žalbena osnova odluke o kazni.
6.1. Prvostupanjski sud utvrđujući okolnosti koje utječu na to da kazna po vrsti i mjeri bude blaža ili teža propustio je kao otegotnu okolnost cijeniti optuženikovu dosadašnju kaznenu i prekršajnu osuđivanost, a što državni odvjetnik s pravom u žalbi navodi. Sasvim ispravno državni odvjetnik u žalbi navodi kako se kao okolnost koja bi išla u prilog optuženikovom blažem kažnjavanju ne može prihvatiti stav prvostupanjskog suda kako je optuženik posljednji put kazneno osuđivan 2014. pa da je očito da je odlučio promijeniti način života. Neovisno o proteku vremena od posljednje kaznene osude optuženika, činjenica da je optuženik osuđivan u devet navrata, a osim toga je i višestruko prekršajno osuđivan zbog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a što doista ima odlučan utjecaj na to da se optuženiku izreče stroža kazna.
6.1. Zbog toga je valjalo prihvatiti žalbu državnog odvjetnika u dijelu u kojem pobija presudu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni te optuženika osuditi na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine. Tako izrečena kazna zatvora u potpunosti je primjerena stupnju krivnje kojim je optuženik počinio kazneno djelo, a to je izravna namjera, kao što je u potpunosti odgovarajuća i svim konkretnim okolnostima počinjenog kaznenog djela, stupnju ugroze kaznenim djelom zaštićenog dobra, kao i činjenici da je optuženik u više navrata i kazneno i prekršajno osuđivan. Međutim imajući u vidu da je optuženik iskreno priznao počinjenje kaznenog djela, nakon kojeg se nije javljao kao počinitelj novih kaznenih djela, zaključuje se kako je odlučio promijeniti do sada ustaljeni obrazac ponašanja činjenja kaznenih djela i prekršaja, a što dovodi do zaključka kako se svrha kažnjavanja propisana člankom 41. KZ/11 može ostvariti izricanjem uvjetne osude s najduljim rokom provjeravanja. Stav je ovog suda da kod optuženika, i bez izvršenja kazne zatvora, već samom njezinom prijetnjom da će se ta kazna izvršiti, ako u roku provjeravanja počini neko novo kazneno djelo, za očekivati je da se ubuduće neće javljati kao počinitelj kaznenih djela, a i izricanjem uvjetne osude optuženiku se pruža prigoda da svoje buduće postupke uskladi s društveno prihvatljivim normama ponašanja, a ujedno će mu se omogućiti da nastavi uzdržavati svoju malodobnu djecu. No, optuženi isto tako mora imati u vidu da u slučaju počinjenja novog kaznenog djela u roku provjeravanja, kazna zatvora na koju je osuđen u trajanju od jedne godine, se može izvršiti.
7. U povodu žalbe državnog odvjetnika prvostupanjska presuda je ispitana i po službenoj dužnosti, ali nije utvrđeno da bi bila počinjena bilo koja povreda propisana odredbama članka 476. stavka 1. točka 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine" br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda broj 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 , 126/19 i 36/24 – dalje u tekstu: ZKP/08-24), a kako je žalba državnog odvjetnika djelomično osnovana, to je odlučeno kao u izreci u suglasju s člankom 486. stavkom 1. i člankom 482. ZKP/08-24
Split, 20. svibnja 2025.
Predsjednik vijeća
Neven Cambj
