Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Kž-632/2023-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Marie Majić, kao predsjednice vijeća te Nevena Cambja i Damira Romca, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Sare Bušić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika EČ, zbog kaznenog djela iz članka 229. stavka 1. i dr. Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu, protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovnog broja K-339/2021-7, od 9. lipnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 20. svibnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Prihvaća se žalba Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu te se preinačuje prvostupanjska presuda u odluci o kazni na način da se za počinjena kaznena djela za koja je okrivljenik EČ proglašen krivim u izreci prvostupanjske presude prihvaćaju pojedinačno utvrđene kazne zatvora i to u trajanju od 6 (šest) mjeseci za kazneno djelo iz članka 229. stavka 1. točke 1. , u vezi članka 228. stavka 1. KZ/11, u trajanju od 10 (deset) mjeseci za kazneno djelo iz članka 215. stavka 1. KZ/11 i u trajanju od 6 (šest) mjeseci za kazneno djelo iz članka 229. stavka 1. točke 1., u vezi članka 228. stavka 1. i članka 34. KZ/11, nakon čega se okrivljeni EČ, na temelju članka 229. stavka 1. KZ/11 i članka 215. stavka 1. KZ/11, uz primjenu članka 51. KZ/11, osuđuje na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine. Na temelju članka 54. KZ/11, u izrečenu jedinstvenu kaznu zatvora okrivljeniku se uračunava vrijeme provedeno u pritvoru i istražnom zatvoru od 25. lipnja 2020. do 22. srpnja 2020.
II. U ostalom dijelu prvostupanjska presuda ostaje neizmijenjena.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinski kazneni sud u Zagrebu proglasio je krivim okrivljenika EČ da je počinio kazneno djelo teške krađe iz članka 229. stavka 1. točke 1., u vezi članka 228. stavka 1. KZ/11, a kažnjivo po članku 229. stavku 1. KZ/11, kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom iz članka 215. stavka 1. KZ/11 i kazneno djelo teške krađe u pokušaju iz članka 229. stavka 1. točke 1., u vezi članka 228. stavka 1. KZ/11 i članka 34. KZ/11, a kažnjivo po članku 229. stavku 1. KZ/11. Za počinjena kaznena djela, okrivljeniku je prethodno utvrdio pojedinačne kazne zatvora i to za kazneno djelo iz članka 229. stavka 1. KZ/11, u vezi članka 228. stavka 1. KZ/11, na temelju članka 229. stavka 1. KZ/11, kaznu zatvora u trajanju od 6 mjeseci, za kazneno djelo iz članka 215. stavka 1. KZ/11, na temelju te odredbe, kaznu zatvora u trajanju od 10 mjeseci te za kazneno djelo iz članka 229. stavka 1., u vezi članka 228. stavka 1. i članka 34. KZ/11, na temelju članka 229. stavka 1. KZ/11, kaznu zatvora u trajanju od 6 mjeseci. Nakon toga, na temelju članka 229. stavka 1. KZ/11 i članka 215. stavka 1. KZ/11, uz primjenu članka 51. KZ/11, okrivljenik je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 godine. Potom je, na temelju članka 56. stavka 2. i 3. KZ/11, okrivljeniku izrečena uvjetna osuda na način da se jedinstvena kazna zatvora na koju je okrivljenik osuđen neće izvršiti, ako isti u roku od 5 godina po pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo. Na temelju članka 54. KZ/11, u izrečenu kaznu zatvora okrivljeniku je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru i istražnom zatvoru koju mu teče od dana uhićenja, odnosno sprovođenja u pritvorsku policijsku jedinicu od 25. lipnja 2020. do 22. srpnja 2020., a za slučaj eventualnog opoziva uvjetne osude.
2. Na temelju članka 148. stavka 1., u vezi članka 145. stavka 2. točke 1., 6. i 7. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11 - pročišćeni tekst, 91/12 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 130/20 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, dalje u tekstu: ZKP/08), okrivljenik je obvezan Policijskoj postaji Vrbovec nadoknaditi trošak dovođenja na raspravu za dan 9. lipnja 2022., u iznosu od 1.106,12 kuna te platiti trošak kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 1.000,00 kuna i naknaditi trošak obrane po službenoj dužnosti u visini iznosa koji će biti određen posebnim rješenjem.
3. Protiv ove presude žalbu je podnijelo Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu, zbog odluke o kazni, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i okrivljenom izrekne kazna zatvora.
4. Odgovor na žalbu nije podnesen.
5. Prije održavanja sjednice drugostupanjskog vijeća spis je, sukladno odredbi članka 474. stavka 1. ZKP/08, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, koje ga je, nakon uvida vratilo ovom sudu na daljnje nadležno postupanje.
6. Žalba Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu je osnovana.
7. S obzirom na to da se državni odvjetnik ne žali zbog žalbene osnove bitne povrede odredaba kaznenog postupka ni povrede kaznenog zakona, to je ovaj sud, kao sud drugog stupnja, postupajući povodom njegove žalbe u smislu odredbe članka 476. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11 - pročišćeni tekst, 91/12 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22 i 36/24, dalje u tekstu: ZKP/08), pobijanu presudu ispitao i u onom dijelu u kojem je to dužan napraviti po službenoj dužnosti, međutim nije utvrdio da bi bile počinjene povrede zakona koje sadrži ta odredba.
8. Državni odvjetnik u svojoj žalbi ističe kako sud nije u dovoljnoj mjeri cijenio značaj otegotnih okolnosti, s obzirom na to da je okrivljenik, nakon počinjenja predmetnih kaznenih djela, pravomoćno osuđen za ista kaznena djela i to na kaznu zatvora u trajanju od 1 godine, uz primjenu uvjetne osude s vremenom provjeravanja od 3 godine. Osim toga, da je prema iskazu oštećenika, okrivljenik i prije ovog događaja znao uzimati alat iz njegove garaže i novac iz torbice njegove supruge, što da bi im okrivljenik na kraju vratio i priznao krivnju te posebno ističe kako je okrivljenik, prilikom počinjenja teške krađe, prouzročio štetu većeg opsega paljenjem kuće oštećenika, što sve da upućuje na visok stupanj kriminalne volje i upornosti u činjenju kaznenih djela na strani okrivljenika.
9. Postupajući u smislu odredbe članka 47. KZ/11, odnosno utvrđujući okolnosti koje mogu imati utjecaj na to da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio kao olakotne okolnosti iskreno priznanje okrivljenika koje je pridonijelo bržem i efikasnijem okončanju kaznenog postupka, činjenicu da se, po vlastitom iskazu, zaposlio i na taj način ostvaruje sredstva za život te da do počinjenja ovih kaznenih djela nije bio evidentiran kao počinitelj kaznenih djela. S druge strane, isto tako pravilno je kao otegotne okolnosti na strani okrivljenika utvrdio da je on nakon počinjenja ovih kaznenih djela bio osuđivan zbog kaznenog djela krađe uvjetnom osudom. Prilikom vrednovanja utvrđenih okolnosti, a polazeći od stupnja krivnje okrivljenika te težine i pogibeljnosti počinjenih kaznenih djela, prvostupanjski sud je ocijenio da se svrha kažnjavanja iz članka 41. KZ/11 uspješno može ostvariti i izricanjem uvjetne osude, međutim takvu prosudbu prvostupanjskog suda državni odvjetnik je svojom žalbom osnovano doveo u pitanje.
10. Naime, bez obzira na činjenicu što do počinjenja ovih kaznenih djela okrivljenik nije bio osuđivan, količina kriminalne aktivnosti kod počinjenja ovih kaznenih djela je takva da doista ne opravdava izbor uvjetne osude kao adekvatne kaznenopravne sankcije, čak i kada bi se zanemarilo da je okrivljenik nakon ovih događaja bio osuđen zbog istovrsnih kaznenih djela. Ta osuda doduše samo dodatno dovodi u pitanje opravdanost odluke prvostupanjskog suda o izboru uvjetne osude kao prikladne kaznenopravne sankcije za počinjenje ovih kaznenih djela, međutim, kako je to već navedeno, okolnosti počinjenja doista su takve da znatno nadilaze one okolnosti koje su uobičajene kod počinjenja imovinskih kaznenih djela. Činjenica da je po izvršenju teške krađe iz članka 229. stavka 1. točke 1. KZ/11, kod kaznenog djela iz točke 1. izreke pobijane presude, kako bi prikrio tragove krađe, zapalio kuću oštećenika, kojom prigodom je izazvao znatnu materijalnu štetu, a još veća šteta nije nastupila samo zbog brze i učinkovite reakcije vatrogasaca, ni u kojem slučaju ne opravdava izricanje kaznenopravne sankcije koju je odabrao sud, što s pravom državni odvjetnik ističe u svojoj žalbi. Navedena okolnost počinjenim kaznenim djelima daje jednu dodatnu, iznimno težu dimenziju, koju ni sve utvrđene olakotne okolnosti u svojoj ukupnosti nikako ne mogu nadići.
11. U opisanoj situaciji, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda svrha kažnjavanja propisana člankom 41. KZ/11 se jedino i isključivo može ostvariti osudom na kaznu zatvora, radi čega je prihvaćena žalba državnog odvjetnika te je preinačena prvostupanjska presuda u pogledu odluke o kazni na način da su prihvaćene po prvostupanjskom sudu prethodno utvrđene pojedinačne kazne zatvora, kao i jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 1 godine, ali pri tome okrivljeniku nije izrečena uvjetna osuda jer je po ocjeni ovog suda jedino ovakva kazna odgovarajuće prilagođena stupnju krivnje okrivljenika, jačini ugrožavanja zaštićenog dobra, svim okolnostima vezanim uz počinjenje ovog kaznenog djela kao i osobnim i obiteljskim prilikama okrivljenika te je za očekivati da će se isključivo ovakvom kaznom moći s uspjehom ostvariti ciljevi specijalne i generalne prevencije te da će se ostvariti pozitivan utjecaj na okrivljenika, na način da će se on ubuduće suzdržati od činjenja novih kaznenih djela.
12. S obzirom na naprijed navedeno, žalba državnog odvjetnika je prihvaćena te je preinačena prvostupanjska presuda u pogledu odluke o kazni, na način opisan u izreci, sukladno odredbi članka 486. stavka 1. ZKP/08, dok je u ostalom dijelu prvostupanjska presuda ostala neizmijenjena.
Split, 20. svibnja 2025.
PREDSJEDNICA VIJEĆA
Maria Majić
