REPUBLIKA HRVATSKA

Posl.br.Ovr.213/2025

Općinski sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23, Dubrovnik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Dubrovniku, po sucu tog suda Ani Poljanić, u ovršnoj stvari predlagatelja osiguranja ĆE, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Vlahu Duplančiću, odvjetniku u Splitu, protiv protivnika osiguranja B2 Kapital d.o.o., OIB 57509775367, Radnička cesta 41, Zagreb, radi određivanja privremene mjere osiguranja, dana 20. svibnja 2025. godine,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja zaprimljen pred ovim sudom dana 13. svibnja 2025.g., a koji glasi:

" 1. Zabranjuje se protivniku osiguranja B2 Kapital d.o.o. OIB 57509775367, Radnička cesta 41, Zagreb, otuđenje i opterećenje nekretnine označene kao kat. čest. br [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], zgrada površine 119 m2, obe z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u odnosu na suvlasnički dio od ½ koji pripada predlagateljici osiguranja ĆE

ĆE, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa]

2. Ovo rješenje kojim se zabranjuje otuđenje i opterećenje predmetne nekretnine označene kao kat. čest. br [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], zgrada površine 119 m2, obe z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] će se zabilježiti u zemljišnoj knjizi.

3. Zabranjuje se protivniku osiguranja B2 Kapital d.o.o. OIB 57509775367, Radnička cesta 41, Zagreb da poduzima radnje koje mogu nanijeti štetu predlagateljici osiguranja ĆE, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], u odnosu na suvlasnički dio od ½ koji pripada predlagateljici osiguranja na kat. čest. br [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], zgrada površine 119 m2, obe z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uključujući i prodaju predmetne nekretnine bilo putem javnobilježničke prodaje ili na bilo koji drugi način."

Obrazloženje

1.1. U svom prijedlgu, zaprimljenom pred sudom dana 13. svibnja 2025.g. predlagateljica osiguranja navodi da je protivnik osiguranja podnio prijedlog radi prodaje nekretnine koja je u suvlasništvu predlagateljice osiguranja javnom bilježniku Meliti Čondrić iz Zagreba, koja je onda na temelju tog prijedloga donijela zaključak o prodaji pod brojem OU-9/2024 i oglas za prodaju nekretnine u vlasništvu protivnika osiguranja pod istim brojem dana 8. travnja 2025.g. Navedene odluke odnose se na kat. čest. br [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], zgrada površine 119 m2, upisane u z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koje prenesene u vlasništvo Hrvatske poštanske banke d.d., koja je onda vlasništvo prenjela na ovdje protivnika osiguranja, u cijelosti. No, kako navodi predlagateljica osiguranja, ona je suvlasnica i suposjednica predmetnih nekretnina za ½ dijela, što je utvrđeno pravomoćnom sudskom presudom i rješenjem koja je donesena pod posl.br.P.440/2012 dana 8. srpnja 2016.g., a kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev koji glasi :"Utvrđuje se da je tužiteljica ĆE suvlasnica ½ dijela nekretnina označenih kao čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]". U navedenom postupku kao tuženik je sudjelovala i Hrvatska poštanska banka d.d., a koja je naknadno svoju tražbinu i prava na predmetnoj nekretnini prenijela na B2 Kapital d.o.o. Ugovorom o ustupu i prijenosu tražbine od 2. studenog 2017.g. koji je podnesen na uknjižbu dana 3. svibnja 2018.g. Predlagateljica osiguranja smatra da je iz iznesenog jasno da Hrvatska poštanska banka nije mogla u svojstvu fiducijalnog vlasnika na drugog prenijeti više od ½ prava vlasništva na nekretnini koja je predmet prodaje.

1.2. Provođenjem prodaje nekretnine u postupku koji se vodi pred Javnim bilježnikom Melitom Čondić iz Zagreba pod posl.br.OU-9/2024 za predlagateljicu osiguranja mogla bi nastati velika i teško nadoknadiva šteta u vidu gubitka prava vlasništva nad nekretninom. Šteta bi joj nastala i gubitkom suposjeda na predmetnoj nekretnini, s sve budući da je imenovana u dugogodišnjem posjedu svoje nekretnine sa članovima svoje obitelji – suprugom IE, sinom VE, nevjestom PE, unukom LE i sinom OE, koji su i prijavljeni na adresi nekretnine. Nekretnina je jedini dom predlagateljice i ona nema drugog doma. Provedbom predložene prodaje može biti povrijeđeno i to pravo predlagateljice zajamčeno čl. 8 Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

1.3. Slijedom iznesenog predlaže usvojiti predloženu privremenu mjeru.

1.4. Kao dokaz svojih tvrdnji predlagatelja u spis dostavlja zaključak javnog bilježnika Melite Čondrić posl.br. OU-9/2024 od 8. travnja 2025.g. (stranica 4-5 spisa), oglas za prodaju nekretnine u vlasništvu protivnika osiguranja (stranica 6-8 spisa), presudu i rješenje ovog suda donesene pod posl.br.P.440/2012 dana 8. srpnja 2019.g. sa klauzulom pravomoćnosti (stranica 9-23), zemljišnoknjižni izvadak za z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranica 25-27), kopije osobnih iskaznica (stranica 28-35 spisa).

2. Prijedlog nije osnovan.

3.1. Sukladno čl. 341.st.1. i 2. Ovršnog zakona (Narodne novine br,112/12, 25/13, 93/14, 73/17, 131/20, 114/22 –dalje OZ) privremena mjera može se predložiti prije pokretanja i tijekom sudskog ili upravnog postupka, te nakon završetka tog postupka sve dok ovrha ne bude provedena. U prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojem će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja, te kada je to potrebno sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu odredbi OZ-a o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju.

3.2. Čl.346. Ovršnog zakona propisuje da se privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti ukoliko predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te zatim ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je privremena mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

3.3. Prema čl. 351 OZ-a u rješenju kojim se određuje privremena mjera odrediti će se i trajanje te mjere, a ako je mjera određena prije podnošenja tužbe ili pokretanja kojega drugog postupka i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu, odnosno prijedlog za pokretanje drugog postupka, radi opravdanja mjere.

4. Prije ocjene dvaju gore navedenih uvjeta za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine sud je najprije dužan ispitati da li predložena mjera ispunjava opće uvjete koje zakon propisuje za navedeni institut. U konkretnom slučaju sud smatra da navedeni uvjeti nisu ispunjeni, te da nema mjesta donošenju odluke kojom bi se prijedlog prihvatio jer sam prijedlog ima bitne nedostatke koji dovode do toga da ga treba odbiti i prije ulaska u materiju zadovoljenja posebnih uvjeta.

4.1. Nedostatci o kojima je riječ nisu "tehničke" prirode, u kojem slučaju bi dolazila u obzir primjena čl. 106. i 109. supsidijarnog Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22), odnosno kada bi se pozivalo podnositelja na uređenje prijedloga. Ovdje se radi o supstancijalnom nedostatku na način da predlagateljica traži donošenje odluke koja u svojoj biti ne predstavlja privremenu mjeru. Institut privremene mjere, onakav kakvog poznaje hrvatsko zakonodavstvo (a uređuju ga među ostalima i gore citirane odredbe) služi privremenoj regulaciji odnosa stranaka dok se ne provede drugi (parnični ili upravni postupak) koji služi da bi se taj odnos razriješio i da bi se opravdala ta privremena mjera. Njezin privremeni karakter vidljiv je i iz samog naziva instituta, a njen opstanak i trajanje vezani su uz drugi postupak u kojem se raspravlja o biti odnosa, a koji je mjerom zbog različitih razloga reguliran dok postupak traje i to dok ne bude okončan provedbom ovršne odluke. Ovdje predlagateljica traži izdavanje zabrane da se radnje u postupku pred javnim bilježnikom provode i izdavanje naloga da se provede zabilježba u zemljišnoj knjizi, neopterećeno rokom ili uvjetom pokretanja posebnog postupka za opravdanje mjere, što nije smisao privremene mjere i sud zbog navedenog nalazi ovakav prijedlog neprihvatljivim. Postupak koji se vodi pred javnim bilježnikom ne može se ni na koji način tumačiti kao postupak do čijeg okončanja bi mjera trebala biti na snazi (ni predlagateljica sama to ne navodi) jer to nije postupak koji opravdava mjeru, njegov završetak neće razriješiti odnose koji su navedeni kao tražbina predlagateljice, čak štoviše mjerom se pokušava spriječiti njegovo daljnje provođenje.

5. S obzirom da nalazi da nisu ispunjeni uvjeti da bi se određivala privremena mjera sadržani u čl. 341. I 351. OZ-a sud nije ulazio u ispitivanje ni obrazlaganje daljnjih uvjeta (vjerojatnost tražbine i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je privremena mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti) jer je isto nepotrebno.

6. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci rješenja.

U Dubrovniku 20. svibnja 2025. godine

Sutkinja:

Ana Poljanić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba. Žalba se podnosi putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu, u tri primjerka u roku od osam (8) dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja.

DN-a:

- predlagateljici osiguranja po punomoćniku