REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: Us I-4444/2024-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Jasni Peroš Nikolić, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Anđele Hambašić, u upravnom sporu tužitelja ŽH, državljanina Savezne Republike Somalije, smještenog u Prihvatilištu za tražitelje međunarodne zaštite u Zagrebu, Sarajevska 41, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Zoran Bauer, odvjetnik u Zagrebu, Kozarčaninova 2, protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Zagreb, Ilica 335, OIB: 36162371878, radi međunarodne zaštite, nakon održane nejavne rasprave, dana 20. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, KLASA: UP/I-216- 03/23-06/13859, URBROJ: 511-01-212-24-8 od 30. rujna 2024.

II Odobrava se besplatna pravna pomoć tužitelju u ovom upravnom sporu. III Nalaže se tuženiku da isplati odvjetniku Zoranu Baueru, pružatelju pravne pomoći, iznos od 1.250,00 eura u roku od 15 dana od dostave računa za pruženu pravnu pomoć.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika odbijen je zahtjev tužitelja, državljanina Savezne Republike Somalije, za međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj.

2. Tužitelj u tužbi i tijekom spora pobija zakonitost osporavanog rješenja, u bitnome navodeći da Somalija nije sigurna zemlja, da vodi rat protiv terorizma, da su somalijske sigurnosne snage u cijelosti involvirane u rat protiv Al Shababa te da stoga u slučaju povratka u zemlju podrijetla ne bi bio u pravnoj državi koja ima sređenu situaciju. Navodi da je u iskazu naveo da je 2019. tri puta propucan kada su policijski službenici upali u njegovu ilegalnu poslovnicu u kojoj je prodavao alkohol, a što je nedopušteno u Somaliji. Međutim, nije naveo da se na taj način želi suzbiti svaka konkurencija koja nije bliska vlasti i ne daje vlasti mito. Navodi da ga je policija htjela prisiliti da daje mito. Ističe da se radi o visoko korumpiranoj i nefunkcionalnoj zemlji te je irelevantno je li zemlju podrijetlu napustio legalno ili ilegalno.

3. Predlaže da Sud usvoji tužbeni zahtjev i poništi osporavano rješenje te mu odobri međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj, kao i besplatnu pravnu pomoć te da naloži tuženiku da isplati odvjetniku Zoranu Baueru, pružatelju pravne pomoći troškove pravne pomoći u ovom upravnom sporu u iznosu od 1.250,00 eura u roku od 15 dana od dostave računa za pruženu pravnu pomoć.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom spora u bitnome navodi da je, pozivajući se na recentna izvješća ACLED-a, jasno izložio sigurnosnu i situaciju u regiji Togdheer, područja gdje je tužitelj živio, a koja je dio federativne države Somalilanda. Ocjenjeno je da ne postoji sigurnosni rizik koji doseže mjeru ugroze života civilnog stanovništva, a o navedenom izvješćuje i EUAA u svom izvješću iz 2023. u kojem se navodi da je cijela regija Togdheer pod kontrolom administracije i snaga sigurnosti federativne države Somalilanda. EUAA navodi da se temeljem prikupljenih podataka može zaključiti da u toj regiji općenito ne postoji sigurnosni rizik koji doseže mjeru ugroze života civilnog stanovništva. Nadalje tuženik tužiteljev navod da je bio upucan od strane policijskih službenika s ciljem da ga se spriječi u ilegalnoj trgovini prisilan na davanje mita odbacuje kao netočan s obzirom da je nakon provedenog postupka utvrđeno da su iskazi tužitelja neutemeljeni i nevjerodostojni, što je obrazloženo u rješenju. Budući da tužitelj svoje navode nije potkrijepio nikakvim relevantnim dokazima, već je samo paušalno nadogradio svoj iskaz tuženik ostaje pri navodima osporavanog rješenja.

5. Predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

6. Radi ocjene zakonitosti osporavanog rješenja, Sud je izvršio uvid u sudski spis i isprave priložene spisu tuženika te je održao nejavnu raspravu na kojoj je proveo dokaz saslušanjem tužitelja.

7. Strankama je, u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/24 - dalje ZUS) dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je ocijenio tužbeni zahtjev neosnovanim.

9. Tužitelj je 1. lipnja 2023. podnio zahtjev za međunarodnu zaštitu. U zahtjevu je naveo da međunarodnu zaštitu traži jer mu prijeti zatvor zbog ilegalne prodaje alkohola. Naveo je da su ga već dva puta uhitili zbog toga, ali kako policija nije imala dokaze pustili su ga na slobodnu nakon 2-3 mjeseca. Naveo je da su policijski službenici upucali njegovog prijatelja s kojim je prodavao alkohol nakon što im je pokušao pobjeći te da je on tada iskoristio nastalu situaciju i pobjegao iz zemlje. Naveo je da su mu pretresli kuću i tražili alkohol te da je tražen od strane policije, a u slučaju povratka u zemlju podrijetla strahuje od dugogodišnje zatvorske ili smrtne kazne. Na zapisnik u upravnom postupku 3. rujna 2024. izjavio je da je zemlju podrijetla napustio jer je tražen zbog ilegalne prodaje alkohola. Naveo je da su 2019. policijski službenici upali u njegovu trgovinu i počeli pucat po njemu i njegovom poslovnom partneru pri čemu su partnera ubili, a njega su ranili u prsa, šaku i nogu. Naveo je da se ne može vratiti u zemlju podrijetla jer tamo nije siguran i jer će završiti u zatvoru.

10. Tuženik je pravilno ocijenio neuvjerljivim i nevjerodostojnim iskaz tužitelja jer se njegov iskaz na zahtjevu ne podudara sa iskazom prilikom saslušanja u upravnom postupku. Isto tako, Sud iskaz tužitelja ocjenjuje nevjerodostojnim jer se iskazi ne podudaraju niti sa iskazom na ročištu. Naime, tužitelj je na ročištu izjavio da je policija ušla u njegovu prodavaonicu alkohola i tražila mito te su ispalili metak koji ga je pogodio u predio prsa (nije spominjao šaku ni nogu), a kolegu koji je bio s njim su ubili. Izjavio je da se liječio u bolnici u Somaliji i skrivao od policije. Spasio ga je susjed koji ga je odvezao u bolnicu u kojoj je proveo tri mjeseca, a tamo su mu pomogli prijatelji da ga ne pronađe policija. Po izlasku iz bolnice skrivao se u nekim manjim mjestima mjesec dana. Na zapisnik u upravnom postupku je izjavio da nije išao u bolnicu jer bi bolnica prijavila to policiji nego da se uspio spasiti tako što se sakrio kod prijatelja ŽHD, poznatog odvjetnika, a nakon što je otrčao kod njega koji živi tri do pet minuta od njegove trgovine. Na poseban upit kako je uspio otrčati do svog prijatelja obzirom da je bio teško ozlijeđen, izjavio je da je puzao i sakrio se iza kuće znajući da će postati sljedeća žrtva ako ne pobjegne. Posebno upitan da pojasni svoje iskaze, izjavio je da nije išao u glavnu bolnicu nego u neku malu polikliniku. Na ročištu je je pak izjavio da se ubijeni kolega zvao ŽHD i da ne zna što je bio po zanimanju. Posebno upitan da pojasni svoje navode, izjavio je da se ubijeni kolega koji mu je bio partner u trgovini zvao JHD. Upitan da pojasni kako je došlo do zamjene imena, izjavio je da je koncentriran na svoju obitelj u Somaliji i da je psihički opterećen. Nadalje tužitelj je na zahtjevu naveo da je bio u zatvoru dva puta zbog ilegalne prodaje alkohola, dok je u upravnom postupku izjavio da nikada nije bio u zatvoru. Suočen sa kontradiktornošću svojih odgovora, izjavio je da je sa 24 godine služio kaznu zatvora zbog remećenja javnog reda i mira, a ne zbog prodaje alkohola. Na pitanje zbog čega je iznio drukčiji iskaz na saslušanju od onog na zahtjevu, izjavio je da se prilikom podnošenja zahtjeva nije osjećao dobro te nije bio pripremljen i nije imao dovoljno vremena da se izrazi.

11. Tužitelje je također izjavio da je Somaliju je napustio legalno avionom do Turske, potom je otišao u Grčku, pa preko Albanije, Kosova, Srbije i BiH stigao je u Hrvatsku. Na poseban upit suda što mislim da bi mi se dogodilo povratkom u zemlju podrijetla, izjavio je da će završiti u zatvoru ili će biti ubijen od policije zbog ilegalne prodaje alkohola.

12. Tužitelj prema vlastitim navodima nije bio izložen proganjanju ili ozbiljnoj nepravdi u zemlji podrijetla niti je utvrđeno da bi povratkom u zemlju podrijetla mogao biti izložen postupcima koji predstavljaju rizik od proganjanja ili ozbiljne nepravde te njegova izjava da bi po povratku u Somaliju završio u zatvoru predstavlja samo njegovo subjektivno mišljenje koje nije potkrijepljeno nikakvim objektivnim činjenicama. Naime, kontradiktorne su izjave tužitelja da bi se moglo zaključiti da je imao problema sa somalijskim vlastima niti da se bavio ilegalnom prodajom alkohola zbog čega bi potencijalno mogao biti kažnjen. Osim toga, u priručniku UNHCR-a navodi se da se proganjanje mora razlikovati od uobičajeno kažnjavanja zbog kršenja zakona te da osobe koje bježe od kaznenog proganjanja ili kažnjavanja za kaznena dijela nisu izbjeglice. Izbjeglica je žrtva ili potencijalna žrtva nepravde, a ne bjegunac od pravde.

13. Analizom izjava tužitelja nije utvrđeno postojanje osnovanog straha od proganjanja u smislu članka 20. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti te nema dokaza da bi njegov život i sloboda bili u opasnosti od proganjanja u zemlju podrijetla zbog njegove rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja odnosno da bi mu život i sloboda bili u opasnosti od proganjanja u slučaju povratka u zemlju podrijetla, koju je napustio bez ikakvih problema. Također, utvrđujući osobne okolnosti tužitelja, nisu nađeni razlozi koji bi ukazivali da će se tužitelj povratkom u zemlju podrijetla suočiti s prijetnjom smrtne kazne ili smaknućem kao ni da će biti izložen mučenju, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju. Također nije utvrđeno postojanje ozbiljne ili individualne prijetnje tužiteljevog života zbog općeg nasilja u situacijama međunarodnog ili unutarnjeg oružanog sukoba.

14. Slijedom navedenog, pravilno je utvrđeno da tužitelj ne ispunjava uvijete za priznavanje azila navedene u članku 20. i uvijete za priznavanje supsidijarne zaštite navedene u članku 21. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti.

15. Stoga, Sud osporavano rješenje tuženika, uz obrazloženje kakvo je njime dano, ne može ocijeniti nezakonitim.

16. Valjalo je stoga, temeljem članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima presuditi kao u točki I izreke presude.

17. Prema podacima spisa (zahtjev za odobravanje besplatne pravne pomoći), utvrđeno je da tužitelj nema financijskih sredstava niti imovine, slijedom čega je istom u točki II. izreke presude odobrena besplatna pravna pomoć u skladu s člankom 8. stavcima 1. i 2. Pravilnika o besplatnoj pravnoj pomoći u postupku odobrenja međunarodne zaštite (Narodne novine, broj: 140/15 i 155/22, dalje: Pravilnik).

18. Sud je tužitelju u točki III izreke presude priznao naknadu troškova sastava tužbe i pristup na ročište, svako po 500,00 EUR, uvećano za PDV, ukupno 1.250,00 EUR, sukladno Tbr 27. toč.1 i 2., Tbr. 40. i Tbr. 54. Tarife te članka 3. stavak 1. i članka 9. stavka 2. Pravilnika.

U Zagrebu 20. svibnja 2025.

Sudac:

Jasna Peroš Nikolić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u dovoljnom broju primjeraka za Sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.

Dna:

1. Odvjetnik Zoran Bauer, Zagreb, Kozarčaninova 2

2. Ministarstvo unutarnjih poslova, Uprava za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Zagreb, Ilica 335

3. U spis