REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

STALNA SLUŽBA U JASTREBARSKOM

Šetalište braće Kazić 6

Poslovni broj: P-680/2022-37

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, Stalna služba u Jastrebarskom, po sucu toga suda Silvani Godrijan kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari 1. tužitelja RJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. tužitelja RJU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupanih po punomoćniku Hrvoju Lafteru, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Hrvoje Lafter i Vladimir Rađenović u Jastrebarskom, protiv 1. tuženika OJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Maji Masnec, odvjetnici u Jastrebarskom, 2. tuženika ČJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. tuženika SJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. tuženika KJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupanih po punomoćniku Maji Masnec, odvjetnici u Jastrebarskom, 5. tuženika ĆJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 6. tuženika AJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 7. tuženika LJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi poništavanja nasljedničke izjave, nakon glavne i javne rasprave zaključene 09. prosinca 2024,. u prisutnosti 1. i 2. tužitelja, punomoćnika 1. i 2. tužitelja, 2. tuženika, i punomoćnika 1., 3 i 4. tuženika, 20. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„I. Poništava se nasljednička izjava koju je u ostavinskom postupku iza pok. DJ iz [adresa] umrle **.**.2019. koji se vodio pred Općinskim sudom u Varaždinu pod poslovnim brojem O-1179/2019, dao prvotužitelj RJ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa].

II. Poništava se nasljednička izjava koju je u ostavinskom postupku iza pok. DJ iz [adresa] umrle **.**.2019. koji se vodio pred Općinskim sudom u Varaždinu pod poslovnim brojem O-1179/2019, dala drugotužiteljica RJU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa].

III. Nalaže se tuženicima naknaditi tužiteljima troškove parničnog postupka u roku od 15 dana.“

II. Nalaže se 1. tužitelju BJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. tužitelju RJU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi 1. tuženiku OJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. tuženiku SJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. tuženiku KJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove parničnog postupka u iznosu 2.250,00 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je u ostavinskom postupku iza pok. DJ koji se vodio pred Općinskim sudom u Varaždinu pod poslovnim brojem O- 1179/2019, tužitelji su dali izjavu o odricanju od nasljedstva, ali su pri tome bili u bitnoj zabludi zbog čega ovom tužbom zahtijevaju poništenje nasljedničkih izjava. Prema odredbi čl. 135. Zakona o nasljeđivanju, izjava o odricanju od nasljedstva ili o prihvatu nasljedstva ne može se opozvati. Nasljednik može te izjave pobijati po općim pravilima o pobijanju pravnih poslova zbog mana volje. Prema odredbi čl. 280. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima, zabluda je bitna ako se odnosi na objekt ugovora, bitna svojstva objekta ugovora, na osobu s kojom se sklapa ugovor ako se sklapa s obzirom na tu osobu, a i na okolnosti koje se po običajima u prometu ili po namjeri strana smatraju odlučnim, a strana koja je u zabludi ne bi inače sklopila takav ugovor. Strana koja je u zabludi može zahtijevati poništenje ugovora zbog bitne zablude. Naime, tužitelji su od Općinskog suda u Varaždinu dobili poziv na ostavinsku raspravu koja se imala održati 15. listopada 2020. O imovini ostaviteljice, tužiteljicu nisu znali ništa, osim da je živjela u stanu u [adresa] za koji su pretpostavljali da je u njezinu vlasništvu. Dakle, prilikom davanja izjave o odricanju od nasljedstva, tužitelji su bili u zabludi glede sadržaja ostavinske mase iza pok. DJ s obzirom na to da nisu znali da ona ima i drugu imovinu isključila u potpunosti iz nasljedstva, jer se navodno za vrijeme bračne zajednice prema njoj teže ogriješio, s moralnih i zakonskih razloga, te ju je psihički zlostavljao protekle tri godine, te je sporan i dio oporuke u kojem dozvoljava da bude s njom zajedno pokopan u grobnici. Oporuka je tužitelja šokirala i pobudila sumnju u sposobnost pokojne R za rasuđivanje u trenutku sastavljanja oporuke. Predložio je utvrditi ništetnom predmetnu oporuku. Iako je u zapisniku s ostavinske rasprave od 15. listopada 2020. navedeno da je s prisutnim nasljednicima utvrđena ostavinska imovina, sadržaj tog zapisnika ne odgovara istini. U stvarnosti uređujuća sutkinja nije na ostavinskoj raspravi od 15. listopada 2020. navela pojedinačno nekretnine koje ulaze u ostavinsku masu, već je samo konstatirala da ostavinu iza pok. DJ čine nekretnine i pokretnine, odnosno neutvrđeni iznos novčanih sredstava. Opisanim postupanjem, tužitelji su dovedeni u zabludu glede sadržaja ostavinske mase. Da su tužitelji znali da ostavinsku masu iza pok. DJ čine i druge nekretnine, izuzev stana u [adresa], ne bi dali izjavu o odricanju od nasljedstva. Nadalje, tužitelji su dovedeni u zabludu glede sadržaja ostavinske imovine kada je nepravilno utvrđeno da je iza pok. DJ ostao neutvrđen novčani iznos s osnove nenamjenskog oročenog depozita kod Privredne banke Zagreb d.d., broj depozita [broj depozita] s zateznim kamatama. Na taj način nije utvrđeno što čini ostavinsku imovinu iza pok. DJ u smislu odredbe čl. 174. Zakona o nasljeđivanju, a što je cilj ostavinskog postupka, a što u konkretnom slučaju nije učinjeno kada je navedeno „neutvrđen novčani iznos“. Dakle, sud je kao ostavinsku masu utvrdio da je nešto neutvrđeno čime su glede sadržaja ostavinske mase tužitelji dovedeni u bitnu zabludu, odnosno u zabludu glede objekta ugovora jer nisu znali koliki iznos novaca mogu naslijediti. Jednaka argumentacija vrijedi i glede potraživanja s osnove neisplaćene mirovine HZMO-a, a koja, čak i u neutvrđenom iznosu, nije konstatirana na ostavinskoj raspravi 15.10.2020..

2. U odgovoru na tužbu 1. tuženik OJ, 3. tuženik SJ ( list 43) i 4. tuženik KJ (list 36) u cijelosti se protive tužbi i tužbenom zahtjevu, te ističu da su tužitelji označili neprimjereno malu vrijednost predmeta spora s obzirom na opseg i vrijednost nekretnina koje su predmet ovog postupka. Ističu prigovor naznačenoj vrijednosti od 5.000.00 kn, ističu prigovor zastare budući da je od davanja nasljedničkih izjava do podnošenja tužbe proteklo više od godinu dana, te da se navodi tužbe ukazuju neosnovani u cijelosti te predlažu odbiti tužbu i tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška.

3. U odgovoru na tužbu 2. tuženik ČJ (list 51) navodi da nije prisustvovala ostavinskoj raspravi, i nije mogla osporiti ničiju nasljedničku izjavu, da je iz rješenja suda saznala da su tužitelji RJ i OJU navedeni kao nasljednici, te moli da ju se izbriše kao tuženu, jer ju ovaj postupak psihički uznemirava.

4. Tuženik LJ uredno je primio rješenje kojim je pozvan na davanje odgovora na tužbu 11.08. 2022., te je podneskom 12.08.2022. u odgovoru na tužbu priznao tužbu i tužbeni zahtjev (list 9). Činjenica da je 7. tuženik LJ priznao tužbu i tužbeni zahtjev nije od utjecaja na utvrđenje u odnosu na ostale tužene.

5. U dokaznom postupku sud je pročitao i izvršio uvid u spis Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj O-1179/2019, zapisnik sa ostavinske rasprave od 15.10.2020., podatke o iznosu novčanih sredstva na nenamjenskom oročenom depozitu kod Privredne banke Zagreb d.d., broj depozita [broj depozita] na dan 15.10.2021., (list 82,91), rješenje Gž-844/2022-2 od 17.07.2023., saslušao 1. tužitelja RJ, 2.tužitelja RJU, 1. tuženika OJ, 2. tuženika ČJ, 3. tuženika SJ i 4. tuženika KJ.

6. Nije saslušana svjedokinja mr. GJ, niti uredno pozvani 5. tuženik ĆJ, 6. tuženik AJ 7. tuženik LJ, koji nisu pristupili na ročište niti ispričali svoj izostanak, niti su postojale opće poznate okolnosti koje bi iste spriječile pristupiti na ročište, te je činjenično stanje dovoljno utvrđeno ostalim provedenim dokazima.

7. Na ročištu 28.10.2024. saslušani su 1. tužitelj RJ, 2. tužitelj RJU, 2. tužena ČJ, jer je sud utvrdio da su osnovano izostali s ročišta 09.04.2024. na kojem su trebali biti saslušani (list 105).

8. Ocjenom provedenih dokaza kako svakog posebno, tako i u njihovoj ukupnosti sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

9. Predmet spora je zahtjev za poništenje nasljedničke izjave koju su kao zakonski nasljednici dali 1. tužitelj RJ i 2. tužitelj RJU, pranećaci pok. DJ iz [adresa] umrle **.**.2019. u ostavinskom postupku koji se vodio pred Općinskim sudom u Varaždinu pod poslovnim brojem O-1179/2019 iza svoje pratete.

10. 1., 3. i 4. tuženi istaknuli su prigovor vrijednosti spora, te prigovaraju da je prenisko označena vrijednosti spora sa 5.000.00 kn, i navode da se vrijednost spora temelji na opsegu i vrijednosti nekretnina koje su predmet ovog postupka, te da je označena prenisko.

11. Predmet ovog postupka nije spor oko nekretnina nego poništenje nasljedničke izjave.

12. Člankom 40. st. 2. ZPP-a, propisano je da kad se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčanu svotu, mjerodavna je vrijednost predmeta spora koju je tužitelj u tužbi naznačio slijedom čega prigovor visine vrijednosti spora nije osnovan.

13. Prigovor zastare da je od davanja nasljedničkih izjava pa do podnošenja tužbe proteklo više od godinu dana nije osnovan.

14. Člankom 335. st. 1. ZOO-a, pravo zahtijevati poništenje pobojnog ugovora prestaje istekom roka od jedne godine od saznanja za razlog pobojnosti, odnosno od prestanka prisile. 1. tužitelj RJ i 2. tužitelj RJU navode da su za razlog pobojnosti saznali tek dostavom rješenja o nasljeđivanju kada su vidjeli što čini ostavinsku masu pa tek od tada teče rok za podnošenje tužbe. Rješenje o nasljeđivanju iza pok. DJ donijeto je 23.08.2021., a tužba je podnijeta 01. 08.2022., dakle unutar zastarnog roka slijedom čega prigovor zastre nije osnovan.

15. U ovom postupku nije sporno da su 1. tužitelj RJ i 2. tužitelj RJU od Općinskog suda u Varaždinu dobili poziv na ostavinsku raspravu iza pok. DJ za dan 15. listopada 2020. na koju su i pristupili uz ostale sunasljednike.

16. Sporno je jesu li 1. tužitelj RJ i 2. tužitelj RJU prilikom davanja izjave o odricanju od nasljedstva bili u zabludi glede sadržaja ostavinske mase iza pok. DJ, jesu li znali što sve predstavlja ostavinsku imovinu pok. ostaviteljice DJ, je li na ročištu u zapisniku s ostavinske rasprave od 15. listopada 2020. s nasljednicima utvrđena ostavinska imovina, jesu li tužitelji dovedeni u zabludu glede sadržaja ostavinske mase, je li nepravilno utvrđeno da je iza pok. DJ ostao neutvrđen novčani iznos s osnove nenamjenskog oročenog depozita kod Privredne banke Zagreb d.d. .

17. Uvidom u zapisnik Općinskog suda u Varaždinu s ostavinske rasprave od 15. listopada 2020. (list 40) utvrđeno je da su na raspravu 15. listopada 2020., između ostalih, pristupili pozvani nasljednici CJ i OJU, da je sa nasljednicima utvrđena ostavinska imovina ostaviteljice, te je utvrđeno da se ona sastoji od nekretnina: čkbr. [katastarska čestica] voćnjak Senjsko sa 194 čhv, čkbr. [katastarska čestica] ruševina i pašnjak Senjsko sa 70 čhv, čkbr. [katastarska čestica] pašnjak Senjsko sa 1148 čhv, čkbr. [katastarska čestica] livada Senjsko sa 120 čhv, čkbr. [katastarska čestica] voćnjak Senjsko 62 čhv, čkbr. [katastarska čestica] voćnjak Senjsko sa 110 čhv, čkbr. [katastarska čestica] livada Senjsko sa 1 jutra i 718 čhv, čkbr. [katastarska čestica] pašnjak Senjsko sa 975 čhv, sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 6/18 dijela, zk. tijelo A-I čkbr. [katastarska čestica] dvorište u [adresa] sa 139 čhv, čkbr. [katastarska čestica] dvorište u Šenoinoj Ilici 6 sa 52 čhv, A-II jednokatna najamna zgrada u [adresa] na čestici broj 37, A-111 prizemna poslovna zgrada u [adresa] na čestici broj 37, A-IV posebna zgrada skladišta u [adresa] na čestici 37, A-V jedna dvorišna stambena zgrada u [adresa] sagrađena na čestici 37, a koja se sastoji od jednog dvosobnog i jednog jednosobnog stana, A-V, jedna dvorišna stambena zgrada u [adresa] sagrađena na čestici broj 37, a koja se sastoji od dva jednosobna stana i jedne odvojene sobe, u kojem je upisano društveno vlasništvo i stan izuzet od nacionalizacije i stavljen u vlasništvo kao posebni dio nacionalizirane zgrade i to: jedan šesterosobni stan na prvom katu ulične zgrade [adresa], sagrađenoj na čkbr. [katastarska čestica], dvorište u [adresa] sa 139 čhv, koji suvlasnički dio je kao posebni dio neodvojivo povezan, temeljem odredaba Cll. 9, 69 i 366 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, sa suvlasništvo cijele nekretnine u 6/48 dijela ostaviteljice DJ upisane na ranijoj adresi R. Končara 6/1, a koja čestica u postupku preoblikovanja zemljišne knjige Z-1874/2012/14966 ima novu oznaku č k br. 1455 [adresa], Ivana Kukuljevića 8 sa 5 ara 12 m2 od toga: dvorište sa 176 m2, zgrada mješovite uporabe 366 m2 upisana u novi z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina](temeljem zapisnika z. k. odjela Općinskog suda u Varaždina od 31. siječnja 2019. koja u naravi predstavlja 4. neodređeni dio l. etaža 4-stan koji se nalaz na prvom katu od stubišta lijevo, koji se sastoji od hodnika sa 3,54 m2, izbe sa 1,22 m2, kuhinje i blagovaone sa 11,45 m2, kupaonice sa 3,78 m2, spavače sobe I sa 27,35 m2, spavače sobe Il sa 7.90 m2 i wc sa (),96 m2 ukupno 56,20 m2, a koji posebni dio je neodvojivo povezan sa suvlasništvom cijele nekretnine, nositelj pravnog vlasništva DJ, [adresa] u 6/12 dijela potraživanja: - neutvrđeni novčani iznos s osnove nenamjenski oročenog depozita kod Privredne banke Zagreb d. d., broj depozita [broj depozita], zajedno sa odgovarajućom pripadajućom kamatom kao i sva druga eventualna potraživanja kod iste banke s osnova svih računa otvorenih na ime ostaviteljice. Nakon toga nasljednica SJ navela je da više ne osporava sastav ostavinske imovine. Nasljednici su upozoreni na neopozivost jednom dane nasljedničke izjave, te su dali nasljedničku izjavu, i to SJ koja se prihvatila nasljedstva, RJ i KJ, koji su se prihvatili nasljedstva, i OJU i LJ, koji su se odrekli nasljedstva. U zapisniku je navedeno da će se o daljnjem tijeku postupka odlučiti nakon pribave nasljedničkih izjava svih nasljednika. Na zapisniku su vlastoručni potpisi naprijed navedenih nasljednika.

18. Temeljem navedenog sadržaja zapisnika utvrđeno je da je raspravni sudac na ostavinskoj raspravi 15. listopada 2020. jasno i pojedinačno naveo nekretnine i pokretnine koje ulaze ostavinsku masu.

19. Tužitelj RJ (list 104), saslušan na okolnost izostanka s ročišta, iskazao je da je imao neodgodive poslovene obaveze. Morao je ići na jedan sastanak u Koprivnicu. Javio je odvjetniku da ga neće biti. Taj sastanak je bio dogovoren prije nego je saznao za ročište. Misli da je sastanak počeo ko 10,00 sati, možda 10,30 sati. Radi u HŽ-u, Branimirova 9a. Iz Branimirove je morao ići u Koprivnicu. Imao je službeni sastanak. Zamjenik je voditelja Dionica. Bili su prisutni šefovi EEP Koprivnica, KM-a, i SS iz Koprivnice. Bili su iz Karlovca. Na sastanku ih je bilo sigurno 15-tak. Ne zna koliko točno je prije zakazan sastanak nego je saznao za ročište. Sa sastanka se vratio oko 15,00 – 16,00 sati. Sastanak je trajao otprilike dva sata, ne zna točno.

20. Tužitelj RJU (list 105) saslušana na okolnost izostanka s ročišta iskazala je da je bila spriječena zbog poslovnih obaveza, da radi na radnom mjestu na kojem baš ne može otići kad hoće. Radi u Pošti. Može otići kad njima odgovara, a ne kad jhoće. Radi na šalteru u Sloboštini smjenama. Danas je mogla doći, jer radi popodne. Ako nema nikoga za zamjenu onda se ne može zamijeniti. I onako ih ima malo.

21. Tužena 2. ČJ (list 105) saslušana na okolnost izostanka s ročišta i iskazala je da ju je ulovio išijas, da nema broj od suda i nije išla liječniku već je popila Voltarene.

22. Sud je prihvatio razloge izostanka 1. tužitelja RJ i 2. tužitelja OJU, te 2. tužene ČJ s ročišta 09.04.2024., te je iste saslušao na ročištu 28.10.2024..

23. 1. tužitelj RJ (list 106 spisa) iskazao je da su bili pozvani par puta, te su četvrti puta odlučili otići. Teta DJ dijelila je stan sa svojom sestrom IJ, te ne pozna niti jednu od njih. Mama im je rekla da idu i neka potpišu. DJ je bila krojačica, i imala je stan koji je dijelila sa sestrom. Za ostalu imovinu saznali su kad su došli doma s ročišta i pročitali zapisnik, te su vidjeli da nije samo stan nego da ima još nešto. Nisu znali da su nasljednici. Kad su shvatili da su treće i četvrto koljeno išli su na raspravu. Mama im je rekla da potpišu da za taj stan da ga se odriču. Nisu znali je li DJ imala familiju. Na raspravi je sutkinja pročitala neki stan i neke račune na banci za koje se ne zna koliki su. To je sve trajalo najviše dvadeset minuta, i oni su to potpisali.

24. 2. tužitelj OJU iskazala je da su znali da je DJ živjela sa sestrom u tom stanu, da nije bila oženjena, nije imala djecu i bila je šnajderica. Mamu ju je poznavala, i u posjetu im je dolazila kad su bili sprovodi. Imali su viziju da ona ima stan, a tek kasnije, kad su došli k sebi, vidjeli su da to nije samo stan, da je toga malo više. Kad je rasprava tekla, nisu imali pitanja. Sutkinja je navela pola stana, i neki novčani iznos povezan s penzijom. Dala im je to na potpis, i potpisali su, ali nisu čitali, nego kad su došli doma, vidjeli su sve te nekretnine, zemlju, stanove, i sve ostalo. Ni brat ni ona nisu tražili dio stana.

25. Sud je prihvatio iskaze 1. tužitelja RJ i 2. tužitelja OJU u dijelu koji nije suprotan iskazima 1.,3.i 4. tuženika i sadržaja zapisnika od 15. listopada 2020., a u ostalom dijelu njihove iskaze sud nije prihvatio, jer su nepotpuni, neuvjerljivi i nelogični.

26. 1. tužena OJ, (list 95) iskazala je da smatra da je na sudu bilo sve rečeno, koja je bila imovina, i imali su vremena za razmišljanja i oni su se pravomoćno odrekli toga, i ne zna što sad traže. To je bilo na sudu u [adresa], po ostavinskoj raspravi iza pok. DJ. Ne zna tko je tamo bio na sudu, jer nije bila prisutna. Zna da su bili da su se pismeno odrekli i dobila je izvješće. Bila je na prvoj ostavinskoj kod javnog bilježnika, i to je bilo odgođeno zbog epidemije, i smetnula je datum i nije iz poslovnih razloga mogla doći. Znala je što čini ostavinsku imovinu iza pok. DJ. Tužitelje ne poznaje nikad ih nije vidjela niti čula za njih.

27. 2. tužena ČJ (list 107) iskazala je da je iza DJ ostalo pola stana, zemljište u Vrbovskom, grobno mjesto u [adresa] i banka. Ono što piše u rješenju samo je 26 m2 Slavinog, a ostalo nikad nije sređeno i u postupku je etažiranja. Nije sudjelovala u nagovaranju da potpišu nasljedničke izjave da se odreknu, i sa tužiteljima nije bila na raspravi, već je bila puta kad njih nije bilo.

28. 3. tužena SJ, (list 95) iskazala je da je bila i kod bilježnika i na sudu, i sutkinja je uredno pročitala što ulazi u ostavinsku masu. Nisu imali saznanja o računima, o iznosima koji se nalaze na računu. Teta DJ je živjela sa njenim stricem, pokojnim NJ. Oni su se toga odrekli i nakon poprilično vremena su se odlučili da bi oni to ipak uzeli. Ne poznaje ih. Tada na sudu ih je prvi puta vidjela. Oni su posvojitelji od njegovog pradjeda VJ. Smatra da je ovo besmislen postupak, jer je sud pročitao ostavinsku masu. Ostavinska rasprava je vremenski trajala više od pola sata. Prošlo je 3-4 godine i misli da je toliko trajalo. Radilo se polovici stana u [adresa] i zemljište u Vrbovskom. To je što se tiče nekretnina. Sutkinja je govorila upravo o ovim nekretninama, drugih nekretnina nije niti bilo. Sutkinja je govorila o 48 dijelova stana, obzirom da zgrada nije etažirana. Sad je to napravljeno i išla je nova vlasnička izmjera. Teti je pripadalo pola stana, a pola stana je bilo od bake IJ, i to je već bilo podijeljeno. Polovica stana iznosi oko 26 m2. Sutkinja je pobrojala čkbr. u Vrbovskom i koji su njihovi katastarski nazivi kao što je pročitala i ove 48 dijela stana.

29. 4. tuženik KJ, (list 96) iskazao je da je bio i kod bilježnika i na sudu. Bili su i tužitelji u istoj prostoriji kao i on čuli su iste riječi, istog trajanja, savršeno istih uvjeta. Sutkinja je sve čitala redom, laganim tonom, da bude svima razumljivo. Dala je nešto vremena, možda 10-tak minuta, za razmišljanje. Tada je rekla da potpišu nasljedničku izjavu koja je neopoziva. Prije samog potpisivanja rekla im je da znaju što potpisuju. Objasnila je sve posljedice i prihvaćanja i neprihvaćanja onoga što potpisuju i sve je bilo kristalno jasno. Te stavke je čuo prvi puta, kao i oni. Potpisao je da se prihvaća svog dijela nasljedstva, a oni su potpisali da se ne prihvaćaju. Zašto, ne znam. Sutkinja je čitala sve što piše i u ostavinskom rješenju. Sve je čitala po propisu. Ostavinska rasprava trajala je nešto manje od sat vremena, uglavnom trajala je rasprava, nije bilo nikakve žurbe, posebno u dijelu od čitanja do potpisivanja i bilo je vremena za razmisliti. Dobro se sjeća te ostavinske rasprave, možda ne svih detalja . Prihvatio se i potpisao. Sutkinja je čitala što te čestice predstavljaju u naravi, npr. pašnjak, dvorište. Uglavnom sve ono što piše u dokumentu koji su dobili, to je i pročitano. Ne sjeća se točno koliko je tu bilo nekretnina, to su neki udjeli. To stoji na papiru i na pamet ih ne zna. Bilo ih je nekoliko.

30. Sud je iskaze 1.,3. i 4. tuženika prihvatio u cijelosti, jer su iskazivali jasno, uvjerljivo, detaljno, na temelju svojih neposrednih saznanja te njegovi iskazi potvrđuju sadržaj zapisnika od 15. listopada 2020..

31. Člankom 220. Zakona o nasljeđivanju propisano je:

(1) Svatko je ovlašten, ali nitko nije dužan dati nasljedničku izjavu. (2) Za osobu koja nije dala izjavu o odricanju od nasljedstva smatra se da želi biti nasljednikom.

(3) Osoba koja je valjano dala izjavu da prihvaća nasljedstvo, ne može ga se više odreći.

(4) Nasljedničku izjavu potpisuju, odnosno stavljaju rukoznak nasljednik ili nje- gov zastupnik.

(5) Ako nasljednik ili njegov zastupnik nije u stanju potpisati nasljedničku izjavu, navest će razlog ovlaštenoj osobi, koja će to zabilježiti u zapisniku.

(6) Potpis na ispravi o nasljedničkoj izjavi, kao i potpis na punomoći za davanje nasljedničke izjave mora biti javno ovjerovljen.

(7) Ako nasljednik u nasljedničkoj izjavi ne izjavi odnosi li se njegova izjava na ono što mu pripada na temelju zakona, ili na temelju oporuke, ili kao nužni dio, smatra se da se izjava odnosi na nasljedstvo na bilo kojem temelju.

(8) Sud neće zahtijevati nasljedničku izjavu ni od koga, ali nasljednik koji ju želi dati može to učiniti usmeno pred ostavinskim sudom ili pred svakim drugim općinskim sudom, odnosno predajom ostavinskom sudu ovjerovljene isprave o tome.

32. Člankom 135. Zakona o nasljeđivanju propisano je da se izjava o odricanju od nasljedstva ili o prihvatu nasljedstva ne može se opozvati. Nasljednik može te izjave pobijati po općim pravilima o pobijanju pravnih poslova zbog mana volje.

33. Člankom 280. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima propisano je da je zabluda bitna ako se odnosi na objekt ugovora, bitna svojstva objekta ugovora, na osobu s kojom se sklapa ugovor ako se sklapa s obzirom na tu osobu, a i na okolnosti koje se po običajima u prometu ili po namjeri strana smatraju odlučnim, a strana koja je u zabludi ne bi inače sklopila takav ugovor. Strana koja je u zabludi može zahtijevati poništaj ugovora zbog bitne zablude.

34. Iz sadržaja zapisnika s ostavinske rasprave od 15. listopada 2020. (list 40) utvrđeno je da su bili prisutni 1. tužitelj RJ i 2. tužitelj RJU, da je raspravni sudac na ostavinskoj raspravi naveo jasno i pojedinačno nekretnine i pokretnine koje ulaze ostavinsku masu, i to kako nesporni stan, tako i podatke o broju, nazivu i površini ostalih nekretnina, te je nelogično da 1. tužitelj RJ i 2. tužitelj RJU ne bi bili upoznati sa sastavom ostavinske imovine. Iz zapisnika je vidljivo da nitko od prisutnih nasljednika nije stavio prigovor na zapisnik. Utvrđeno je da su svi nasljednici, pa tako i tužitelji, koji su bili na raspravi bili upoznati sa cijelom ostavinskom imovinom, i nakon što su upozoreni na neopozivost nasljedničke izjave, dali su izjavu kako je navedeno u zapisniku sa rasprave od 15.10.2020.

35. Tužitelji tvrde da su dovedeni u zabludu u pogledu pokretnina, navodeći da je nepravilno utvrđeno da je iza pok. DJ ostao neutvrđen novčani iznos s osnove nenamjenskog oročenog depozita kod Privredne banke Zagreb d.d., broj depozita [broj depozita] s zateznim kamatama, te da na taj način nije utvrđeno što čini ostavinsku imovinu iza pok. DJ u smislu odredbe čl. 174. Zakona o nasljeđivanju, jer je navedeno „neutvrđen novčani iznos“, te je sud kao ostavinsku masu utvrdio da je nešto neutvrđeno čime su glede sadržaja ostavinske mase tužitelji dovedeni u bitnu zabludu, odnosno u zabludu glede objekta ugovora, jer nisu znali koliki iznos novaca mogu naslijediti, kao i u pogledu potraživanja s osnove neisplaćene mirovine HZMO-a, a koja nije konstatirana na ostavinskoj raspravi 15. listopada 2020.

36. U odnosu na pokretnine, utvrđeno je da je na ostavinskom zapisniku utvrđeno da je ostao neutvrđeni novčani iznos s osnove nenamjenski oročenog depozita Privredne banke Zagreb d.d., broj depozita [broj depozita], zajedno sa odgovarajućom pripadajućom kamatom, kao i sva druga eventualna potraživanja kod iste banke s osnova svih računa otvorenih na ime ostaviteljice, a ostavinski sud, radi utvrđenja što čini ostavinsku imovinu nije dužan utvrđivati točan iznos novčanih sredstava koji se nalaze na računu ostavitelja slijedom čega su pokretnine u vidu neutvrđenog novčanog iznosa kod Privredne banke Zagreb d.d., utvrđene sukladno zakonskim odredbama.

37. Nije sporno da su rješenje o nasljeđivanju tužitelji primili, te da je žalbu na rješenje podnijela jedino ovdje tužena ČJ, koja žalba je odbijena kao neosnovana rješenjem poslovni broj Gž-844/2022-2 od 17.07.2023., te je rješenje o nasljeđivanju od 23.08.2021. iza pok. DJ pravomoćno.

38. 1. tužitelj RJ i 2. tužitelj RJU nisu dokazali kada su i na koji način su utvrdili da su u zabludi, niti su dokazali da postoji neka druga imovina osim imovine utvrđene na navedenom zapisniku. Nelogično i neuvjerljivo je da su se tužitelji odrekli stana puno veće vrijednosti, ali da se ne bi odrekli da su znali da ostavinu čine livade i pašnjaci manje vrijednosti nego stan.

39. Temeljem naprijed navedenog sud je utvrdio da 1. tužitelj RJ i 2. tužitelj RJU nisu dokazali osnovanost tužbe i tužbenog zahtjeva, te je sukladno odredbi čl. 221a Zakona o parničnom postupku valjalo odlučiti kao u izreci pod točkom I..

40. Odluka o naknadi parničnih troškova temelji se na odredbi čl. 154 st. 1. ZPP-a, te su 1.tuženiku OJ iz [adresa], 3. tuženiku SJ i 4.tuženiku KJ sukladno važećoj odvjetničkoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika priznati troškovi za zastupanje po punomoćniku, a prema vrijednosti predmeta spora i to trošak uvida u ostavinski spis u iznosu od 50,00 eura, sastav odgovora na tužbu KJ u iznosu od 200,00 eura, OJ i SJ u iznosu od 200,00 eura, pristup ročištu 09.11.2022., 21.12.2023., 09.04.2024., 28.10.2024., i sastav podneska 24.04.2024., 5 x 200,00 eura, sastav podneska od 26.10.2023. u iznosu od 50,00 eura, povišenje tarifnih stavaka za 20% po Tbr. 40. u iznosu od 300,00 eura, uvećano za pdv 25% u iznosu od 450,00 eura, što sveukupno iznosi 2.500,00 eura.

41. Slijedom navedenog odlučeno kao pod točkom II. izreke.

U Jastrebarskom, 20. svibnja 2025.

S u d a c:

Silvana Godrijan

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave ovog otpravka, koja se podnosi pismeno u 4 primjerka ovom sudu, a o kojoj odlučuje Županijski sud.

Dostaviti:

Punomoćniku 1. i 2. tužitelja

Punomoćniku 1. tuženika

2. tuženiku

Punomoćniku 3. i 4. tuženika

5. tuženiku

6. tuženiku

7. tuženiku