Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Kž-323/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Gordane Mihele Grahovac kao predsjednice vijeća, te Koraljke Bumči i Irene Kvaternik kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog UM, zbog kaznenog djela krivotvorenje novca iz članka 274. stavak 1. Kaznenog zakona (Narodne novine 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24

– u daljnjem tekstu KZ/11), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesene protiv rješenja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj: Kov-402/2025 od 30. travnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 20. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba okrivljenog UM kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj: Kov-402/2025 od 30. travnja 2025., na temelju članka 351. stavka 1. u vezi sa člankom 350. stavak 3. i članka 348. stavak 4. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24 – dalje u tekstu: ZKP-a), odbijen je kao neosnovan prijedlog branitelja okrivljenika, odvjetnika Mire Marinovića za izdvajanjem zapisnika o ispitivanju svjedokinje PM od 17. ožujka 2025. (list 109 do 110 spisa) i zapisnika o ispitivanju svjedokinje KM od 17. ožujka 2025. (list 111 do 112 spisa)

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio okrivljenik po branitelju Miri Marinoviću, odvjetniku iz Zagreba, zbog bitne povrede odredba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, te je predložio da drugostupanjski sud pobijano rješenje preinači na način da gore navedene zapisnike o ispitivanju svjedokinja KM i PM izdvoji iz sudskog spisa.

3. Prije sjednice vijeća u smislu članka 474. stavka 1. ZKP-a predmet je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

4. Žalba okrivljenika nije osnovana.

5. Nije u pravu okrivljenik kada ističe da su predmetni zapisnici o ispitivanju svjedoka PM i KM nezakoniti dokazi budući da su navedeni svjedoci ispitani u odsustvu okrivljenika i njegovog branitelja iako je obrana podnijela prijedlog za održavanje dokaznog ročišta na kojem bi se navedene svjedokinje saslušale. Ističe se naime da je navedeni prijedlog obrane trebalo shvatiti kao prijedlog za ponovnim provođenjem dokaznih radnji sukladno članku 213.a ZKP-a, zbog čega odbijanje prijedloga može biti promatrano isključivo kao formalizam i povredu prava obrane na saslušanje svjedoka u prisustvu okrivljenika i njegovog branitelja, a u čemu okrivljenik vidi ne samo povredu zakona o kaznenom postupku i pogrešnu primjenu materijalnog prava već i pogrešno utvrđeno činjenično stanje. Naime, odredba članka 213. a ZKP-a u svom stavku prvom propisuje da okrivljenik ima pravo tražiti od državnog odvjetnika da ponovi radnju ispitivanja svjedoka, ako mu državni odvjetnik nije dostavio obavijest iz članka 213. stavak 2. ZKP-a, koja određuje obavještavanje okrivljenika o provođenju dokaznih radnji. Suprotno navedenom, uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je prijedlog za provođenjem dokazne radnje (list 106-107 spisa), između ostalog i u odnosu na saslušanje svjedokinja PM i KM, podnesen 18. ožujka 2025., dok je dokazna radnja njihovog ispitivanja navedenih svjedoka provedena dan ranije, 17. ožujka 2025. godine.

6. Imajući u vidu navedeno, u pravu je prvostupanjski sud kada ističe da je okrivljenik imao ovlast zahtijevati provođenje određenih dokaznih radnji i to nakon što je zaprimio rješenje o provođenju istrage, dok njegov zahtjev za ispitivanje svjedoka, nakon što su isti već ispitani, nije moguće promatrati kao prijedlog za ponovnim ispitivanjem tih istih svjedoka. Potrebno je međutim istaknuti da sama činjenica da isti svjedoci nisu ponovno ispitani tijekom istražnog postupka u datim okolnostima ne čini radnju njihovog ispitivanja nezakonitom. Predmetno stoga što je pitanje nezakonitosti pojedinog dokaza regulirano člankom 10. ZKP. Navedeni članak u svom stavku 2. propisuje da su nezakoniti dokazi oni koji su pribavljeni kršenjem Ustava, zakona ili međunarodnim pravom propisane zabrane mučenja nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja, oni koji su pribavljeni povredom Ustava, zakona ili međunarodnog prava zajamčenih prava obrane, prava na ugled i čast te prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog života, oni koji su pribavljeni povredom odredaba kaznenog postupka i koji su izričito predviđeni ovim zakonom kao i oni za koje se saznalo iz nezakonitih dokaza. Da bi se, dakle radilo o nezakonitosti nekog dokaza (a to je razlog na koji se okrivljeni poziva), trebalo bi se raditi i o povredi odredaba kaznenog postupka koja je izričito predviđena Zakonom o kaznenom postupku (članak 10. stavak 2. točka 3. ZKP-a). Suprotno navedenom, navedeni svjedoci saslušani su u cijelosti u skladu sa odredbama zakona o kaznenom postupku i ta činjenica ne isključuje pravo okrivljenika da zahtjeva njihovo ponovno ispitivanja na raspravi u kontradiktornom postupku. Samo, pitanje vjerodostojnosti na koje očito u svojoj žalbi upire okrivljenik, ne samo tih svjedočkih iskaza već i drugih izvedenih dokaza ocjenjivati će se prvo sami za sebe, a potom i u svezi sa ostalim dokazima, kao što to i predviđa zakon o kaznenom postupku, i prvostupanjski sud će utvrđivati može li se iz tih izvedenih dokaza utvrditi neka odlučna činjenica koja će biti od važnosti za presuđenje u konkretnom slučaju. Dakle, budući da nema dvojbe da je prvostupanjski sud ispravno utvrdio da se ne radi o nezakonitom dokazu u smislu članka 10. ZKP-a, zbog čega nije ostvarena povreda kaznenog postupka, odnosno pogrešno primijenjeno materijalno pravo, dok je činjenično stanje ispravno utvrđeno, valjalo je potvrditi prvostupanjsko rješenje i odlučiti kao u izreci.

7. Sud je na temelju članka 494. stavka 4. ZKP-a pobijano rješenje ispitao po službenoj dužnosti, pa kako nije utvrđena niti jedna povreda na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju odredbe članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP-a, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 20. svibnja 2025.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Gordana Mihela Grahovac