Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Zadru

    Dr. FranjeTuđmana 35,Zadar

    Poslovni broj: Pp-3499/2024-8

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Zadru, po sucu Nediljki Dereta uz sudjelovanje Vesne Vrkić kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog PĆ, zastupanog po branitelju Marku Kolanoviću, odvjetniku u [adresa], zbog djela prekršaja iz odredbe članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17,126/19, 84/21,114/22, 36/24) povodom optužnog prijedloga Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Zadar broj: Klasa: 211-07/24-5/17182 Urbroj:511-18-07- 24-1 od 04. srpnja 2024. nakon provedenog žurnog postupka 20. svibnja 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    Okrivljeni PĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin P i J, djev. I, rođen **.**.1990. u [adresa], s prebivalištem u [adresa] D 16, državljanin RH, sa završenom SSS, računalni tehničar, povremeno zarađuje, nezaposlen, neoženjen, otac jednog djeteta, prekršajno osuđivan,

    OSLOBAĐA SE OPTUŽBE

    I.da je u vremenskom periodu od kraja mjeseca lipnja 2024. do 3.7.2024. godine u Zadru okrivljeni PĆ počinio psihičko nasilje u obitelji na šteteu bivše intimne partnerice JĆ (1997) na način da je prilikom njihovih dogovaranja oko preuzimanja i viđanja zajedničkog djeteta PĆC (2021) vrijeđao i uznemiravao JĆ govoreći joj da je „loša majka, neodgojena, kurvetina, kuja“ isl. Također joj je govorio da bi trebala koristiti godišnji odmor kad njemu odgovara, a kada bi mu ona na to nešto odgovorila isti bi joj rekao da ga mora slušati.

    Okrivljeni je ovakvim ponašanjem kod bivše izvanbračne partnerice JĆ prouzročio osjećaj uznemirenosti i povredu dostojanstva,

    pa da je time počinio djelo prekršaja iz odredbe članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

    II. Na temelju odredbe članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog Suda.

    Obrazloženje

    1.Policijska uprava zadarska, Policijska postaja Zadar pod brojem Klasa: 211- 07/24-5/17182 Urbroj:511-18-07-23-1 podnijela je 4. srpnja 2024. optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog djela prekršaja pobliže opisanog u izreci ove presude.

    2.Okrivljenik se, izjašnjavajući se o krivnji, izjasnio da se ne smatra krivim te je u svojoj obrani naveo da sa svojom bivšom intimnom partnericom JĆ ima trogodišnje dijete i oko viđanja djeteta se dogovaraju međusobno. Nesporazumi su nastali kada je on ukazivao da dijete očito ima nekih zdravstvenih problema, a što je u međuvremenu i utvrđeno da dijete ima autizam. S JĆ se dogovorio upravo zbog tih problema djeteta da prilagodi godišnji potrebama djeteta te je on uspio srediti da dijete ide u čuvaonu od 3. srpnja 2024. pa na dalje međutim JĆ mu je rekla da ona ide na godišnji odmor i da će dijete voditi sa sobom na Plitvice u mjesto Irinovac, gdje joj žive roditelji, a što je njega naljutilo i on je obavijestio Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Zadar i Područni ured Korenicu kako bi se konačno riješilo pitanje skrbništva djeteta, jer su se oni oko toga dogovarali, ali vidi da to ne ide. Nije točno da se nasilnički ponašao prema JĆ odnosno da je istu vrijeđao i uznemiravao govoreći joj da je loša majka, neodgojena, kurvetina, kuja i slično i da bi trebala koristiti godišnji odmor kada njemu odgovara, a što da je kod iste prouzročilo osjećaj uznemirenosti i povrede dostojanstva te štoviše smatra kako je JĆ dobra majka i cijelo vrijeme joj to govori. Ne zna zbog čega ga je JĆ prijavila, moguće zato što je bio uporan i govorio joj stalno da mora prihvatiti da dijete ima zdravstvenih problema, a što ona uporno negira odnosno smatra da bi trebalo pustiti dijete da se samo razvija do 6. godine pa će vidjeti kako će se razvijati.

    2.1.Na upit branitelja okrivljenik navodi da je čuvaona mjesto gdje se čuvaju djeca kako bi se pripremila za odlazak u vrtić jer njihovo dijete ima komunikacijske, senzoričke i inteligencijske probleme i kao takvo ne podnosi velike grupe djece zbog buke, podražaja i slično te mu je nužno da se kroz ovaj period kada nema puno djece u vrtiću pripremi za boravak u vrtiću kroz cijelu godinu, a što je za njihovo dijete nužno.

    3.U dokaznom postupku kao svjedokinja ispitana je oštećenica žrtva JĆ i policijski službenik IĆ, izvršeno je suočenje između okrivljenika i svjedokinje JĆ te je izvršen uvid i pročitana dokumentacija: obavijest temeljem čl. 109.st.1. Prekršajnog zakona (list spisa 4), zakoniti dio izvješća pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji (list spisa 8-10), izvješće Policijske postaje Zadar (list spisa 8,9), zapisnik o ispitivanju osumnjičenika (list spisa 11,12), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu okrivljenika (list spisa 15), izvješće o uhićenju (list spis 16,17),obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom (list spisa 18),obavijest žrtvi nasilja u obitelji (list spis19,20) te potvrdu Odjela za prekršajne evidencije (list spisa18).

    4.Svjedokinja žrtva JĆ je u svom iskazu navela da je u strahu od okrivljenika i u najmanju ruku njegovo ponašanje je jako čudno. Uvijek je drzak te iako više nisu u vezi ali imaju zajedničko dijete isti je naprosto želi kontrolirati, miješa se u sve njezine stvari čak sumnja da joj je gledao sadržaj mobitela kada ga je dala na popravak njegovom rođaku i to već traje neko vrijeme, a njezin strah je tim veći što je u [adresa] sama s njihovim zajedničkim djetetom od dvije i pol godine jer njezina obitelj živi u [adresa] u [adresa]. Ponašanje okrivljenika je kulminiralo od kraja mjeseca lipnja do 3. srpnja 2024. kada je otišla na policiju i prijavila ga jer više to nije mogla podnijeti. Na policiji je rekla sve što joj je PĆ radio i govorio u zadnjih mjeseci i više te ju je doista nazivao kurvetinom i kujom ali ne zna točno kada je to bilo, ali prije sigurno više od mjesec dana i psovao je krvavog Ć, a što je kod nje izazivalo veliku uznemirenost i povredu dostojanstva i kao što je već navela u velikom je strahu od okrivljenika. Dakle, ona je u policiji ispričala sve što joj je PĆ radio i nije precizirala datume i ona je rekla u policiji da je u [adresa] došla prije 8 mjeseci i da ima problema s PĆ posebno da ima poteškoća jer se ne mogu dogovoriti oko viđanja djeteta, oko odgoja te sutra ide na Hrvatski zavod za socijalni rad, Podružnicu Slunj, kako bi riješili pitanje skrbništva oko djeteta i regulirali viđanje i uzdržavanje djeteta. Ona se odlučila odseliti iz [adresa] i preseliti kod svoje obitelji u [adresa]. Kada je došla na policiju bila je izvan sebe i ne sjeća se da bi ona rekla da se PĆ nasilnički ponašao prema njoj u periodu od kraja lipnja do 3. srpnja 2024. ali je činjenica da je u strahu od PĆ jer joj je rekao da zna svaki njezin korak i čak joj je rekao da vidi kada svjetlo u stanu gori. Inače oni žive udaljeni jedno od drugog nekih 500-tinjak .

    5.1. Na upit branitelja svjedokinja odgovara da je loše ponašanje okrivljenika kulminiralo u navedenom periodu najviše iz razloga što se ne mogu dogovoriti oko viđanja i odgoja zajedničkog djeteta te da se ona stalo preispituje da li je svojom ponašanjem izazvala okrivljenika međutim da okrivljenik u njenom ponašanju uvijek nalazi nešto loše i to joj prebacuje kao npr. kada joj je rekao da je neodgojena jer njegovu sadašnju djevojku nije pogledala u oči kada ju je ista pozdravila, a dok je ona dijete stavljala u sjedalicu u auto.

    5.2.Na pitanje branitelja okrivljenika kakav je PĆ otac, svjedokinja je rekla da će odgovor na to pitanje reći u Hrvatskom zavodu za socijalni rad.

    5.3. Branitelj okrivljenika prigovara iskazu svjedokinje u dijelu u kojemu su u suprotnosti sa obranom.

    5.4.Okrivljenik navodi da iskaz svjedokinje nije istinit te da nikada istoj nije rekao da je kurvetina i kuja te da je jednom prilikom spomenuo “krv Isusovu“ ali u smislu da se više dogovore oko viđanja djeteta pa su mu te riječi bile kao neka vrsta poštapalice. Na pitanje suca okrivljenik iskazuje da je svjedokinja uznemirena i prestrašena od članova svoje obitelji, a ne zbog njegovog ponašanja te da on možda ima malo odrješito ponašanje ali da smatra da takvo njegovo ponašanje ne uznemirava svjedokinju, a odriješit je iz razloga što nalazi njihovog djeteta ukazuju da isto zaostaje u razvoju i da to svjedokinja ne želi prihvatiti.

    6.Na suočenju okrivljenika i svjedokinje JĆ svjedokinja je vidno uznemirena navela da ju je okrivljenik uznemiravao u navedenom periodu, uhodio ju je, prisluškivao je na vratima i pratio svaki njezin korak te joj je prigovarao zašto dijete vodi vani navečer u 20,30 sati, vrijeđao je i rekao joj da je kurvetina ali ne zna točno kada je to bilo sjeća se da joj je to rekao kada se svađao s njezinim najmodavcem M. Najviše ju uznemirilo što je rekao da zna svaki njezin korak .

    7.Okrivljenik je na suočenju sa svjedokinjom JĆ naveo da joj on nije određivao kada će ići na godišnji i nudio joj je opciju da dođe po njihovo zajedničko dijete u četvrtak i da ostane s njim do petka te da ga on dovede na Plitvice.

    8.Svjedok IĆ je izjavio da je zaposlen kao policijski službenik u PP Zadar i to na poslovima krim. službenika za utvrđivanje kaznenih djela. Dana 3. srpnja 2024. u PP Zadar pristupila je JĆ s namjerom da prijavi svog bivšeg intimnog partnera s kojim ima zajedničko dijete i sjeća se da je ista bila zbunjena u svojem iskazu da je bila jako konfuzna, nesigurna te čak nije u jednom trenutku znala koja joj je adresa. Više puta je postavljao pitanja kada se događaj zbio što joj je točno govorio okrivljenik, kako se ponašao prema njoj, međutim nije dobio precizne odgovore tako da se jako namučio kod sastavljanja zapisnika. Kako je inače krim. službenik i uglavnom se bavi kaznenim djelima utvrdio je da se ne radi o kaznenom djelu.

    8.1.Na poseban upit branitelja o svjedok odgovara da mu je oštećena JĆ djelovala kao osoba koja se inati te da je pristupila u policijsku postaju po savjetu nekoga te je čak u jednom trenutku kazala da je čitala na internetu da je to nasilje i sjeća se da je spomenula da okrivljenik ima novu djevojku.

    9. Nakon provedenog postupka sud nije našao dokazanim da je okrivljenik počinio psihičko nasilje na štetu svoje bivše intimne partnerice s kojom ima zajedničko dijete kako je to opisano u izreci presude.

    10 . Materijalnom odredbom članka 10. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da je nasilje u obitelji psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.

    10.1. Kaznenom odredbom članka 22.stavak. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je tko počini nasilje iz članka 10. ovog Zakona da će se kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.

    11.Okrivljenik je u svojoj obrani poricao da se u navedenom periodu nasilnički ponašao prema svojoj bivšoj partnerici s kojom ima zajedničko dijete. Nadalje, iz svjedočkog iskaza JĆ, koja je u ovom postupku ispitana kao oštećenica žrtva 8. srpnja 2024.proizlazi da je u strahu od okrivljenika da je uvijek je drzak te iako više nisu u vezi ali imaju zajedničko dijete isti je naprosto želi kontrolirati, miješa se u sve njezine stvari te da je njegovo ponašanje kulminiralo od kraja mjeseca lipnja do 3. srpnja 2024. kada je otišla na policiju i prijavila ga jer više to nije mogla podnijeti te da je na policiji rekla sve što joj je okrivljenik radio i govorio u zadnjih mjeseci i više te je ista potvrdila da ju je isti nazivao kurvetinom i kujom ali da je to bilo prije sigurno više od mjesec dana i psovao je krvavog Ć, a što je kod nje izazivalo veliku uznemirenost i povredu dostojanstva. Naime, iz ovakvog iskaza svjedokinje proizlazi da se navedeni događaj zbio prije vremenskog perioda u kojemu se okrivljeniku stavlja na teret počin prekršaja. Okrivljenica je ispitana 8. srpnja 2024. te se po njezinom iskazu događaj zbio prije više od mjesec dana što bi značilo prije 8. lipnja 2024, dok se okrivljeniku stavlja na teret počin prekršaja u periodu od kraja mjeseca lipnja do 3.07. 2024. Dakle, period u kojemu se po navodima svjedokinje okrivljenik prema njoj nasilnički ponašao ne obuhvaća „kraj mjeseca lipnja pa do 3.7.2024 godine. Nadalje iz iskaza ove svjedokinje proizlazi da je od kraja mjeseca lipnja do 3. srpnja 2024. ponašanje okrivljenika kulminiralo kada je otišla na policiju i prijavila istog ali ne navodi u kom smislu je kulminiralo okrivljenikovo ponašanje odnosno kako se isti u tom periodu ponašao prema njoj da bi time ostvario obilježja djela prekršaja koje mu se predmetnim optuženjem stavlja na teret. Na suočenju sa okrivljenikom svjedokinja je istina bila vidno uznemirena te je navela da ju je okrivljenik uznemiravao u “navedenom periodu”, ne precizirajući koji je to period, da joj je prigovarao zašto dijete vodi vani navečer u 20,30 sati, vrijeđao je i rekao joj da je kurvetina ali ponovo nije navela kada se to događalo te je isto povezala sa događajem kada se isti svađao s njezinim najmodavcem M ali nije navela kada je to bilo. Okrivljenik je na suočenju poricao da je on određivao istoj kada će ići na godišnji i nudio joj opciju da dođe po njihovo zajedničko dijete u četvrtak i da ostane s njim do petka te da ga on dovede na Plitvice. Nadalje ispitani svjedok policijski službenik je potvrdio da je 3. srpnja 2024. u PP Zadar pristupila JĆ s namjerom da prijavi okrivljenika i da je ista bila zbunjena, u svojem iskazu da je bila jako konfuzna, nesigurna te čak nije u jednom trenutku znala koja joj je adresa te unatoč više puta postavljenih pitanja kada se događaj zbio, što joj je točno govorio okrivljenik, kako se ponašao prema njoj nije dobio precizne odgovore tako da se jako namučio kod sastavljanja zapisnika. Nadalje zapisnik o ispitivanju svjedokinje pred policijom se u smislu odredbe članka 158. stavka 8. Prekršajnog zakon ne može se koristiti kao dokaz budući nije propisno sačinjen te je nezakonit dokaz obzirom da nije propisno potpisan od strane svjedokinje kao ispitane osobe odnosno iako se sastoji od više stranica nije potpisan na svakoj stranici što je protivno članku 120. stavku 2. Prekršajnog zakona kojim je propisano da zapisnik potpisuje ispitana osoba, ako se zapisnik sastoji od više stranica ispitana osoba potpisuje svaku stranicu.

    12. Stoga nakon provedenog dokaznog postupka, cijeneći provedene dokaze pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, sud nije sa izvjesnom sigurnošću utvrdio da je okrivljenik u kritično vrijeme počinio psihičko nasilje u obitelji na štetu svoje bivše intimne partnerice s kako mu se to predmetnim optuženjem stavlja na teret i kako je to opisano u izreci presude. Naime, sud će izreći osuđujuću presudu samo ako nedvojbeno utvrdi da je okrivljenik počinio prekršaj za koji je optužen. Prema stajalištu sudske prakse (VSRH, I Kž-406/1998-3 od 2. listopada 2002.g.) načelo "in dubio pro reo" znači da se postojanje jedne takve činjenice, koja je za okrivljenika povoljnija, utvrđuje već i onda, kada je vjerojatnost njenog postojanja samo osnovana, pa dakle takva činjenica ne mora biti izvjesna, za razliku od odlučne činjenice koja ide na teret optuženiku, koja mora biti utvrđena do takve izvjesne mjere da čak ne postoji ni mogućnost postojanja neke druge činjenice koja bi ovu prethodnu isključila. Njegova krivnja mora biti pouzdana, sigurna i ne smije ostavljati nikakvu dvojbu.

    13. Slijedom navedenog, sud je na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona prvookrivljenika oslobodio optužbe za učin prekršaja nasilja u obitelji opisanog u članku 10. točki 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjivog po članku 22. stavku 1. cit. Zakona.

    14. Budući da je postupak okončan oslobađajućom presudom, to je odlučeno da troškovi ovog prekršajnog postupka na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

    15. Slijedom izloženih razloga odlučeno je kao u izreci presude.

    U Zadru, 20. svibnja 2025.

    Sudac

    Nediljka Dereta

    Uputa o pravnom lijeku

    Protiv ove presude može se podnijeti žalba Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu u roku od 8 dana po primitku pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi pismeno u dva istovjetna primjerka putem ovog suda te je prosta od pristojbe.

    DNA:

    - okrivljeniku,

    -branitelju,

    - tužitelju,

    - oštećenici, - po pravomoćnosti

    - pismohrana - ovdje.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.