REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREB
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: Povrv-7601/2018-54
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji tog suda Carmen Topalušić, po prijedlogu više sudske savjetnice Kristine Štruglin, u pravnoj stvari tužitelja GRADSKA PLINARA ZAGREB d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB 20985255037, protiv tuženika NC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Domagoju Lediću, odvjetniku u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 8. travnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja po zaposlenju IC i punomoćnika tuženika Domagoja Ledića, odvjetnika, 20. svibnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Ukida se platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Jasne Zorić iz Zagreba poslovni broj Ovrv-160/2018 od 23. listopada 2018. kojim se nalaže tuženiku NC isplatiti tužitelju GRADSKA PLINARA ZAGREB d.o.o. u roku od 8 dana iznos od 4.651,61 EUR zajedno sa zateznim kamatama koje počinju teći od 23. prosinca 2017. pa do isplate te se tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.
II. Nalaže se tužitelju GRADSKA PLINARA ZAGREB d.o.o isplatiti tuženiku NC trošak parničnog postupka u iznosu od 2.592,91 EUR, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Ovrhovoditelj, sada tužitelj podnio je javnom bilježniku Jasni Zorić u Zagrebu, ovršni prijedlog, sada tužbu protiv ovršenika, sada tuženika, radi isplate iznosa od 35.047,54 kuna na ime neovlaštene potrošnje plina, sa zateznim kamatama tekućim od dospijeća 23.12. 2017. do isplate, kao i radi naknade troškova ovršnog postupka. Temeljem ovršnog prijedloga tužitelja javni bilježnik Jasna Zorić iz Zagreba, donio je 23.10. 2018. rješenje o ovrsi poslovni broj Ovrv-160/2018.
2. Tuženik je podnio pravovremeni prigovor, sada odgovor na tužbu, pa je sud temeljem članka 58. stavka 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14. i 73/17.; dalje u tekstu OZ) ovosudnim rješenjem poslovnog broja Povrv-7601/2018-2 od 21. veljače 2019. stavio je izvan snage rješenje o ovrsi i ukinuo provedene ovršne radnje, te je određeno da će se postupak nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.
3. Tuženik u cijelosti pobija osnovu i visinu potraživanja te zastaru potraživanja. Navodi kako je uredno podmirivao sve račune te da sve račune plaća i danas pa je nejasno na što bi dodatni plin bio utrošen. Predlaže tužbeni zahtjev odbiti i naložiti tužitelju plaćanje parničnog troška tuženiku.
4. Tužitelj podneskom od 29.4. 2019. navodi da je prigovor zastare potraživanja neosnovan obzirom je predmeta tražbina dospjela 23.12.2017., a prijedlog za ovrhu je podnesen 12.10.2018., prije proteka jednogodišnjeg zastarnog roka (članak 232. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima, "Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18.; dalje ZOO). Nadalje navodi da se potraživanje odnosi na neovlaštenu potrošnju plina koja se podmiruje distributeru, za razliku od redovne potrošnje koja se podmiruje opskrbljivaču obzirom je prilikom redovne zamjene plinomjera utvrđena oštećena plomba Državnog zavoda za mjeriteljstvo te je plinomjer predan na izvanredno ispitivanje u ovlašteni laboratorij gdje je utvrđeno da plinomjer nije ispravan. Tako je, sukladno članku 74. i 75. Mrežnih pravila plinskog distribucijskog sustava ("Narodne novine" broj 155/14. i 43/17.; dalje MPPDS-a) utvrdio da je neovlaštenom manipulacijom i zahvatima na distribucijskom sustavu plinomjer onesposobljen za ispravan rad pa da ima pravo zaračunati naknadu za neovlaštenu potrošnju plina. Ističe da, kako se ne može utvrditi početak radnji iz članka 74. stavka 1. MPPDS-a za izračun neovlaštene potrošnje plina uzima se razdoblje od 1 godine, budući zastarni rok za potrošnju kućanstva iznosi jednu godinu (članak 232. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 125/11. i 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 155/23. dalje: ZOO-a)).
5. U daljnjem tijeku postupka tuženik ističe da se sukladno MPPDS-u pod neovlaštenom potrošnjom plina razumijeva preuzimanje plina mimo obračunskog mjernog mjesta ili putem plinomjera onesposobljenog za ispravan rad, samovoljno priključenje na distribucijski sustav te preuzimanje plina putem plinomjera s kojega je skinuta ili oštećena plomba operatera distribucijskog sustava, dok se u ovom postupku radi o oštećenju plombe Državnog zavoda za mjeriteljstvo pa da neovlaštene potrošnje nije bilo. Nadalje ističe da u predmetnu nije utvrđeno da je preuzimanja mimo obračunskog mjernog mjesta uopće bilo kao niti samovoljnog priključenja. Ističe da vještak navodi kako su bile moguće manipulacije ali ne navodi niti tvrdi da je manipulacija bilo. Osvrće se i na činjenicu da je sporni plinomjer trebao 2013. biti ponovno ovjeren, međutim da je ovjerno razdoblje produljeno za još 4 godine, o čemu treba biti doneseno rješenje Državnog zavoda za mjeriteljstvo koje ne prileži spisu pa je upitno da li je doneseno. Konačno navodi da je plinomjer prije mehanoskopskog vještačenja bio u skladištu tužitelja 7 godina te ističe zastaru obzirom je potraživanje tužitelja nastalo godinu i pol dana prije predaje prijedloga za ovrhu javnom bilježniku.
6. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u izvadak iz poslovnih knjiga (list 3), ispitni izvještaj o nepropusnosti i ispravnosti plinske instalacije (list 19), zahtjev za pohranu plinomjera u skladištu i ispitivanje u ovlaštenom laboratoriju (list 20), izvještaj o izvanrednom ispitivanju (list 21-22), priključnica (list 23), fotografija plinomjera (list 24-26), energetska suglasnost (list 27-28), naknada za neovlaštenu potrošnju (list 29), preslika računa (list 30-31), rješenje o odobrenju od 2.5.2019. (list 45-46), potvrda o akreditaciji (list 65-67), nalaz i mišljenje plinomjera Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" (list 103-112), očitovanje vještaka (list 132-134) te je saslušao vještaka Silvu Kajić (list 139-142), tuženika NC (list 92) i svjedoka ŽC (list 91-92 i 150-152).
7. U ostale spisu priležeće dokaze i dokumentaciju sud nije vršio uvid.
7.1. Strojarsko vještačenje na okolnost utvrđivanja visine tužbenog zahtjeva i saslušanje svjedoka ĆC i SC nije provedeno obzirom je tužitelj na ročištu održanom 7.12.2023. (list 90) odustao. Saslušanje svjedoka KC nije provedeno jer nije bilo potrebno za donošenje odluke u ovom spisu.
8. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 48/11., 25/13., 89/14., 79/19.; dalje ZPP) utvrđeno je kako tužbeni zahtjev nije osnovan.
9. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 35.047,54 kuna/4.651,61 EUR za neovlaštenu potrošnju plina u razdoblju od 14.3 2016. do 14. 3. 2017. na adresi [adresa], u [adresa].
10. Između stranaka je sporna osnova i visina tužbenog zahtjeva te zastara potraživanja.
11. Uvidom u izvadak iz poslovnih knjiga i račun broj 22617/0108/1 utvrđeno je da je za šifru 9025362, na adresi [adresa], izdan račun 30.11. 2017., sa datumom dospijeća 22.12. 2017. te datumom izvršenja radova 14.3.2017., na ime tuženika radi neovlaštene potrošnje plina u iznosu od 35.047,54 kuna zajedno sa zateznim kamatama od dana dospijeća 22. 11. 2017. pa do isplate.
11.1. Uvidom u Zahtjev za pohranu plinomjera u skladištu i ispitivanje u ovlaštenom laboratoriju plinomjer broj [broj plinomjera] i Ispitni izvještaj o nepropusnosti i ispravnosti plinske instalacije utvrđeno da je monterska plomba (plomba operatora distribucijskog sustava) u redu te da je oštećena mjeriteljska plomba (plomba Državnog zavoda za mjeriteljstvo). Nadalje je utvrđeno da je brojčanik u redu te da je opće stanje u redu. U opisnom dijelu – napomeni utvrđeno je da je naznačeno kako je monterska plomba nije stisnuta odnosno da je oštećena međutim svjedok tužitelja LC u svom iskazu (list 151) tvrdi da su monterska plomba i žica na predmetom plinomjeru bile ispravne.
12. Uvidom u Nalaz i mišljenje Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“, izrađenom po sudskom vještaku Silvi Kajić, utvrđeno je da su na spornom plinomjeru izvršene neovlaštene radnje na plombi Državnog zavoda za mjeriteljstvo koja se nalazi na poklopcu brojčanika te da je rezana po obodnom dijelu te naknadno stiskana. Utvrđeno je i da su na mehanizmu brojčanika mogle raditi razne manipulacije u svrhu prikazivanja manje potrošnje plina te da su na izlaznoj strani plinomjera izvršene preinake u vidu mehaničkog oštećenja koje onemogućuje ispravno registriranje stvarne potrošnje plina na minimalnom protoku plina.
12.1. Obzirom na prigovore tuženika istaknute nakon dostave Nalaz i mišljenje Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ uvidom u očitovanje vještaka Silve Kajić od 14.10.2024. utvrđeno je da je plinomjer onesposobljen za rad tako da je probušena izlazna cijev u svrhu prolaska jednog dijela plina koji se ne bilježi na brojčaniku te da je potrebno prerezati vrpcu plombe distributera kako bi se skinuo plinomjer i vršilo bušenje cijevi na izlaznoj strani plinomjera. Nadalje je utvrđeno da Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ nema status ovlaštenog tijela za ovjeravanje te ne obavlja poslove ovjeravanja zakonitih mjerila kao javnu ovlast što podrazumijeva utvrđivanje sukladnosti mjerila odobrenom tipu i/ili udovoljavanje mjerila propisanim tehničkim i mjeriteljskim zahtjevima te postavljanje ovjernih oznaka. U odnosu na ovjerni žig utvrđeno je da se ovjerni žig sastoji od podataka o ovjeravatelju, ovlaštenom mjeritelju i o godini ovjeravanja te da su nedostaci na plombi Državnog zavoda za mjeriteljstvo utvrđeni vizualnim pregledom te da se broj plombe distributera nalazi na priključnici dok se broj mjeriteljske plombe nalazi u bazi podataka distributera.
12.2. Radi očitovanja na prigovore tuženika iz podneska od 24.9.2024., sudski vještak je saslušan na glavnoj raspravi 7.2. 2025. te je tom prilikom iskazao da ostaje kod svega što je do sada rekao osim što u točki VII Nalaza i mišljenja, u rezultatima ispitivanja, treba umjesto plombe državnog zavoda mjeriteljstvo stajati distribucijska plomba. Nadalje navodi da se plomba distributera sastoji od dva dijela, s jedne strane od loga distributera plina (Gradska plinara Zagreb d.o.o), a na drugoj strani od onoga tko je stavljao plombu (djelatnika Gradske plinare Zagreb d.o.o.). Ističe da je vrpca sastavni dio plombe distributera obzirom se vrpcom veže plinomjer da bi se osigurala nemogućnost otvaranja izlazne tube plinomjera da nebi došlo do manipulacija na plinomjeru. Navodi da je prema dokumentaciji tužitelja oštećena mjeriteljska plomba, a ne plomba distributera (monterska plomba) te da ne može tvrditi da je vrpca plombe oštećena od strane tuženika. U odnosu na napravljenu rupu na plinomjeru, navodi da je na plinomjeru izvršena rupa nastala bušenjem odnosno mehaničkim oštećenjem u vidu topljenja plastike zagrijavanjem metalne žice koja se gurne u rupu izlazne cijevi plinomjera te se probuši, što je utvrđeno endoskopskom kamerom te vidljivo na stranici 6, slika 5 Nalaza i mišljenja. Veličina načinjene rupe mogla bi se utvrditi samo uništenjem plinomjera, a da se zaista radi o rupi, vještak je to utvrdio temeljem endoskopske kamere i minimalnog protoka plina te da do protoka plina mimo brojčanika dolazi na svim protocima, a da će do najvećeg odstupanja doći kod minimalnog protoka plina. Ističe da ostaje kod svog stava da je moguće manipuliranje brojčanikom u slučaju kada je mjeriteljska plomba oštećena, a da tvrditi da je manipuliranja i neovlaštene potrošnje bilo, ne može. Nadalje navodi da je moguće da oštećenje na brojčaniku nije vidljivo ako je do manipuliranja na brojčaniku došlo mekim predmetom. U odnosu na postavljeno pitanje oko žice kojom je obavijena monterska plomba, navodi da na to pitanje ne može odgovoriti jer je plinomjer dostavljen sa prerezanom žicom (vrpcom) na monterskoj plombi (distributerska plomba). Konačno, ne može odgovoriti ni na pitanje je li do odstupanja došlo radi proteka ovjernog razdoblja obzirom taj odgovor nije dio vještačenja.
12.3. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz stalnog sudskog vještaka dipl. ing. Silve Kajić, kao stručan i objektivan budući je isti sastavljen jasno i razumljivo, a izneseno mišljenje logično proizlazi iz dostupnih podataka i izvedenih izračuna. Nalaz vještaka nije doveden u sumnju drugim izvedenim dokazima, kao niti prigovorima tuženika na koje se sudski vještak argumentirano očitovao te jasno odgovorio na sva postavljena pitanja.
13. U svom iskazu danom na ročištu za glavnu raspravu 7.12.2023., svjedok ŽC u bitnome navodi da je rukovoditelj Službe ispitivanja i umjeravanja mjerno regulacijske opreme, te da nije bio prisutan prilikom ispitivanja predmetnog plinomjera. Ističe da je uvidom u ispitno izvješće utvrdio kako su radnici koji su vršili ispitivanje predmetnog plinomjera naveli da je plinomjer izgubio svojstvo zakonitosti prema stavku 3 i 4. članka 26. Zakona o mjeriteljstvu ("Narodne novine" 74/2014. i 111/18.; dalje ZM) obzirom su vizualnim pregledom utvrdili oštećenje ovjerne plombe Državnog zavoda za mjeriteljstvo te je isto tako mjeriteljsko ispitivanje pokazalo odstupanje od granice dozvoljenog odstupanja. Nadalje, odgovara da je uvidom u fotografije predmetnog plinomjera uočio da je ovjerna plomba Državnog zavoda za mjeriteljstvo vidno oštećena u odnosu na druge ovjerne plombe koje se vraćaju na plinomjerima nakon isteka ovjernog razdoblja, a da je ovjerna plomba ovjerena od strane ovlaštenog mjeritelja Državnog zavoda za mjeriteljstvo 2005. godine u tvornici IKOM Zagreb. Nadalje navodi da se ovjerne plombe od strane ovlaštenog mjeritelja stavljaju na plinomjere da bi plinomjeri stekli svojstvo zakonitosti te da bi se mogli izdavati računi za potrošnju plina. Ističe i da nakon oštećenja ili manipulacije ovjernom plombom je moguća neovlaštena potrošnja plina, ali da oni u ispitnom laboratoriju tužitelja nisu radili vještačenje brojčanika da bi znali je li došlo do neovlaštene manipulacije brojčanika na plinomjeru. Navodi da radnici tužitelja ne dobivaju posebnu naknadu ako utvrde da je bilo neovlaštene potrošnje na nekom od plinomjera. Nadalje ističe kako ne može sa sigurnošću reći da li je u Mrežnim pravilima plinskog distribucijskog sustava, a koja su bila na snazi u vrijeme eventualne neovlaštene potrošnje plina bilo određeno da se oštećenje ovjerne plombe Državnog zavoda za mjeriteljstvo isto tako smatralo neovlaštenom potrošnjom plina te da je člankom 26. stavkom 3. Zakona o mjeriteljstvu određeno da valjanost ovjere zakonitog mjerila prestaje ako je ovjerna oznaka uništena, promijenjena, uklonjena ili na bilo koji drugi način oštećena. Nadalje, odgovara da kada uoče oštećenu ovjernu plombu da se to smatra kao "sumnja u neovlašteno korištenje plina", a da dali je došlo do neovlaštenog korištenja plina to se utvrđuje posebnim vještačenjem po Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić.
13.1. U svom iskazu danom na ročištu za glavnu raspravu 8.4.2025., svjedok ŽC u bitnome navodi da je prema pravilnicima Državnog zavod za mjeriteljstvo propisano redovno ovjerno razbolje koje sada iznosi 10 godina, a dok je do 2018. iznosilo 8 godina. U Gradskoj plinari Zagreb produljenje ovjernog razdoblja se provodi od 2003. od kad je pravilnik stupio na snagu i to daje mogućnost da se za plinomjere koji su ugrađeni produlji ovjerno razdoblje za 4 godine na način da se provodi statistička metoda ispitivanja odabirom uzorka s ispitivanja. Uzorak izabiru djelatnici Državnog zavoda za mjeriteljstvo, a Gradska plinara Zagreb osigura uvjete da se osiguraju plinomjeri, odnosno demontiraju plinomjeri, a ispitivanje provode djelatnici Državnog zavoda za mjeriteljstvo. Ako uzorak zadovoljava, produljuje se ovjerno razdoblje za 4 godine na način da se donosi rješenje za produljenje ovjernog razdoblja za cijelu seriju od npr. 15 000 plinomjera iz kojih je uzet uzorak za ispitivanje. Nadalje navodi kako bi rješenje kojim je produljeno ovjerno razdoblje predmetnog plinomjera trebalo postojati u arhivi tužitelja, odnosno Državnog zavoda za mjeriteljstvo, a da je do produljenja ovjernog razdoblja za predmetni plinomjer došlo, trenutno je jedini dokaz njegova izjava da tužitelj to tako radi. Potvrđuje da je žica koja prolazi kroz holendersku maticu prolazi i kroz ušicu na plinomjeru koja se zatim pečati sa plombom , u trenutku dostave plinomjera na vještačenje prekinuta, odnosno potrgana prilikom demontaže od strane djelatnika plinare. Nadalje odgovara da iz ispitnog izvještaja o nepropusnosti i ispravnosti plinske instalacije broj 045028 od 14.3.2017. proizlazi da su monterska plomba i žica bile ispravne te da je moguće izbušiti rupu na izlaznoj grani plinomjera bez obzira što su monterska plomba i žica ispravne ukoliko na izlaznoj grani nije bilo monterske žice koja povezuje plinomjer i instalaciju. Odgovara i da ranije nije bilo jasno propisano na koji način monterska žica treba povezati instalaciju i plinomjer te da je radi uočenih oštećenja plinomjera koji su bili montirani otprilike 2002. te demontirani 2010., promijenjen način povezivanja instalacije i plinomjera monterskom žicom i plombom na način da se su se povezale obje holenderske matice sa plinomjerom ili da se povezala holenderska matica na izlaznoj grani s plinomjerom. Nadalje ističe da ne zna na koji način je predmeti plinomjer bio povezan sa plinskom instalacijom odnosno ne zna da li je bila povezana i izlazna i ulazna grana, a da logično proizlazi iz dokaza da je plinomjer probušen na izlaznoj grani, da su monterska plomba i žica bile netaknute te da je situacija na terenu bila takva da je monterska plomba bila vezana na ulaznoj grani, a izlazna grana nije.
13.2. Iskaz svjedoka ŽC sud je ocijenio kao iskren i neposredno uvjerljiv u skladu s dokumentacijom koja prileži spisu.
14. U svom iskazu danom na ročištu za glavnu raspravu 7.12.2023. tuženik ističe da odbija bilo kakvu tvrdnju tužitelja da je vršio neovlaštenu potrošnju plina, da nije bio prisutan prilikom demontaže plinomjera te da nije niti znao za što ga se tereti. Navodi kako su mu djelatnici tužitelja prilikom izmjene plinomjera pokazivali eventualna oštećenja plinomjera, ali da on ništa o tome nije znao pa nije niti mogao prepoznati da li su to oštećenja ovjernih plombi. Ističe i da je do oštećenja plinomjera moglo doći i prilikom demontaže.
14.1. Iskaz tuženika NC sud je ocijenio kao iskren i neposredno uvjerljiv.
15. Člankom 74. stavkom 1. Mrežnih pravila plinskog distribucijskog sustava ("Narodne novine" broj 155/14. i 74/15.; dalj MPPDS) određeno je da se pod neovlaštenom potrošnjom plina od strane krajnjeg kupca razumijeva preuzimanje plina mimo obračunskog mjernog mjesta ili putem plinomjera onesposobljenog za ispravan rad, samovoljno priključenje na distribucijski sustav te preuzimanje plina putem plinomjera s kojega je skinuta ili oštećena plomba operatora distribucijskog sustava.
15.1. Člankom 75. stavkom 1. MPPDS-a određeno je da krajnji kupac kao i druga pravna ili fizička osoba za koju je utvrđena neovlaštena potrošnja plina iz članka 74. stavka 1. MPPDS-a dužna je platiti naknadu za neovlaštenu potrošnju plina operatoru distribucijskog sustava u roku od 8 dana od dana izdavanja računa. Istim člankom stavkom 3. MPPDS-a određeno je da ako operator distribucijskog sustava ne može odrediti početak neovlaštene potrošnje iz članak 74. stavka 1. MPPDS-a za obračun naknade neovlaštene potrošnje plina koristi se zakonski rok zastare računa za naplatu plina odnosne kategorije krajnjih kupaca plina (razdoblje od jedne godine, članak 232. stavak 1. ZOO-a).
16. Naime, prema MPPDS-a koji su na snazi za utuženo vrijeme (od 14.3.2016. do 14.3.2017.) pod neovlaštenom potrošnjom plina od strane krajnjeg kupca razumijeva preuzimanje plina mimo obračunskog mjernog mjesta ili putem plinomjera onesposobljenog za ispravan rad, samovoljno priključenje na distribucijski sustav te preuzimanje plina putem plinomjera s kojega je skinuta ili oštećena plomba operatora distribucijskog sustava dok je u ovom predmetnu utvrđeno da su neovlaštene radnje izvršene na plombi Državnog zavoda za mjeriteljstvo odnosno na mjeriteljskoj plombi te da je radi takvih neovlaštenih radnji moguće, a ne sigurno onesposobljavanje za ispravan rad plinomjera.
16.1. Slijedom navedenog, obzirom da je tuženik evidentiran kao krajnji korisnik kod tužitelja, a što tuženik niti ne spori, a tužitelj tijekom postupka, na kojem je bio teret dokaza, temeljem članka 219. ZPP-a nije dokazao da je na predmetnoj adresi bilo neovlaštene potrošnje plina na plinomjeru tvorničkog broja [tvornički broj] (šifra kupca 9025362) u razdoblju do 14. 3. 2017. odnosno da je oštećena plomba distribucijskog sustava, sud temeljem članka 74. stavka. 1. MPPDS-a zaključuje kako tuženik nije nositelj obveze po kojoj bi bio u obvezi platiti utuženo potraživanje za neovlaštenu potrošnju plina, te je primjenom članka 219. stavka 1. ZPP-a utvrdio tuženikov prigovor osnovi tužbenog zahtjeva osnovanim. Pri tome valja napomenuti da već iz Ispitnog izvještaja o nepropusnosti i ispravnosti plinske instalacije (list 19) od 14.3.2017. proizlazi da plomba distribucijskog sustava (monterska plomba) i vrpca (žica) oko plombe nisu bile oštećene 14.3.2017. kada je plinomjer demontiran, pa sukladno članku 74. stavku 1. MPPDS nije došlo do neovlaštene potrošnje plina.
16.2. Nadalje, za istaknuti je da su Mrežna pravila plinskog distribucijskog sustava ("Narodne novine" broj 155/14. i 74/15.; dalj MPPDS) lex specialis u odnosu na Zakon o mjeriteljstvu ("Narodne novine" broj 74/14; dalje ZM). Naime, MPPDS je podzakonski propis tužitelja i primjenjuje se u odnosu na neovlaštenu potrošnju plina kod tužitelja dok je ZM zakon koji se primjenjuje za sve sustave u kojima postoji potreba za mjeriteljskim plomba i samo onda ako ne postoji norma lex specialis-a koja se primjenjuje na konkretan slučaj.
16.3. Što se tiče produljenog ovjernog razdoblja za naredne 4 godine, nakon proteka roka redovnog ovjernog razdoblja predmetnog plinomjera, utvrđeno je da predmetni plinomjer nije bio zamijenjen nakon proteka roka redovnog ovjernog razdoblja jer je produljeno ovjerno razdoblju za naredne 4 godine. O produljenom ovjernom razdoblju odlučuje Državni zavod za mjeriteljstvo rješenjem, međutim takvo rješenje ne prileži spisu, pa temeljem članka 221.a ZPP-a sud nije mogao sa sigurnošću utvrditi jeli takvo rješenje doneseno, od kakvog je to utjecaja na ispravnost predmetnog plinomjera i jeli plinomjer bio zakonito u uporabi.
17. U odnosu na prigovor visini potraživanja za napomenuti je da je tužitelj na ročištu za glavnu raspravu 7.12.2023., odustao od strojarskog vještačenja kojim bi se utvrdila visina potraživanja tužitelja. Za istaknuti je da člankom 76. stavkom 3. MPPDS određeno trajanje neovlaštene potrošnje plina iz stavka 1. članka 76. MPPDS tako da za obračunsko mjerno mjesto iz tarifnog modela TM1, TM2, TM3 i TM4 iznosi 160 sati, dok za obračunsko mjerno mjesto iz tarifnog modela TM5, TM6, TM7, TM8 iznosi 250 sati, a za obračunsko mjerno mjesto iz tarifnog modela TM9, TM10, TM11 i TM12 iznosi 400 sati. Međutim, niti iz izvoda iz poslovnih knjiga (list 3) kao niti iz računa broj 22617/0108/1 (list 30) ne proizlazi tarifni model da bi se točnost izračuna visine potraživanja mogla provjeriti. Isto tako nije moguće utvrditi visinu potrošnje za svibanj, lipanj, srpanj i kolovoz obzirom nema naznake tarifnog modela (članak 76. stavak 5. MPPDS). Slijedom navedenog, tuženikov prigovor visini tužbenog zahtjeva je osnovan.
18. Nadalje, u svezi prigovora zastare prije svega, obzirom na prigovor tuženika, valja utvrditi datum dospijeća utužene obveze. Naime, uvidom u račun (list 30) utvrđeno je da je datum izdavanja računa 30.11.2017., datum izvršenja radova (demontaže plinomjera) 14.3.2017. te datum dospijeća plaćanja utužene obveze 22.12.2017. Međutim, člankom 78. stavkom 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost ("Narodne novine" broj 73/13., 99/13.,148/13., 153/13., 143/14 i 115/16.;ZPDV) određeno je da se račun mora izdati najkasnije petnaestog dana u mjesecu nakon mjeseca u kojem je nastao oporezivi događaj za isporuke dobara obavljene u skladu s uvjetima utvrđenim člankom 41.stavkom 1. ovoga Zakona ili isporuke usluga za koje je primatelj obvezan platiti PDV u skladu s člankom 196. Direktive Vijeća 2006/112/EZ. Dakle, obzirom da je oporezivi događaj nastao 14.3.2017. tužitelj je bio u obvezi izdati račun tuženiku najkasnije 15.4.2017. te je sukladno članku 75. stavku 1. MPPDS, datum dospijeća potraživanja bio 8 dana od dana izdavanja računa, odnosno 23.4.2017. Naime, tužitelj ne može izdavati račune kada želi, već u rokovima koji su određeni zakonskim propisima. U ovom slučaju, tužitelj je izdao račun tek 30.11.2017., odnosno 7 mjeseci nakon nastanka eventualne obveze. Prema tome, sud je utvrdio da je datum dospijeća utužene obveze trebao biti 23.4.2017.
18.1. Kako sud smatra da se u ovom slučaju primjenjuje članak 232. stavak 1. točka 1. ZOO-a, jednogodišnji rok zastare, obzirom se radi o isporučenom računu za neovlaštenu potrošnju plina, odnosno isporuke plina. Na temelju članka 215. ZOO zastara počinje teći prvog dana poslije dana kad je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, ako zakonom za pojedine slučajeve nije što drugo propisano, dok se na temelju članka 241. ZOO zastara prekida podnošenjem tužbe i svakom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbine. S obzirom da je tužitelj 14.3. 2017. utvrdio mogućnost neovlaštene potrošnje plina te bio u obvezi izdati račun najkasnije petnaestog dana u mjesecu nakon mjeseca u kojem je nastao oporezivi događaj za isporuke dobara, dakle 15.4.2017. s datumom dospijeća 23.4.2017., a ovršni prijedlog je podnio javnom bilježniku 15.10. 2018., to je utuženi račun obuhvaćen zastarom (članak 215. stavak 1. i članak 241. ZOO) te je prigovor zastare tuženika osnovan.
19. Slijedom navedenog, obzirom tužitelj nije dokazao osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva, odnosno neovlaštenu potrošnju plina u utuženom vremenu te je utvrđena zastara potraživanja, sud je odbio tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti te temeljem članka 451. stavka 3. ZPP-odlučio kao pod točkom I. izreke ove presude.
20. S obzirom da je platni nalog samo onaj dio rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave kojim se prihvaća zahtjev tužitelja da se tuženiku naloži plaćanje dospjele tražbine, a ne i odluka o troškovima ovršnog postupka, to je sud o troškovima postupka i to onog dijela koji se tiče izdavanja platnog naloga u sklopu rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, kao i onog nastalog u parnici, odlučivao ovom presudom kojom se postupak završava (sukladno Zaključku br. 3. sa sastanka Vrhovnog suda Republike Hrvatske sa predsjednicima građanskih odjela županjskih sudova održanom 2. lipnja 2017.).
21. Odluka o troškovima postupka temelji se na članku 154. stavku 1. i članku 155. ZPP-a te je tuženiku po punomoćniku priznat trošak sastava prigovora protiv rješenje o ovrsi u iznosu od 100 bodova Tbr.11/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22., 126/22. i 138/23.; dalje OT), sastav podneska od 13.5. 2019., 17.5.2021., 27.6.2024. i 24.9. 2024. za svaki 100 bodova Tbr. 8/1 OT-a, pristup ročištu održanom 17.3. 2021., 25.3.2022., 7.12.2023., 7.2.2025. i 8.4.2025. za svako 100 bodova Tbr. 9/1 OT-a, što uz važeću vrijednost jednog boda od 2,00 EUR (Tbr.54 OT) i porez na dodanu vrijednost od 25% (Tbr.46 OT) iznosi 2.500,00 EUR. Priznat je i trošak sudske pristojbe na prigovor protiv rješenja o ovrsi u iznosu od 92,91 EUR, sveukupno 2.592,91 EUR (točka II izreke presude).
21.1. Odbija se zahtjev tuženika radi naknade troška parničnog postupka i to za sastav podneska od 11.4. 2022. kao nepotreban.
22. Budući je tužitelj u cijelosti izgubio parnicu nema pravo na naknadu troškova parničnog postupka, sukladno članku 154. stavku 1. ZPP-a.
U Zagrebu 20. svibnja 2025.
Sutkinja:
Carmen Topalušić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna strana može podnijeti u roku 15 dana od dana dostave presude žalbu županijskom sudu. Žalba se ulaže putem ovoga suda u četiri primjerka za sud i protivnu stranu. Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 3. ZPP-a.
DNA:
1. Tužitelju uz rješenje o pristojbi na presudu
2. Tuženiku po punomoćniku
Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica: Kristina Štruglin
