REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-4776/2022-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Ivanu Borkoviću u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje - Regionalni ured Zagreb, OIB: [osobni identifikacijski broj] Zagreb, Mihanovićeva 3, koga zastupa punomoćnik po zaposlenju DG, protiv tuženika ŠG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koga zastupa Darko Gospočić, odvjetnik u Zagrebu, radi isplate, nakon zaključene glavne i javne rasprave 7. travnja 2025. u prisutnosti punomoćnice tužitelja ĆG, zaposlenice tužitelja, tuženika te punomoćnice tuženika, 20. svibnja 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku platiti tužitelju 4.081,15 eura sa zateznom kamatom koja teče od 8. rujna 2022. po stopi koja se određuje do 31. prosinca 2022. za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po kamatnoj stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke i koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, u roku od 8 dana.

II Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju troškove ovog postupka u iznosu od 300,00 eura, u roku 8 dana.

Obrazloženje

Poslovni broj: 4776/2022-24

1. Tužitelj je u tužbi naveo da je osiguranik tužitelja EG pretrpio ozljedu na radu 19. ožujka 2019. kao radnik tuženika kad je pao sa skele s visine oko 3,9 metara i pretrpio ozljede. Zbog ozljede je pretrpio potpuni gubitak radne sposobnosti te tjelesno oštećenje od 100% te mu je rješenjima HZMO-a priznato pravo na invalidsku imovinu. Po čl. 162 Zakona o mirovinskom osiguranju, HZMO ima pravo na naknadu štete od osobe koja je prouzročila smanjenje radne sposobnosti. U ovom slučaju, odgovoran je tuženik jer je šteta nastala u propustu primjeni mjera zaštite na radu. Kao dokaze je predložio rješenje HZZO-a o priznanju ozljede na radu od 29. listopada 2019., rješenja HZMO-a od 8. studenog 2021. i 27. svibnja 2022., nalaze i mišljenja vještaka Zavoda za vještačenja, po potrebi mirovinski spis br 270100 za EG, zapisnik o inspekcijskom nadzoru, obračune isplata, odštetni zahtjev i odgovor na njega. Presudom je zatražio iznos iz izreke presude koji predstavlja iznos isplaćene invalidske mirovine.

2. U odgovoru na tužbu je tuženik naveo da tužbeni zahtjev tužitelja i to osnovu, visinu i uzročno-posljedičnu vezu. Tuženik je osigurao sve mjere te proveo sve postupke zaštite na radu, a formalni propusti utvrđeni inspekcijskim nadzorom, vezano za radnike tuženika KG i PG, nisu u vezi sa štetom nastalom osiguraniku tužitelja. Kao dokaze je predložio svoje saslušanje te saslušanje svjedoka KG, PG, TG i GG. Predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev te obveže tužitelja da tuženom naknadi trošak postupka.

3. U dokaznom postupku sud je pročitao odštetni zahtjev (stranice 4-5 spisa i str 25-26), rješenja HZMO-a od 29. listopada 2019. Klasa:338-02-02-19-16 (6-9), 8. studenog 2021. Klasa UP/I 141-02/21-01/03300988989 (10-11) i 27. lipnja 2022 Klasa UP/I 141-06/22-01/03300988989 (12-13), nalaz i mišljenje o radnoj sposobnosti osiguranika od 4. listopada 2021. (14-25), odgovor tuženika na zahtjev (28), zapisnik o inspekcijskom nadzoru (30-39), saslušani su svjedoci PG (63), KG (63), TG (64) i GG (68) te je provedeno vještačenje po vještaku sigurnosti na radu (74-76, 91).

4. Na temelju provedenog dokaznog postupka i ocjenjujući dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, u daljnjem tekstu: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

5. Na ročištu na kojem je zaključena glavna rasprava stranke su navele da su svi predloženi dokazi potrebni za donošenje odluke u ovom postupku izvedeni, odnosno, da nije potrebno nijedan od predloženih dokaza pribaviti ili dodatno izvoditi.

6. Među strankama nije sporno da je tuženik vlasnik obrta [obrt], da je njegov zaposlenik bio EG koji je pretrpio ozljedu na radu 19. ožujka 2019. kao radnik tuženika kad je pao sa skele s visine oko 3,9 metara i pretrpio ozljede. Nije sporno da je zbog ozljede pretrpio potpuni gubitak radne sposobnosti te tjelesno oštećenje od 100% te mu je rješenjima HZMO-a priznato pravo na invalidsku imovinu i isplaćen iznos u visini koja nije sporna. Nije sporno da tuženik nakon što je potpisao zapisnik o inspekcijskom nadzoru na njega nije stavio primjedbe za što je u tom zapisniku naveo da će ih dostaviti u roku pet dana. Nije sporna visina ni tijek kamata.

Poslovni broj: 4776/2022-24

7. Sporno je među strankama odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja, a time i za povrat isplaćenog tužitelju.

8. Sud nije ocjenjivao dokaze niti utvrđivao činjenice u odnosu na utvrđenja koja među strankama nisu sporne niti činjenice koje nisu bitne za donošenje odluke u ovom postupku. Sud nije pribavljao od HZZO-a da zapisnik od 17.5.2019. koji se spominje u rješenju HZZO-a od 29.10.2019. i koji se odnosi na izjavu TG, što je bio prijedlog tuženika s ročišta od 29. ožujka 2024. iz razloga jer je s jedne strane dokazni prijedlog podnesen nakon zaključenja prethodnog postupka, a s druge strane svjedočenje TG nije bilo odlučujuće u ovom postupku za donošenje odluke. Odnosno, sud je i na temelju drugih dokaza utvrdio činjenice u ovom postupku.

9. Što se tiče vezanosti upravnim rješenjima HZMO-a kojima je EG priznato pravo na invalidsku imovinu, tuženik nije bio stranka u tom postupku pa je sud ispitivao osnovanost tužbenog zahtjeva bez obzira na utvrđenja u upravnom postupku.

10. Iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 20. kolovoza 2019. proizlazi da su njime utvrđeni propusti u primjeni mjera zaštite na radu kod tuženika koji se odnose na dan kad je EG ozlijeđen i to na način da tuženik kao poslodavac nije osigurao da se radni postupci u blizini ili uz sam rub betonske ploče 1. kata objekta u izgradnji izvode na način da se ne ugrožava sigurnost radnika i to od pada s visine, što je u suprotnosti s odredbama članka 44, Zakona o zaštiti na radu. Premu izjavi EG, isti je tog dana poslije podne popio jednu običnu pivu, što je u suprotnosti s odredbama članka 58 Zakona o zaštiti na radu o (navedeno u točki 4.2 ovog zapisnika). Poslodavac je dopustio da radnici KG i PG obavljaju poslove s posebnim uvjetima rada iako za njih nije imao ishođena uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti što je u suprotnosti s odredbama članka 36. Zakona o zaštiti na radu. Za navedene radnike, tuženik je inspektoru tijekom nadzora dana 21. ožujka 2019. predočio nepropisne ZOS obrasce (zapisnike o ocjeni praktične osposobljenosti za rad na siguran način u obrtu B&B gradevinarstvo i elektroinstalacije) po kojima je teoretski dio provjere obavljen 06.10.2016. a praktični dio osposobljavanja završen 21.10.2016. i to za KG za poslove tesara, a za PG za pomoćne armiračke i građevinske poslove. U zapisniku se nalazi i izjava EG koji je naveo da im je tuženik nešto rekao i da je zato išao na skelu te da je to popodne kad se nesreća dogodila popio jedno pivo. Nadalje je utvrđeno da je tuženik pročitao zapisnik te se očitovao na način da je naveo da će s obzirom na obujam zapisnika i sve navedeno u njemu, svoje eventualne primjedbe dostaviti u roku od 5 dana. Utvrđeno je i da je tuženik potpisao navedeni zapisnik.

11. Svjedok PG je naveo da je kad se dogodio štetni događaj bio sam na radnom mjestu te je EG, njega te ostale radnike ŠG rasporedio tko će što raditi. Sam pad EG nije vidio, bio je pet metara od njega ali je čuo fosnu da je zaružila te se okrenuo i vidio da je fosna pala na pod a EG je također pao, pretpostavlja sa skele. I EG i svjedok PG su armirači, koji ponekad trebaju ići na skelu, ali ne uvijek. S EG je u daljnjem srodstvu, svjedokov tata je bratić njegovoj ženi. Nakon nesreće nije pokušao utvrditi što se dogodilo niti bi znao da su drugi radnici to pokušali. Radio je unutar zgrade kao i EG, dok nisu izlazili van na skelu. Ne zna zbog čega je EG izašao na skelu koja je bila u izgradnji, s njim nije razgovarao nakon pada. Za postavljanje skele obično trebaju barem dvojica. Navedenog dana nisu trebali ići na

Poslovni broj: 4776/2022-24

skelu, materijal su im dostavljali s kranom i imali su dovoljno posla unutar zgrade. Počeli su raditi taj dan oko sedam sati a pad se dogodio oko 15 sati i imali su stepenice za izaći van. EG je pao na istočnoj strain zgrade. KG je taj dan radio skelu na istočnoj strani zgrade, a prilikom pada EG nije vidio. Ne bi znao da je itko vidio sam pad. Prošao je edukaciju za siguran rad, ne znam točno kad.

12. Svjedok KG je naveo da nije vidio pad EG, a inače je zadužen za rad na skeli koja u trenutku pada još nije bila dovršena. Riječ je o skeli na istočnoj strani zgrade. Čuo je krik i vidio fosne u zraku iz čega zaključuje da je EG stao na spoj dvije fosne. Kad je skela gotova kaže radnicima da je gotova i da smiju ići na nju, stoji iza toga. Radnici ne idu na skelu dok nije gotova. Poslije nesreće je razgovarao s EG koji mu je rekao da ne zna zašto je izašao na skelu jer nije imao razloga za to. Prije se nije događalo da radnici izlaze na skelu. Zaposlen je kod tuženika 11,5 godina. Radne zadatke daje ŠG. EG je radio armaturu unutar zgrade zajedno s PG. PG nije došao do ruba skele samo EG. Osposobljen je za rad na tim poslovima i to na siguran način. U odnosu na skelu navodi da je ograda već bila postavljena u jednom dijelu a na pitanje je li bila ograda na mjestu s kojeg je EG pao navodi da misli da nije. Na skelu ide kad im kažu da mogu ići na nju.

13. Svjedok TG je naveo da je brat EG. Nije vidio sam pad EG jer je radio na drugom kraju zgrade. Na skelu se ne smije ići dok nije gotova, a svaki radnik može vidjeti je li gotova po ogradi koja se zadnja postavlja. Ne zna jel bila ograda na mjestu gdje je pao EG. Poslije nesreće mu je EG rekao da se ne sjeća zbog čega je išao na skelu. Na pitanje idu li kad radnici na skelu koja nije dovršena, a koji ne grade skelu, navodi da ponekad idu ali da probaju da je sigurno tamo gdje idu. Ističe da je i sam ponekad bio na skeli koja nije dovršena, kad je nešto trebao, ali je uvijek stao da se uvjeri da je sigurno. To jutro im je ŠG dao zadatke što treba raditi, a EG je radio armaturu po vanjskim nosivim zidovima koja je udaljena od skele 10-ak cm. U trenutku pada je radio na serklažu lifta, nekih 20 m od mjesta pada. Skelu je radio mislim da KG, za kojeg ne znam gdje se nalazio u trenutku pada. Nakon pada je ŠG bio kod EG i pomagao mu, a i pomagao mu je kasnije. Na upit je li bila zaštita između deke i skele navodi da nije, ali da je fosna bila odmah uz deku te je razmak bio toliki da se ne može pasti između fosne i deke.

14. Svjedok GG je naveo da ima tvrtku za zaštitu na radu te ponekad surađuje s tuženikom koji mu pošalje nove radnike na obuku i osposobljavanje radi zaštite na radu. Na navedenom gradilištu na kojem se dogodila nesreća nije bio te nema neposrednih saznanja o samoj nesreći ili gradilištu. Što se tiče obuke, navodi da 80% predavanja za građevinske radnike predstavlja rad na visini, sadržaj opasnosti i zaštite, u što je uključeno i rad na skeli. Što se tiče alkohola, radnicima posebno naglašava da na random mjestu ne smiju imati više od 0,00 promila alkohola jer ih u suprotnom poslodavac može udaljiti s radnog mjesta i dati ih na disciplinski postupak. Na pitanje jesu li mu poznata imena EG, PG i KG, odgovara da jesu i da su kod njega prošli obuku sigurnosti na radu. Pun tuženika postavlja pitanje svjedoku vezano uz zapisnik o inspekcijskom nadzoru, str 10 odlomak 2. (nakon a,b,c,) u kojem piše da je tuženik predočio nepropisne ZOS obrasce, da pojasni svjedok o čemu se to radi, na što svjedok GG odgovara da je to bila mala omaška od strane poslodavca odnosno tuženika jer je zaboravio dati

Poslovni broj: 4776/2022-24

obrasce na potpis radnicima, što može i dokumentirati. Na daljnje pitanje da pojasni navod sa str 4. zapisnika o inspekcijskom nadzoru , pod br. 3.2. svjedok navodi da to znači da je EG prošao obuku za armirača i pomoćnog radnika. Na pitanje zašto radnici nisu potpisali obrazac ZOS pred svjedokom koji ih je i obučavao za sigurnost na radu, navodi da postoje i pomoćni poslovi koje radnici znaju obavljati i koji se naknadno upisuju u obrazac, riječ je o kompiciranim zapisnicima i nema se uvijek vremena sastaviti zapisnik sa svim potrebnim podacima. I u ovom slučaju pretpostavlja da je bilo tako te je posalo obrasce vjerojatno poštom poslodavcu, tuženiku. Navedene obrasce tuženik nije vratio s potpisima i pečatom te ih nema u evidenciji. Na pitanje je li tuženik prošao obuku kod svjedoka, svjedok navodi da jest te da voditelj gradilišta mora znati sve što i radnik pa i više kako bi mogao reagirati po potrebi. Što se tiče alkoholiziranosti radnika, pojašnjava da voditelj gradilišta ne samo da može nego i mora takvog radnika udaljiti s gradilišta ako je utvrdio da je radnik pod alkoholom, inače je u nezgodnoj poziciji jer bi se moglo dogoditi da i drugi radnici počnu piti.

15. U svom je iskazu tuženik naveo da je tog dana EG bio zadužen za poslove armiranja s tim da armirač nikad ne treba ići na skelu na tom poslu koji su tada radili, nego je bio dužan raditi na betonskoj ploči. Ne zna zašto je išao na skelu, stalno upozorava radnike na pravila zaštite na radu i nije slučaj da radnici koji ne trebaju ići na skelu ipak tamo odu. Radnicima je zabranjeno piti alkohol, a EG nikad nije imao problema s alkoholom. Inače, svoj obrt je naslijedio od punca kao i dokumentaciju. Što se tiče kordinatora on je svaki dan bio na gradilištu, a pregledao je i papire te nije rekao da nešto nije u redu. Nije imao razloga sumjnjati da je EG konzumirao alcohol, prema njegovom ponašanju nije vidio da konzumira alkohol, tu je informaciju dobio naknadno kad je to rekao inspektoru, kad je davao izjavu nakon par mjeseci. Nije stavljao primjedbe na zapisnik o inspekcijskom nadzoru. Taj radnik jednostavno nije trebao biti na skeli prije negoli je skela bila dovršena, a nije trebao biti na skeli uopće niti kad je dovršena niti prije toga.

16. Vještak Ivan Babić je u svom nalazu i mišljenju utvrdio povrede provođenja zaštite na radu te je naveo da smatra kako ŠG u svojstvu poslodavca i rukovoditelja ozlijeđenog nije postupao u skladu sa Zakonom i pratećim pravilnicima. Kao otegotnu okolnost navodi i njegovu osposobljenost za funkciju ovlaštenika poslodavca za zaštitu na radu koja ukazuje na svijest o nužnosti poštivanja odredbi iz Zakona o radu po pravilima zaštite na radu. Smatra kako je propustio nadzirati i djelovati da radnici rade u skladu s pravilima zaštite na radu, uputama poslodavca te da koriste propisanu osobnu zaštitnu opremu, te nije zabranio radnicima rad ako ga ne obavljaju u skladu s navedenim, zbog čega je došlo do propusta koji je uzrokovao ozljedu radnika EG. Suodgovornost za nepoštivanje pravila zaštite na radu na gradilištu gdje je ozlijeđen EG, snosi i imenovani koordinator II, OG, iako njegova suodgovornost ne oslobađa ŠG odgovornosti za utvrđene propuste i nepoštivanje pravila zaštite na radu.

17. U usmenom izlaganju nalaza i mišljenja je naveo da na pitanje može li se odrediti u kojem omjeru postoji doprinos JG, kordinatora, da kordinatora 2 imenuje investitor i njegova dužnost je pobrinuti se da svi izvođači na radilištu međusobno poštuju odredbe Zakona o zaštiti na radu i pratećih pravilnika, te stoga ne može odrediti doprinos, a u svakom slučaju odgovornost poslodavca ozlijeđenog je neupitna i u slučaju da nije bilo kordinatora 2. Kordinator ima ovlast zaustaviti radove i udaljiti s radilišta izvođače ako utvrdi da se ne provode odredbe Zakona o zaštiti na

Poslovni broj: 4776/2022-24

radu i pratećih pravilnika. Na pitanje bi li došlo do štetnog događaja da je OG zaustavio radove prije nego što se on dogodio, odgovara da tehnički ne bi došlo do štetnog događaja. Na pitanje pun tužitelja jesu li bili ispoštovana pravila o sigurnosti na radu koje je bio dužan osigurati poslodavac a riječ je o radovima koji su navedeni na str 5 nalaza i mišljenja, navodi da ostajem kod nalaza i mišljenja te pojašnjava da npr. kod postavljanja skele kordinator nadzire valjanost isprava i radnih zadataka prilikom postavljanja skele i puštanja skele u rad. S tim da ako je skela prema ispravama valjana, time je potvrđena ispravnost skele. Za postavljanje skele radnici moraju biti osposobljeni, što u ovom slučaju nisu bili, a kordinator to nije valjano provjerio, odnosno iz spisa proizlazi da kordinator nije bio prisutan prilikom postavljanja skele iz čega proizlazi da nije mogao provjeriti njenu ispravnost. Za ispravnost postavljanja skele su dužni kontrolirati i poslodavac i kordinator, jedan ne isključuje drugog, što je navedeno u više odredaba Zakona koji reguliraju zaštitu na radu, npr. čl.73. st.6. Zakona o zaštiti na radu. Na pitanje koliko često bi kordinator trebao obilaziti gradilište, navodi da bi trebao stalno obilaziti dok se izvode radovi. Propust JG je u tome što je propustio zaustaviti izvođenje radova koje su izvodili radnici koji za to nisu bili osposobljeni. Na pitanje pun tužitelja jesu li radnici tuženika bili kvalificirani za postavljanje skele te jesu li imali uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za poslove postavljanja skele, navodi da prema podacima iz spisa, nisu imali ta uvjerenja, a zbog navedenog nisu ni smjeli obavljati poslove postavljanja skele. Obvezu kontroliranja radnika jesu li pod utjecajem alkohola za vrijeme rada, dužan je provoditi poslodavac. Koliko je vidio iz spisa ta kontrola alkoholiziranosti nije vršena. Navedeni poslovi oko skele nisu vršeni u skladu s pravilima Zakona o zaštiti na radu. Na pitanje kada bi poslodavac trebao kontrolirati alkoholiziranost svakodnevno ili kad posumnja da se pilo, odgovara da se mora pobrinuti da zaposlenici prilikom obavljanja radnih zadataka imaju 0,00 promila alkohola u krvi.

18. Ocjenjujući sve dokaze zajedno, sud je utvrdio da se tuženik nije pridržavao propisa o zaštiti na radu. Kod tuženika je na radu teško stradao EG, ostavši invalidom, te je zapisnikom o inspekcijskom nadzoru od 20. kolovoza 2019. utvrđeno postojanje propusta u primjeni mjera zaštite na radu kod tuženika. Time su utvrđeni propusti zbog kojih je tuženiku prijetila ne samo financijska odgovornost, eventualne kazne, već i činjenica da je odgovoran za teško stradavanje druge osobe, što za sobom povlači i odgovornost koja može utjecati na daljnje obavljanje poslova. Takav zapisnik je tuženik potpisao i iako je rekao da će staviti primjedbe na njega, to nije učinio. Nije uvjerljiv zaključak da se u trenutku potpisivanja zapisnika tuženik nije slagao s njegovim zaključcima i da ne bi kasnije stavio primjedbe na njegov sadržaj, ako su zaključci bili netočni. Naprotiv, osoba kojoj bi zapisnik neistinito stavljao na teret propuste u radu koji su doveli do invaliditeta druge osobe, logično da bi se protivila takvom sadržaju i prigovarala mu odmah ili bar u ostavljenom roku od pet dana.

19. Iz zapisnika proizlazi da se kod tuženika u vrijeme štetnog događaja odvijao premalo marilo za pravila zaštite na radu; radnik je popio pivo što je strogo zabranjeno tijekom posla, nisu bila ishođena uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti tuženik je inspektoru tijekom nadzora predočio nepropisne ZOS obrasce.

20. Navedeni svjedoci su zaposlenici tuženika te stoga imaju interes prilagoditi iskaze u korist svog poslodavca, ovdje tuženika. Tako sud ne vjeruje svjedoku KG koji je naveo da radnici ne idu na skelu dok nije gotova. Osim što je navedeno suprotno izjavi EG danoj na zapisnik o inspekcijskom nadzoru i iskazu

Poslovni broj: 4776/2022-24

TG, nije uvjerljivo da radnici nikad ne izlaze na skelu, a sad kad se to prvi put dogodilo je odmah i rezultiralo predmetnom nesrećom. Uvjerljiviji je zaključak da se radnici kod tuženika nisu strogo pridržavali pravila zaštite na radu pa se tako dogodilo i da EG popije pivo koje ne bi smio i da ode na skelu jer je u tom trenutku nešto trebalo na njoj, ili s nje, napraviti. Sud vjeruje TG, koji kao brat stradalog EG ima veći motiv da se utvrdi istina u ovom postupku i koji je naveo da pitanje idu li kad radnici na skelu koja nije dovršena, a koji ne grade skelu, navodi da ponekad idu ali da probaju da je sigurno tamo gdje idu. Ističe da je i sam ponekad bio na skeli koja nije dovršena. Navedeno je u potpunosti u skladu sa zaključcima da se nisu poštovali propisi zaštite na radu.

21. Provedeno vještačenje potkrepljuje takav zaključak jer je njime utvrđeno da je tuženik propustio nadzirati i djelovati da radnici rade u skladu s pravilima zaštite na radu, uputama poslodavca, da koriste propisanu osobnu zaštitnu opremu te nije zabranio radnicima rad ako ga ne obavljaju u skladu s navedenim, zbog čega je došlo do propusta koji je uzrokovao ozljedu radnika EG.

22. Čl. 162. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine 157/13- 119/22, dalje ZOMO) propisuje da tužitelj ima pravo na naknadu štete od osobe koja je prouzročila potpuni gubitak radne sposobnosti osiguraniku tužitelja, a što je slučaj u ovom predmetu. Čl. 161. st. 1. ZOMO-a propisuje da tužitelj ima pravo zahtijevati naknadu štete za novčana davanja koja se isplaćuju na teret mirovinskog osiguranja sve dok traje isplata tih davanja, a novčana davanja su pobrojana u stavku 2. tog članka, uključujući i za invalidsku mirovinu.

23. Kamata je dosuđena u skladu s čl. 29. st 2. ZOO-a.

24. Tuženiku pripada trošak vještačenja u iznosu od 300,00 eura.

25. Zbog svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 20. svibnja 2025.

Sudac:

Ivan Borković

Poslovni broj: 4776/2022-24

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pisano u četiri istovjetna primjerka u roku od petnaest dana od dana primitka pisanog otpravka ove presude, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP-a).

DNA:

1. tužitelju po pun.,

2. tuženiku po pun.