Republika Hrvatska

Trgovački sud u Splitu

Split, Sukoišanska 6

Poslovni broj: P-365/2024-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Splitu, sudac Ana Misir Šarić, u pravnoj stvari HRVATSKE ŠUME društvo s ograničenom odgovornošću, OIB 69693144506, Ulica Kneza Branimira 1, Zagreb, protiv tuženika POINT SPLIT građevinarstvo i usluge, d.o.o., OIB 92462019127, Ulica blaženog Ivana Merza 8, Split, kojeg zastupa punomoćnik Ivan Močić odvjetnik u Splitu, radi isplate, nakon održane usmene i javne glavne rasprave zaključene 9. travnja 2025. u prisutnosti punomoćnice KH, zaposlenice tužitelja te punomoćnika tuženika Ivana Močića, odvjetnika u Splitu i punomoćnice tuženika RH, zaposlenice tuženika, 20. svibnja 2025.

p r e s u d i o  je

I Nalaže se tuženiku Point Split građevinarstvo i usluge, d.o.o. u roku od petnaest dana platiti tužitelju Hrvatske šume d.o.o. 4.818,28 EUR sa zateznim kamatama koje teku na taj iznos teku od 10. lipnja 2021. do isplate po stopi koja se u razdoblju od 10. lipnja 2021. do 31. prosinca 2022. određuju za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u razdoblju od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te u razdoblju od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

II Nalaže se tuženiku Point Split građevinarstvo i usluge, d.o.o. u roku od petnaest dana naknaditi tužitelju Hrvatske šume d.o.o. troškove postupka u iznosu od 1.606,34 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 20. svibnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu u kojoj je istaknuo zahtjev da mu tuženik plati 4.818,28 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 10. lipnja 2021. do isplate.

2. Izjavio je da je lugar 9. lipnja 2021. obilaskom terena na Vrulji u odjelu 27 c, uočio uzurpiranu površinu od cca 300 m[2] i da je riječ o platou kojim je zapravo zatvoren objekt u tipu skladišta ili slično. Nakon toga da je revirnik 16. lipnja 2021., na predjelu Vrulja, uvidio da se na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske kojim gospodari tužitelj nalazi objekt, vodosprema ili sličan objekt te da je ovlašteni geodet sačinio snimku prema kojoj proizlazi da je zauzeta površina od 305 m[2] .

3. Izjavio je da su radovi na izgradnji objekta koje je lugar uočio 9. lipnja 2021. trajali i odvijali se tijekom dužeg vremenskog perioda. Objekt da je sagrađen na zemljištu oznake 5299/1 koje je upisano u ZU 403 K. O. [katastarska općina], a koje odgovara dijelu kat. čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u površini 10 ha 39 a 48 m[2] , kultura pašnjak, šuma i šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske kojim tužitelj gospodari. To zemljište da se nalazi unutar obuhvata šumskogospodarskog područja i da je sastavni dio Programa gospodarenja za gospodarsku jedinicu Omiška dinara razdoblje važnosti 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2023., odjel/odsjek 27 c uređajni razred alepski bor. Izjavio je tužitelj da je objekt kasnije uklonjen i to do lipnja 2023. jer je Državni inspektorat proveo rušenje protupravnih radnji na izgradnji šumskog puta i drugih objekata oko lokacije Vrulja - u lipnju 2023.

4. Izjavio je da je naknadu šumske štete obračunao sukladno članku 9. Šumsko odštetnog cjenika na površini od 305 m[2] u iznosu od 104.299,35 kuna (13.842,90 EUR).

5. Nakon uklanjanja objekta, odnosno nakon uspostave prijašnjeg stanja da je sačinjeno novo lugarsko izvješće 11. siječnja 2024., pa da je iz obračuna šumske štete izostavljen trošak sanacije u iznosu od 1.493,53 EUR i obračunata šteta u iznosu od 13.620,37 EUR.

6. Izjavio je tužitelj da je prije pokretanja parničnog postupka pokrenuo postupak osiguranja dokaza vještačenjem vještaka geodeta i šumarske struke pred ovim sudom pod poslovnim brojem R1-122/2021. U postupku osiguranja dokaza da su mu nastali troškovi u iznosu od 1.606,34 EUR.

7. Prema nalazu i mišljenju vještaka geodetske struke iz Geodetskog zavoda d.d. Split od 3. svibnja 2023. kao predmet spora označen je sporni prostor koji se nalazi na dijelu čestice zemljišta 5299/1 (dio k. č. zem. [katastarska čestica]) - označen točkama 1- 2- 3 – 4 – 5 – 6 - 7- 8 – 9 – 10 - 1 u površini od 119 m[2] koji u naravi obuhvaća izgrađeni objekt. Dopuna nalaza i mišljenja vještaka geodeta s ispravkom skice lica mjesta vještaka geodeta da je dostavljena 7. svibnja 2024.

8. Prema nalazu i mišljenju Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša od 5. ožujka 2024. šteta na dijelu čestice 5299/1 (dio k. č. zem. [katastarska čestica]) u površini od 119 m[2] koju je vještak označio na skici iznosi - 4.818,28 EUR (36.303,33 kuna).

9. Štetne posljedice da traju i danas jer je preklapanjem snimki iz zraka na orto foto snimke vidljive granice katastarskih čestica koje su vlasništvo RH i obrisa gdje je bio izgrađen objekt na zemljištu u državnom vlasništvu. Tuženik još uvijek drži u posjedu bez pravnog temelja susjedne dijelove nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, pa štetne posljedice traju i dalje.

10. Predložio je izvesti dokaze čitanjem lugarskog izvješća broj 3 od 9. lipnja 2021. i broj 1 /2024 od 11. siječnja 2024., revirničko izvješće, izvatka iz zemljišnih knjiga, prijepisa posjedovnog lista, obračuna šumske štete te korekcije obračuna nakon uklanjanja objekta, Programa gospodarenja za razdoblje 2014. – 2023., društvenog dogovora o utvrđivanju užih područja krša i davanju istih na gospodarenje šumskogospodarskim organizacijama, računa Geodetskog zavoda d.d. i Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, ispisane fotografije nakon počinjenja i nakon uspostave prijašnjeg stanja, korekcija obračuna nakon lugarskog izvještaja od 11. siječnja 2024. o vraćanju u prvobitno stanje.

11. Predložio je da sud pročita prijedlog za osiguranje dokaza u predmetu poslovnog broja R1 - 122/2021, rješenje poslovnog broja R1 – 122/2021 od 30. kolovoza 2022., zapisnik s uviđaja od 30. kolovoza 2022. u predmetu poslovnog broja R1 – 122/2021, nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke izrađen u predmetu poslovnog broja R1 - 122/2021 i dopuna nalaza i mišljenja sa ispravkom, nalaz i mišljenje vještaka šumarske struke u predmetu poslovnog broja R1 - 122/2021. Predložio je da sud učini uvid u spis ovog suda poslovnog broja R1 – 122/2021, R1- 121/2021 I R1-123/2021, spis Prekršajnog suda u Splitu poslovnog broja Pp – G – 123/2018 te spis ovog suda poslovnog broja P – 346/2021. Predložio je da sud izvede dokaz saslušanjem svjedoka PH, ŽH, DH i zastupnika po zakonu tuženika, kao i djelatnika izvođača, podizvođača i tuženika koji su izvodili radove i djelatnika Državnog inspektorata i komunalnog redara.

12. Tuženik je u odgovoru na tužbu izjavio da se protivi tužbenom zahtjevu.

13. Izjavio je osporava tvrdnju tužitelja da je poduzimao protupravne radnje i postupao protivno odredbama Zakona o šumama, Glavnom projektu i ugovoru o izgradnji i korištenju šumske ceste koji je u određenom razdoblju bio zaključen među strankama. Izjavio je da nije počinio štetu opisanu u članku 9. Šumsko odštetnog cjenika, niti je tužitelj imao troškove otklanjanja štete. Osporio je visinu tužbenog zahtjeva u iznosu od 11.945,05 eura s pripadajućim kamatama koja ničim nije dokazana niti potkrijepljena.

14. Izjavio je da je poduzeo apsolutno sve što je u njegovoj moći da spriječi devastaciju nekretnina koje se navode u tužbi i da je postupio sukladno članku 47. Zakona o šumama jer je sve prilagodio i prirodnom okolišu.

15. Izjavio je da je tužitelj tražio produljenje ugovora o izgradnji i korištenju šumske ceste na koji se poziva u tužbi, i da je nejasno kakvu naknadu štete traži od tuženika.

16. Prigovorio je nalazu i mišljenju vještaka šumarske struke navodeći da vještak prilikom procjene vrijednosti predmetne nekretnine nije koristio adekvatnu poredbenu metodu. Izjavio je i da se protivi korištenju nalaza i mišljenja Ante Bošnjaka u ovom postupku navodeći da stranke vode postupak gotovo iste činjenične i pravne osnove pred ovim sudom u predmetu poslovnog broja P-346/21, u kojem predmetu se imenovani vještak suočio s nizom primjedbi i jedne i druge strane. Izjavio je da je naručio izradu geodetskog elaborata za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta na katastarskim česticama u K. O. [katastarska općina] (čest. zem. [katastarska čestica]) koji je sačinilo društvo Land mapping d.o.o. Prilikom davanja suglasnosti na provedbu predmetnog elaborata tužitelj da je izdao pozitivno mišljenje. Time da je prihvatio stanje na terenu kao legalno i prihvatljivo, pa da nije jasno zašto sada traži naknadu štete.

17. Istaknuo je tuženik i prigovor zastare navodeći da je još tijekom lipnja 2021. tužitelj imao saznanja o radovima koji se odvijaju na lokaciji Vruja te da su bespredmetne tvrdnje da nije imao saznanja o obujmu štete. Prvo, jer nikakvu štetu nije ni pretrpio, a drugo, jer je gledao što tuženik radi i nije poduzimao ništa.

18. Predložio je da sud zatraži očitovanje Državnog inspektorata, Službe građevinske inspekcije, Odjela građevinske inspekcije Splitsko-dalmatinske županije, o opsegu poduzetih zahvata na lokaciji uvala Vrulja, Pisak, na k. č. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], pa je predložio da sud učini uvid u spis Prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Omišu poslovnog broja Pp- G-123/18 te spis ovog suda poslovnog broja P- 346/2021. Predložio je da sud od Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Split, Ispostava Omiš pribavi geodetski elaborat društva Land mapping d.o.o. broj 2020-47 od 23. rujna 2020. te da izvede dokaz čitanjem suglasnosti Ministarstva poljoprivrede i procjene tržišne vrijednosti šumskog zemljišta K. O. [katastarska općina] i K. O. [katastarska općina].

19. Tužitelj se očitovao na odgovor na tužbu. Izjavio je da traži plaćanje naknade za korištenje šumskog zemljišta. Izjavio je da je Državni inspektorat proveo uklanjanje objekata, ali da je i dalje na susjednim nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske još uvijek zauzet posjed objektima, pa da na tim dijelovima još uvijek traju štetne posljedice. Osim toga izjavio je i to da je trasa šumske ceste bila izvedena protivno posebnim uvjetima, glavnom projektu i ugovoru o izgradnji i korištenju šumske ceste.

20. Predmet ovog postupka je donošenje odluke o tužiteljevom zahtjevu da mu tuženik plati naknadu za bespravno zauzimanje šumskog zemljišta u iznosu od 4.818,28 EUR sa zateznim kamatama.

21. Sud je radi donošenja odluke o tužbenom zahtjevu izveo dokaze čitanjem isprava lugarskog izvješća broj 3 od 9. lipnja 2021. i broj 1 /2024 od 11. siječnja 2024., revirničko izvješće, izvatka iz zemljišnih knjiga, prijepisa posjedovnog lista, obračuna šumske štete te korekcije obračuna nakon uklanjanja objekta, Programa gospodarenja za razdoblje 2014. – 2023., društvenog dogovora o utvrđivanju užih područja krša i davanju istih na gospodarenje šumskogospodarskim organizacijama, računa Geodetskog zavoda d.d. i Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, ispisane fotografije nakon počinjenja i nakon uspostave prijašnjeg stanja, korekcija obračuna nakon lugarskog izvještaja od 11. siječnja 2024. o vraćanju u prvobitno stanje i procjene tržišne vrijednosti šumskog zemljišta K. O. [katastarska općina] i K. O. [katastarska općina].

22. Sud je pribavio spis ovog suda poslovnog broja R1–122/2021 te spis ovog suda poslovnog broja P – 346/2021. Iz spisa ovog suda poslovnog broja P-346/2021 sud je pročitao isprave dopis Hrvatskih šuma d.o.o. od 21. studenog 2017., Ur.broj:

ST-06-09-SD-3417/74 - Izmjene i dopune glavnog projekta T.D. 20/16, dopis Hrvatskih šuma d.o.o. od 8. prosinca 2017., Ur.broj: DIR-07/JM-15-5941/23 - Izmjene i dopune glavnog projekta T.D. 20/16, dopis Point Splita d.o.o., zaprimljen od Hrvatskih šuma d.o.o. 24. listopada 2017. s Glavnim projektom T.D. 10/17 od 15. listopada 2017. izrađen od strane Pro G.A.M. d.o.o., dopis Hrvatskih šuma d.o.o. od 14. lipnja 2018., Broj: ST-61K-09-3417/21 – Dostava ugovora na potpis s Ugovorom o izgradnji i korištenju šumske ceste Broj: ST-61K-09-3417/ od 14. lipnja 2018., dopis Hrvatskih šuma d.o.o. od 4. svibnja 2016., Broj: DIR-07/MI-15-5941/09 – Posebni uvjeti građenja protupožarnog puta na predjelu Vrulja, dopis Hrvatskih šuma d.o.o. od 22. svibnja 2018., Broj: DIR-07/MI-15-5941/29 – Posebni uvjeti građenja protupožarnog puta na predjelu Vrulja – dopuna, ugovor o izgradnji i korištenju šumske ceste, Klasa: ST-06- 09-3417, Ur.broj: 99-21-175, dopis Hrvatskih šuma d.o.o. od 5. svibnja 2021., Broj: ST- 06-09-3417, Ur.broj: 15-00-08/01-21-179, dopis Hrvatskih šuma d.o.o. Ministarstvu poljoprivrede od 23. rujna 2020., Klasa: DIR/20-01/4214, Ur.broj: 00-07-02/06-20-02 – Geodetski elaborat k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Sud je pročitao i presudu Visokog prekršajnog suda RH, poslovnog broja Gž-400/2019 od 26. svibnja 2021.

23. Sud nije izveo dokaz saslušanjem svjedoka PH, ŽH, DH i zastupnika po zakonu tuženika jer nije bilo potrebe za izvođenje tih dokaza kad su bitne činjenice utvrđene iz sadržaja izvedenih dokaza. Naglasiti je da je tužiteljev prijedlog za izvođenje dokaza saslušanjem djelatnika izvođača, podizvođača i tuženika koji su izvodili radove i djelatnika Državnog inspektorata i komunalnog redara manjkav, odnosno tužitelj prilikom predlaganja dokaza saslušanjem tih osoba nije naveo podatke za te osobe prema članku 241. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022.,114/2022. i 155/2023., dalje: ZPP).

24. Tuženik je predložio da sud izvede dokaz čitanjem suglasnosti Ministarstva poljoprivrede, međutim nije dostavio tu ispravu.

25. Sud nije tražio očitovanje Državnog inspektorata, Službe građevinske inspekcije, Odjela građevinske inspekcije Splitsko-dalmatinske županije, o opsegu poduzetih zahvata na lokaciji uvala Vrulja, Pisak, na k. č. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] niti je od Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Split, Ispostava Omiš pribavi geodetski elaborat društva Land mapping d.o.o. broj 2020-47 od 23. rujna 2020. Naime, člankom 232. stavkom 1. ZPP-a je propisano da je stranka dužna sama podnijeti ispravu na koju se poziva za dokaz svojih navoda. Stranka je dužna podnijeti ispravu u trenutku predlaganja tog dokaza, osim ako sud odredi drukčije. Ako se isprava nalazi kod državnoga tijela ili koje pravne ili fizičke osobe koja ima javna ovlaštenja, a sama stranka ne može postići da se isprava preda ili pokaže, sud će na prijedlog stranke pribaviti tu ispravu. Tuženik je predložio pribaviti ove isprave, a da prethodno nije sam pokušao pribaviti isprave.

26. Nema spora među strankama o tome da je čest. zem. [katastarska čestica] upisana u ZU 403 K. O. [katastarska općina] šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske kojim temeljem članka 17. stavka 1. Zakona o šumama ("Narodne novine" broj 68/2018., 115/2018., 98/2019., 32/2020., 145/2020., 101/2023., 145/2023., 36/2024. i 145/2024., dalje: ZŠ) gospodari tužitelj. Nema spora niti o tome da ta čest.zem. odgovara kat. čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i da je na dijelu tog zemljišta, na dijelu koji je u skici izmjere vještaka Ante Bošnjaka označenom točkama 1-2-3-4-5-6-7-8-9-1 tuženik izgradio objekt vodospreme.

27. Nema spora među strankama niti o tome da je taj objekt uklonjen. Naime iz lugarskog izvješća sastavljenog 9. lipnja 2021. vidjeti je da je lugar obilaskom terena uočio "uzurpiranu površinu", a da je potom u lugarskom izvještaju broj 1/24 od 11. siječnja 2024. lugar naveo da je objekt vodospreme uklonjen i da je taj dio površine vraćen u prvobitno stanje. U ovom izvješću je navedeno da jugoistočni dio predmetne površine ( u naravi pješački put) duljine cca 14 metara nije vraćen u prvobitno stanje.

28. Tužitelj je u ovoj parnici izričito naveo da od tuženika traži "plaćanje naknade za korištenje šumskog zemljišta" ( stranica 107. spisa i stranica 114. spisa). To u konačnici potvrđuje i iznos naknade koji traži. Naime, tužitelj traži plaćanje naknade u iznosu od 4.818,28 EUR. To je iznos naknade koji je u postupku osiguranja dokaza koji se na prijedlog tužitelja vodio pred ovim sudom pod poslovnim brojem R1- 122/2021 izračunao Institut za jadranske kulture i melioraciju krša.

29. U mišljenju je sudski vještak Ante Bošnjak prikazao da se na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina] nalazi izgrađen objekt površine 119 m[2] . Uvažavajući tu površinu zemljišta Institut za jadranske kulture i melioraciju krša je sačinio obračun primjenom Šumsko-odštetnog cjenika ("Narodne novine" broj 37/2015.) i dao mišljenje da naknada za korištenje šumskog zemljišta u površini od 119 m[2] iznosi 4.818,28 EUR. Upravo je u ovoj parnici tužitelj tražio plaćanje te naknade. Tužitelj je tek na ročištu glavne rasprave predložio da sud izvede dokaz vještačenjem i utvrdi površinu betonskog platoa i betonskih stepenica koji nisu obuhvaćeni nalazom i mišljenjem vještaka Ante Bošnjaka koji je izradio u postupku osiguranja dokaza te da izvede dokaz vještačenjem radi utvrđenja "naknade šumske štete zbog bespravnog korištenja zemljišta izgradnjom tih objekata."

30. Prije svega naglasiti je da je ovo postupak u sporu male vrijednosti, s obzirom na to da se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi svotu od 6.630,00 EUR (članak 502. stavak 1. ZPP-a).

31. Pri tome treba naglasiti da je tužiteljev zahtjev za plaćanje troškova nastalih u postupku osiguranja dokaza, zahtjev za naknadu troškova postupka i da se sukladno članku 35. ZPP-a to traženje ne uzima u obzir kod određivanja vrijednosti predmeta spora.

32. Važno je to naglasiti zbog posebnosti pravila u sporu male vrijednosti, odnosno ograničenja stranaka da sve relevantne činjenice, odnosno tvrdnje i izjave, a pored toga i dokazne prijedloge mogu iznijeti u tužbi, odnosno u odgovoru na tužbu, a tek iznimno i kasnije u tijeku glavne rasprave (članak 461.a ZPP-a).

33. Stoga što je ovo spor male vrijednosti tužitelj je sve što je smatrao relevantnim za ostvarenje zaštite svojih prava treba iznijeti u tužbi. Utoliko, tužiteljevo naknadno spominjanje nekih drugih dijelova predmetnog zemljišta na kojima bi tuženik također učinio bespravno zauzimanje, nije moglo biti uzeto u obzir, kao niti prijedlog za izvođenje dokaza vještačenjem radi utvrđenja tih naknadno spomenutih činjenica o zauzimanju dijela zemljišta izvan onog dijela definiranog tužbom. Dakle, predmet ovog postupka zadan je tužbom te trebalo provjeriti istinitost tužiteljevih tvrdnji o tome da je nastala obveza tuženika platiti traženu naknadu zbog korištenja dijela zemljišta na kojem je bio izgrađen objekt površine 119 m[2] koji je naknadno uklonjen.

34. Dakle, kao što je već rečeno, objekt koji je bio izgrađen na dijelu zemljišta koje je u vlasništvu Republike Hrvatske i kojim tužitelj gospodari i to u površini od 119 m[2] je uklonjen te je sadržajem lugarskog izvještaja broj 1/24 od 11. siječnja 2024. potvrđeno da je taj dio zemljišta vraćen u prvobitno stanje.

35. Tužitelj međutim traži naknadu za korištenje zemljišta obračunatu prema određenjima Šumsko-odštetnog cjenika.

36. Spor je stranaka nastao u pogledu toga može li tužitelj osnovano tražiti plaćanje te naknade. Pri tome treba naglasiti da je tuženik isticao tvrdnju o postojanju akata prema sadržaju kojih bi imao ovlaštenje zauzeti taj dio zemljišta, no tu svoju tvrdnju nije ničim dokazao.

37. Prema članku 8. 14 ZŠ-a 14. neovlašteno zauzimanje šuma i šumskih zemljišta je svako samovoljno zaposjedanje i korištenje šuma i šumskih zemljišta.

38. Prema članku 9. ZŠ-a gospodarenje šumama obuhvaća uzgoj, zaštitu i korištenje šuma i šumskih zemljišta te planiranje, projektiranje, izgradnju i održavanje šumske infrastrukture, sukladno sveeuropskim kriterijima za održivo gospodarenje šumama.

39. Prema članku 16. stavku 1. ZŠ-a šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske gospodari javni šumoposjednik.

40. Prema članku 17. stavku 1. ZŠ-a javni šumoposjednik je pravna osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku koja gospodari šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske. Prema stavku 4. istog članka naziv javnog šumoposjednika je »HRVATSKE ŠUME društvo s ograničenom odgovornošću«.

41. Tužitelj je dakle javni šumoposjednik koji gospodari šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske. Prema članku 9. ZŠ-a tužitelj dakle obavlja gospodarenje šumama i šumskim zemljištem, što obuhvaća uzgoj, zaštitu i korištenje šuma i šumskih zemljišta te planiranje, projektiranje, izgradnju i održavanje šumske infrastrukture, sukladno sveeuropskim kriterijima za održivo gospodarenje šumama.

42. Prema članku 44. ZŠ-a tužitelj je dužan osigurati zaštitu šuma i šumskih zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske od protupravnog prisvajanja, korištenja i drugih protupravnih radnji te provoditi šumski red te sukladno stavku 3. istog članka radi ostvarivanja te zaštite osigurati izravno čuvanje šuma, osim na površinama šuma posebne namjene gdje je pristup ograničen ili zabranjen, u kojima u vrijeme ograničenja i zabrane pristupa čuvanje šuma osigurava osoba u čiju korist je proglašena šuma posebne namjene.

43. Propisano je člankom 57. ZŠ-a da je zabranjeno neovlašteno zauzimanje šume i šumskoga zemljišta.

44. Propisano je člankom 63. ZŠ-a da je osoba koja nanese štetu šumi, šumskom zemljištu, šumskim proizvodima i šumskoj infrastrukturi dužna platiti naknadu šumske štete. Naknada za šumsku štetu iz stavka 1. ovoga članka pripada šumoposjedniku koji gospodari šumom i šumskim zemljištem na kojima je nastala šteta. Visinu, način izračuna i mjerila prema kojima se određuje naknada za šumsku štetu iz ovoga članka ministar propisuje pravilnikom.

45. Dakle, tužitelj je temeljem ZŠ-a obvezan osigurati šumu i šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske od protupravnog prisvajanja i korištenja.

46. Protupravno prisvajanje i korištenje može za posljedicu imati i nastanak štete. Prema članku 63. ZŠ-a ta naknada pripada tužitelju.

47. Međutim, prema tužiteljevoj izjavi u konkretnom slučaju tuženikovo korištenje šumskog zemljišta na onom dijelu zemljišta koje je predmet postupka, dakle na dijelu na kojem je bio izgrađen objekt vodospreme, prestalo je te su i posljedice tog korištenja uklonjene, vraćanjem tog dijela zemljišta u prvobitno stanje. Zato je i iznos troškova sanacije tog dijela zemljišta u obračunu naknade od 24. siječnja 2024. umanjen jer je šteta otklonjena vraćanjem zemljišta u prvobitno stanje.

48. No, prema članku 63. ZŠ-a visinu, način izračuna i mjerila prema kojima se određuje naknada za šumsku štetu iz ovoga članka ministar propisuje pravilnikom.

49. Temeljem članka 59. stavka 2. tada važećeg Zakona o šumama (»Narodne novine«, broj: 140/2005., 82/2006., 129/2008., 80/2010., 124/2010., 25/2012., 68/2012., 148/2013. i 94/2014.) ministar poljoprivrede donio je šumsko-odštetni cjenik kojim se propisuje mjerila prema kojima se određuje naknada za šumsku štetu. Dakle, riječ je o podzakonskom aktu, dakle općem normativnom aktu koji je po pravnoj snazi ispod zakona i koji ima provedbenu i razradbenu funkciju općenito postavljenoga zakonskog režima. Tako se ovim Šumsko-odštetnim cjenikom u članku 9. stavku 2. i 3. definira način obračuna naknade za bespravno korištenje šumskog zemljišta i to tako da se određuje prema podacima dobivenim od Ministarstva financija, poreznih ureda o prometnoj vrijednosti šumskog zemljišta u katastarskoj općini, poljoprivrednog zemljišta u katastarskoj općini, ukoliko ne postoji prometna vrijednost za šumsko zemljište u nadležnom poreznom uredu, građevinskog zemljišta u katastarskoj općini, ukoliko je šteta počinjena na zemljištu unutar građevinske zone. Ukoliko nema prometa zemljišta naknada će se obračunati prema prometnoj vrijednosti zemljišta u najbližoj katastarskoj općini.

50. S obzirom na to da je temeljem članka 63. ZŠ-a tužitelj dobio ovlaštenje na naknadu za šumsku štetu, a da je Šumsko-odštetni cjenik provedbeni propis ministra iz tog članka te da je Šumsko-odštetnim cjenikom određen i način obračuna naknade za bespravno korištenje šumskog zemljišta, zaključiti je da tužitelj ima ovlaštenje, pored ovlaštenja tražiti naknadu za štetu, tražiti i naknadu za bespravno korištenje šumskog zemljišta, što i traži u ovoj parnici.

51. Ta naknada računa se sukladno članku 9. stavku 2. i 3. Šumsko-odštetnog cjenika. Koristeći to pravilo i podatke prikupljene od Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Split, Ispostave Omiš, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša obračunao je naknadu u iznosu od 4.818,28 EUR. Taj iznos je dobiven umnoškom površine šumskog zemljišta na kojem je bio izgrađen objekt tuženika, dakle 119 m[2] i prosječne cijene 1 m poljoprivrednog zemljišta u K. O. [katastarska općina], s obzirom na to da prema obavijesti Ministarstva financija, Porezne uprave ( stranica 69. u spisu R1-122/2021) nema evidentiranih prometnih vrijednosti šumskog zemljišta.

52. Mišljenje Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, sačinjeno je u skladu s određenjima članka 9. Šumsko-odštetnog cjenika te ga sud prihvaća i ne dvoji u točnost istog.

53. Tuženik je imao izgrađen objekt na dijelu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. Taj je objekt uklonjen. Predmet članka 1. ugovora o izgradnji i korištenju šumske ceste je gradnja i korištenje šumske ceste na dijelovima k. č. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i k. č. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Ugovor o izgradnji i korištenju šumske ceste od 2021. je vraćen tuženiku, što je vidljivo iz dopisa tužitelja od 5. svibnja 2021. nepotpisan. Iz isprava koje je dostavio tuženik ne može se zaključiti da je tuženik temeljem neke osnove koristio šumsko zemljište. Stoga je sukladno članku 57. i 63. ZŠ-a u vezi s člankom 9. Šumsko-odštetnog cjenika sud prihvatio tužiteljev zahtjev da mu tuženik plati naknadu u iznosu od 4.818,28 EUR. Na taj iznos tuženik duguje i zatezne kamate od 10. lipnja 2021., dakle nakon što je tužitelj putem lugara saznao za bespravno korištenje šumskog zemljišta po stopi određenoj člankom 29. stavkom 2. ZOO-a koja se primjenjuje u ostalim odnosima.

54. Prigovor zastare nije osnovan. Tužitelj je podnošenjem tužbe 23. svibnja 2024. unutar roka zastare sukladno članku 241. ZOO-a prekinuo zastaru. Naime sukladno članku 230. stavku 1. i 2. ZOO-a tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila. U svakom slučaju ta tražbina zastarijeva za pet godina otkad je šteta nastala. Prema sadržaju isprava dostavljenih u ovom postupku tužitelj je za štetu doznao 9. lipnja 2021. Od tada do dana podnošenja tužbe nije protekao rok zastare.

55. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbama članaka 154., 155. i 168. ZPP-a.

56. Sud je prihvatio zahtjev tužitelja da mu tuženik naknadi troškove vještačenja u iznosu od 1.606,34 EUR i to trošak nagrade Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u iznosu od 810,00 EUR i trošak nagrade GEODETSKOM ZAVODU d.d. u iznosu od 796,34 EUR. Na taj iznos sukladno članku 151. stavku 3. ZPP-a tuženik duguje zatezne kamate od dana donošenja ove presude po stopi određenoj člankom 29. stavkom 2. ZOO-a koja se primjenjuje u ostalim odnosima.

U Splitu, 20. svibnja 2025.

Sudac

Ana Misir Šarić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o tom ročištu) odnosno od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o tom ročištu). Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Splitu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

Presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Sukladno članku 467.a ZPP-a žalba protiv presude ne odgađa ovrhu.

DNA:

- tužitelj,

- odvjetnik Ivan Močić,

- u spis