Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Bjelovar, J. Jelačića 3

Posl.br. R1 Ob-270/2025-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Bjelovaru po sucu Nedi Šoli, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice DH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] protiv protustranke BH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, 20. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je predlagateljica DH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] živjela u izvanbračnoj zajednici sa sada pokojnim NH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], a koja izvanbračna zajednica je trajala od 16. travnja 1994. pa sve do smrti NH, **.**.2025.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela prijedlog, radi donošenja odluke kojom će se utvrditi da je postojala izvanbračna zajednica između nje i sada pok. NH, a koja je prestala njegovom smrću 21. veljače 2025. i koja je trajala od 16. travnja 1994. do njegove smrti 21. veljače 2025.

1.1. U prijedlogu predlagateljica ističe da su DH, djevojački D, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1947. i pokojni NH, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1939. sklopili brak 29. travnja 1966. u Zagrebu, koja činjenica je upisana u Maticu vjenčanih matičnog područja Zagreb Trešnjevka za godinu 1966. pod rednim brojem 00334. U braku je rođeno jedno sada punoljetno dijete i to kćerka CH udana BH.

1.2. Predmetna bračna zajednica razvedena je presudom Općinskog suda u Zagrebu 1992. zbog nesuglasnosti naravi. Unatoč činjenici da je brak razveden, predlagateljica i pokojni NH nastavili su održavati emotivnu i ekonomsku zajednicu od 1994. sve do smrti NH **.**.2025., te su stanovali kao i prije razvoda u zajedničkoj obiteljskoj kući u [adresa], a od 2014. na adresi u [adresa], gdje su i prijavili svoje prebivalište od 2014.

1.3. Predlagateljica ističe da je su ona i pokojni NH nakon formalnog razvoda braka nastavili zajednički život te su zajedno vodili brigu o zajedničkim financijama i zdravstvenom stanju, zajedno se brinuli o kućanstvu, zajedničkim potrebama, zajedno su plaćali režijske troškove, hranu i dr., a za sve navedeno priložena je dokumentacija iz koje je razvidno mjesto prebivališta tada izvanbračnih supruga kao i dinamika njihove izvanbračne zajednice.

1.4. Nakon smrti pokojnog NH **.**.2025. predlagateljica je brinula o organizaciji pogreba, prijavi smrti nadležnim tijelima, različitim administrativnim potrebama odjave i sl. iza pokojnog NH.

1.4. Iza pokojnog NH vođen ostavinski postupak u kojem je javni bilježnik Martina Dujmović donijela rješenje poslovni broj O-530/25, UPP/OS-O-43/25- 6 od 24. ožujka 2025. U obrazloženju rješenja o nasljeđivanju je navedeno da je predlagateljica izvanbračna supruga i pozvana je na nasljeđivanje, dok je ostavinska imovina pripala predlagateljici i protustranci BH koja je kćerka i zakonska nasljednica NH.

1.6. S obzirom na to da predlagateljica ima pravni interes za pokretanje ovog postupka radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, predlaže da sud nakon provedenog postupka donese rješenje kojim će se utvrditi postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice i NH, a s kojim je predlagateljica živjela od 16. travnja 1994. do njegove smrti 21. veljače 2025.

2. U odgovoru na prijedlog od 15. svibnja 2025. protustranka BH je navela da ne osporava izvanbračnu zajednicu predlagateljice i pok. NH, koji je bio njezin otac, te da su njezini roditelji dvije godine nakon razvoda braka nastavili živjeti zajedno u istom domaćinstvu, te je razvod braka bio samo formalne naravi, s obzirom da su kroz čitavo to vrijeme sve do smrti njezinog pokojnog oca NH živjeli u zajedničkom domaćinstvu, imali zajedničke financije, te živjeli i nadalje kao da su u braku dugi niz godina. S tim u vezi pedlaže da sud donese rješenje kojim se utvrđuje postojanje izvanbračne zajednice njezinih roditelja pokojnog NH i DH, s obzirom da su svi navodi iz prijedloga predlagateljice točni.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u izvornik Vjenčanog lista izdan od Matičnog ureda Trešnjevka od 24. travnja 2025. (list 4 spisa), izvornik Izvatka iz matice rođenih za NH izdan od Matičnog ureda Trešnjevka 24. travnja 2025. (list 5 spisa), izvornik Izvatka iz matice rođenih za PH, djevojački ĆH, izdan od Matičnog ureda Trešnjevka 24. travnja 2025. (list 6 spisa), izvornik Uvjerenja o prebivalištu za NH izdan od MUP Policijske uprave Bjelovarsko – bilogorske, Službe zajedničkih i upravnih poslova, Odjela upravnih poslova Klasa:220-01/25-02/67, Urbroj:511-02-04-25-1415 od 28. travnja 2025. (list 7 spisa), Uvjerenja o prebivalištu za DH izdan od MUP Policijske uprave Bjelovarsko – bilogorske, Službe zajedničkih i upravnih poslova, Odjela upravnih poslova Klasa:220-01/25-02/67, Urbroj:511-02-04-25-1414 od 28. travnja 2025. (list 7 spisa), smrtni list za NH izdan od Matičnog ureda Bjelovar od 18. travnja 2025. (list 9 spisa), izvršen je uvid u Rješenje o nasljeđivanju doneseno po javnom bilježniku Martini Dujmović kao povjereniku Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj O-530/25, UPP/OS-O-43/25-6 od 24. ožujka 2025.(list 10-11 spisa), te presudu Općinskog suda u Zagrebu posl.br. P2-563/1992 od 21. svibnja 1992., odnosno u svu dokumentaciju koja prileži ovom spisu.

4.1. U svrhu dokazivanja na ročištu održanim pred ovim sudom 20. svibnja 2025. saslušana je predlagateljica, protustranka i svjedoci SH i FH.

5. Rezultate izvedenih dokaza sud je analizirao svakog zasebno kao i u njihovoj međusobnoj povezanosti, dovodeći ih u vezu s rezultatima cjelokupnog postupka, čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23), u vezi s čl. 1. i 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj 59/2023) te je odlučeno da je prijedlog predlagateljice osnovan.

6. Uvidom u smrtni list za NH izdan od Matičnog ureda Bjelovar od 18. travnja 2025. (list 9 spisa), utvrđeno je da je umro **.**.2025. u Bjelovaru te da u trenutku smrti nije bio u braku.

7. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za NH izdan od Matičnog ureda Trešnjevka od 24. travnja 2025. (list 5 spisa), utvrđeno je da je tijekom života sklopio brak **.**.1966. u [adresa] s ĆH, a koji brak je razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zagrebu posl. br. P2-563/92 od 21. svibnja 1992. u Zagrebu. Nakon toga nije sklapao druge brakove.

8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu izdan od Matičnog ureda Trešnjevka od 24. travnja 2025. (list 6 spisa), utvrđeno je da je 29. travnja 1966. sklopila brak u [adresa] sa NH, a koji brak je razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zagrebu posl. br. P2-563/92 od 21. svibnja 1992. u Zagrebu. Nakon toga nije sklapala druge brakove.

8.1. Uvidom u presudu Općinskog suda u Zagrebu posl.br. P2-563/1992 od 21. svibnja 1992., utvrđeno je da je razveden brak predlagateljice i pok. NH, a koja presuda je postala pravomoćna i izvršna 21. svibnja 1992, a pravne posljedice su nastupile 21. srpnja 1992.

9. Uvidom u podatke Jedinstvenog registra osoba Republike Hrvatske (Ministarstva unutarnjih poslova) na 5. svibnja 2025. utvrđeno je sljedeće:

- predlagateljica je imala prijavljenu adresu prebivališta u [adresa] u razdoblju od 16. svibnja 1966. pa do 13. kolovoza 2014., a nakon toga od 13. kolovoza 2014. pa nadalje na adresi [adresa],

- sada pok. NH je imao prijavljenu adresu prebivališta u [adresa] u razdoblju od 25. srpnja 1997. pa do 30. prosinca 2011., a nakon toga od 30. prosinca 2011. do smrti na adresi [adresa],

9.1. Prema iskazu stranaka i svjedoka, predlagateljica i pok. NH su počeli živjeti na adresi u [adresa], a nakon toga u [adresa] gdje su živjeli sve do njegove smrti.

9.2. Također, s tim u vezi se ističe da je u Odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, posl.br. Rev-1121/07-2 od 22. studenoga 2007. zauzeto stajalište da za postojanje trajnije izvanbračne zajednice između muškarca i žene nije odlučno da partneri žive na istoj adresi.

10. Uvidom u doneseno Rješenje o nasljeđivanju iza pok. NH, u poslovni broj O-530/25, UPP/OS-O-43/25-6 od 24. ožujka 2025.(list 10-11 spisa), utvrđeno je da su predlagateljica i protustranka BH proglašeni zakonskim nasljednicima pok. NH.

10.1. Iz rješenja o nasljeđivanju proizlazi da pok. NH nije ostavio oporuku, a da su nasljednicama prvog zakonskog nasljednog reda proglašene ovdje naznačene stranke i to predlagateljica kao izvanbračna supruga, a protustranka kao kćer. Rješenje je postalo pravomoćno 24. ožujka 2025.

11. Iz iskaza predlagateljice, protustranke (kćerke pok. NH) te svjedoka AH i FH, a koje iskaze je sud prihvatio kao jasne, određene i sukladne, iskazivane prema neposrednim saznanjima, proizlazi sljedeće:

- predlagateljica je živjela neprekidno sa sada pok. NH od od 16. travnja 1994 do njegove smrti 21. veljače 2025. i to prvo u Zagrebu, na adresi [adresa], a potom na adresi u [adresa], što proizlazi iz iskaza predlagateljice, protustranaka, svjedoka i priložene dokumentacije,

- za vrijeme zajedničkog života predlagateljica sa sada pok. NH je živjela u emotivnoj zajednici, zatim da su se slagali, imali zajednički društveni život odnosno da su živjeli kao muž i žena, te su ujedno i posjećivali rodbinu, bili roditelji zajedničkog djeteta ovdje protustranke,

- osim zajedničkog stanovanja, između predlagateljice i pok. NH postojala je ekonomska zajednica koja se očituje u dogovornom raspolaganju zajedničkim prihodima i zajedničko održavanje domaćinstva (plaćanje režija, troškova prehrane i održavanja i renoviranja kuće, vođenje zajedničkih poslova), te druge okolnosti koje označavaju odnose u braku, zajedno odlazili na zajedničke proslave, obiteljska okupljanja i imali zajedničke prijatelje, bili roditelji jednog zajedničkog djeteta,

- predlagateljica i pok. NH su sklopili brak, koji su razveli i nakon dvije godine su ponovo započeli izvanbračnu zajednicu, a prije početka izvanbračne zajednice nisu bili u braku,

- za vrijeme zajedničkog života zajednica predlagateljice i sada pok. NH bila nevjenčana odnosno da nisu bili u braku i nisu imali druge partnere, te da nisu sklapali brakove nakon razvoda braka, a od 16. travnja 1994. su zasnovali izvanbračnu zajednicu koja je trajala do njegove smrti,

- predlagateljica je brinula o pok. NH do njegove smrti,

- predlagateljica je iskazala pravni interes za utvrđenje izvanbračne zajednice sa sada pok. NH radi ostvarenja imovinskih i mirovinskih primanja iza pok. NH.

12. Sud je prihvatio u cijelosti iskaze predlagateljice, protustranke i saslušanih svjedoka kao istinite i vjerodostojne, jer su iskazi logični, životni i uvjerljivi i u potpunosti suglasni u pogledu relevantnih činjenica u ovom postupku.

12.1. S tim u vezi, ističe se da su protustranke i svjedoci dali iskaz prema svojim neposrednim saznanjima o izvanbračnoj zajednici predlagateljice i sada pok. NH imajući u vidu da je protustranka kćerka NH, a svjedoci obiteljski prijatelji i rodbina, te su svi suglasno iskazali da su oni živjeli kao bračni supružnici, sve do smrti pok. NH kao i da se predlagateljica brinula o njemu do smrti.

13. Njihova izvanbračna zajednica nije se prekidala i nisu imali drugih partnera te je predlagateljica bila s pok. NH do njegove smrti, a što su potvrdili protustranka i svjedoci. S tim u vezi, svi su suglasno iskazivali u dijelu u kojem se navodilo da su predlagateljica i pok. NH imali zajedničko kućanstvo, domaćinstvo i sve drugo što čini bračnu zajednicu, kao i da su se dobro slagali. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je između predlagateljice i pok. TH postojala emotivna zajednica koja je trajala godinama i u kojoj su živjeli zajedno, provodili zajedno vrijeme, družili se i imali zajedničke prijatelje te posjećivali svoje obitelji i međusobno se poštivali.

13.1. S tim u vezi, a imajući u vidu značenje izvanbračne zajednice kao zajednice dvoje ljudi, muškarca i žene koja je po svojim obilježjima istovjetna bračnoj zajednici, a u kojoj nema formalnog sklapanja braka, te da ju obilježuje trajnost, proizlazi da je tijekom postupka predlagateljica dokazala da je njezina zajednica s pok. NH obilježena ekonomskom, emocionalnom, intimnom i svakom povezanošću te zajedničkim životom, uz svijest i volju žene i muškarca da žive u takvoj zajednici.

14. Prema stavu ovog suda izvanbračna zajednica koju je moguće izjednačiti i pravno tretirati kao bračnu zajednicu podrazumijeva osim postojanja emocionalne veze, međusobne ljubavi, podrške, ekonomske i intimne povezanosti, treba sadržavati i volju da se takva zajednica prema svima (posebice najbližoj rodbini) prezentira kao takva. Odnosno izvanbračna zajednica, kao i bračna pretpostavlja prvenstveno obiteljsku povezanost što je i utvrđeno da su predlagateljica i pok. NH zajednički posjećivali prijatelje i rodbinu.

15. S obzirom na navedeno proizlazi da su predlagateljica kao neudana žena i sada pok. NH kao neoženjen muškarac živjeli u životnoj zajednici koja je trajala više od tri godine, te da je kao takva imala učinke izvanbračne zajednice kako je propisano člankom 11. stavak 1. Obiteljskog zakona (“Narodne novine”, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23).

16. U skladu s utvrđenjima iz točke 11. ovog obrazloženja rješenja, sud je utvrdio da je predlagateljica dokazala da ima pravni interes za donošenje odluke kojom će se utvrditi da je živjela u izvanbračnoj zajednici sa sada pok. NH i to od 16. travnja 1994 do njegove smrti 21. veljače 2025. kada je on umro, jer prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, ostvaruje određena prava iza smrti izvanbračnog druga.

17. Prema odredbama čl. 22. st. 1. toč. 1. i toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju je propisano da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su, između ostalog, članovi njegove obitelji i to udovica odnosno udovac, razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje, dok je u st. 3. istog članka zakona propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. točke 1. tog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 (slovima: tri) godine.

17.1. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je i da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

18. Imajući u vidu da se ovaj postupak vodi prema odredbama Zakona o izvanparničnom postupku, u smislu odredbe čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju, a ne prema odredbi čl. 463. Obiteljskog zakona, kojim je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, kao i pravni stav koji je zauzet u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-1639/2018. od 2. veljače 2022. i potom u odluci Rev-497/2024-2 od 4. travnja 2024, sud je kod donošenja odluke utvrđivao jesu li ispunjeni uvjeti za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice u ovom postupku.

18.1. Naime, iako je zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. zaključeno, pozivom na odredbe čl. 43. i čl. 438. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 103/15., 98/19. i 47/20.), da se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice to se međutim, ne odnosi na situacije kada je pokretanje takvog postupka predviđeno posebnim propisom.

19. Člankom 11. stavak 1. Obiteljskog zakona propisano je da se odredbe toga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

19.1. Člankom 11. stavak 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

19.2. S obzirom na to da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona prema kojoj se odredbe Obiteljskog zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. Obiteljskog zakona izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

20. Podnositeljica je u ostavinskom postupku utvrđena kao nasljednica pok. NH, zajedno s protustrankama. Neovisno o provedenom ostavinskom postupku, predlagateljica je označila i ostale nasljednike u ovome postupku kao protustranke.

21. Status izvanbračne zajednice predlagateljice i pok. NH potrebno je bilo u smislu čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, za potrebe ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, utvrditi u posebnom izvanparničnom postupku u kojem će nadležni sud o tom pitanju odlučiti izrekom rješenja, pa kako do sada predlagateljica takvim rješenjem ne raspolaže, ona ima pravni interes za vođenje ovog posebnog izvanparničnog postupka.

22. Iz navedenoga proizlazi da je u provedenom postupku utvrđeno da je predlagateljica kao izvanbračni drug živjela u zajedničkom kućanstvu sa sada pok. NH ulje od 3 (slovima: tri) godine, odnosno u razdoblju 16. travnja 1994. do njegove smrti 21. veljače 2025., zatim da su imali zajedničku adresu stanovanja i to u [adresa], na adresi [adresa], a potom na adresi u [adresa], a što proizlazi iz dokumentacije i iskaza protustranaka, svjedoka i predlagateljice. Iz provedenih dokaza nedvojbeno proizlazi da je njihova izvanbračna zajednica u svakom pogledu nalikovala bračnoj zajednici jer se radilo o ekonomskoj, emotivnoj, intimnoj i obiteljskoj zajednici.

23. Prema tome, nedvojbeno je da je između predlagateljice i pok. NH postojala zajednica života sadržajno ista bračnoj zajednici, s obzirom na to da je očito da je između izvanbračnih drugova postojalo zajedničko stanovanje, zajednička ekonomska i emocionalna zajednica koja se očitovala i u dogovornom raspolaganju zajedničkim prihodima jer su oni nastavili zajednički živjeti u istoj kući koju su zajedno uređivali i renovirali, te je očito da su postojale sve okolnosti koje označavaju odnose u braku, što znači da je izvanbračna zajednica osim u emocionalnom smislu ispunjavala preduvjete i u voljnom i u ekonomskom smislu za izjednačavanje s bračnom zajednicom.

24. Slijedom navedenoga, a imajući u vidu naprijed navedene zakonske odredbe, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

25. S obzirom na to da niti jedna od stranaka nije potraživala trošak ovog postupka, sud nije donosio odluku o troškovima postupka.

U Bjelovaru, 20. svibnja 2025.

Sudac

Neda Šola

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba jer su se stranke odrekle prava na žalbu po objavi rješenja.

Dostaviti:

1. Predlagateljici

2. Protustranci

3. Spis