REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj: Gž-667/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli - Pola, po sutkinji Alenki Paus, u pravnoj stvari tužitelja GR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Draganu Jurjeviću, odvjetniku u Zadru, protiv tuženika LR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici mr. sc. Gordani Šimunov, odvjetnici u Zadru, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tuženika podnesene putem punomoćnice i dopuni žalbe podnesenoj putem tuženika osobno, protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu, poslovni broj Psp-64/2022-68 od 18. ožujka 2025., 20. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbijaju se kao neosnovane žalba i dopuna žalbe tuženika te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu, poslovni broj Psp- 64/2022-68 od 18. ožujka 2025. u pobijanom dijelu – točke II. i III. izreke.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim je rješenjem odlučeno:

"I – Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi

Utvrđuje se da je tuženik LR, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] smetao tužitelja GR, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] u njegovom posljednjem mirnom posjedu nekretnina oznaka dio č.z. 3110/9 k. o. [katastarska općina] koja je nastala od matične č.z. 3110/1 k. o. [katastarska općina], na skici lica mjesta sačinjene od stalnog sudskog vještaka za geodeziju Igora Gulana od 25.lipnja 2024. označena likom i točkama A-B- C-EH- I-A i zelenom bojom, te nekretnine oznake dio č.z. 3111/4 k. o. [katastarska općina] koja je nastala od matične č.z. 3111/1 k. o. [katastarska općina], koja je na predmetnoj skici lica mjesta označena likom i točkama E-P-F-G-H-E i plavom bojom, koja skica čini sastavi dio ovog Rješenja, koje nekretnine u naravi čine put, tako što je 01.08.2022. pregradio predmetni put betonskim blokovima, i to na dijelu koji je na predmetnoj Skici lica mjesta od 25.06.2024. označeno linijom i točkama A-B, zatim dovezao i ostavio na predmetnom putu prikolicu s brodom što je na predmetnoj Skici lica mjesta od 25.06.2024. označeno linijom i točkama N-O, te je oko prikolice s brodom razbacao komade betonskih blokova, te se zabranjuje tuženiku svako daljnje, takvo ili slično smetanje posjeda tužitelja glede istih nekretnina, pod prijetnjom novčane kazne, sve u roku od 8 dana.

II - Usvaja se tužbeni zahtjev koji glasi:

Utvrđuje se da je tuženik LR, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] smetao tužitelja GR, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] u njegovom posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti poslužnih nekretnina oznaka dio č.z. 3110/9 k. o. [katastarska općina] koja je nastala od matične č.z. 3110/1 k. o. [katastarska općina], na skici lica mjesta sačinjene od stalnog sudskog vještaka za geodeziju Igora Gulana od 25.06.2024. označena likom i točkama A-B-C-E-H-I-A i zelenom bojom, te nekretnine oznake dio č.z. 3111/4 k. o. [katastarska općina] koja je nastala od matične č.z. 3111/1 k. o. [katastarska općina], koja je na predmetnoj skici lica mjesta označena likom i točkama E-P-F-G-H-E i plavom bojom, koja skica čini sastavi dio ovog Rješenja, koje nekretnine u naravi čine put, tako što je 01.08.2022. pregradio predmetni put betonskim blokovima, i to na dijelu koji je na predmetnoj Skici lica mjesta od 25.06.2024. označeno linijom i točkama AB, zatim dovezao i ostavio na predmetnom putu prikolicu s brodom što je na predmetnoj Skici lica mjesta od 25.06.2024. označeno linijom i točkama N-O, te je oko prikolice s brodom razbacao komade betonskih blokova, te se zabranjuje tuženiku svako daljnje, takvo ili slično smetanje posjeda tužitelja glede istog prava stvarne služnosti prolaza i provoza u korist povlasne nekretnine č.z. 3110/7 k. o. [katastarska općina], pod prijetnjom novčane kazne, sve u roku od 8 dana.

III - Nalaže se tuženiku da tužitelju GR nadoknadi parnični trošak u iznosu od 1.292.1 EUR, u roku od 15 dana.

IV - U preostalom dijelu za iznos od 1.250,81 EUR zahtjev tužitelja OR za naknadom parničnog troška odbija se kao neosnovan."

2. Protiv rješenja pravovremenu i dopuštenu žalbu podnosi tuženik putem punomoćnice i dopunu žalbe tuženik osobno zbog bitne povrede odredbi parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i pogrešne odluke o trošku. Ukazuje na počinjenu bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, da je tuženik u mirnom i nesmetanom posjedu nekretnina od kupnje istih, da je tužitelj izgubio parnični postupak radi utvrđenja prava vlasništva, da tužitelj podiže osam nesuvislih tužbi prema tuženiku, pokreće kaznene, upravne postupke, da se ne može pomiriti s gubitkom parnice u kojoj je tuženik utvrdio svoje pravo vlasništva; da je tužitelj alternativni zahtjev postavio na sugestiju suda; da obrazloženje nije valjano, da nije pravilno promijenjena odredba čl. 8. ZPP, da tuženik od 2004. koristi svoju nekretninu, da ako je tada tužitelj i prolazio tim dijelom to je činio bez odobrenja tuženika kao vlasnika, da je tuženik tužitelju jasno rekao da ne koristi za prilaz do svoje nekretnine njegovo zemljište, da koristi drugi put, da je u to vrijeme bilo tri prilaza do njegove kuće, da je tužitelj to rekao i na obavijesnom razgovoru na policiji, da tužitelj nije sa suglasnošću i odobrenjem tuženika kao vlasnika nekretnine prolazio kroz njegovo dvorište dostatno vrijeme da bi bila ustanovljena služnost prolaza i provoza; da je tek u rujnu 2024. pokrenuo postupak radi utvrđenja prava služnosti prolaza i provoza, da do početka gradnje kuće 2000. tuženik nije prolazio dvorištem tužitelja, da sud pogrešno i neosnovano prihvaća iskaze svjedoka glede navoda da je tuženik kupio 240mm2, pa još 60m2 a koje navode nije prihvatio niti sud u postupku radi utvrđenja prava vlasništva, da unazad 20 godina tužitelj nije koristio predmet spora kao prilaz do svoje nekretnine uz odobrenje i volju vlasnika nekretnine, već potajice, za vrijeme njegova odsustva, da je i radi ishodovanja rješenja o legalizaciji tuženik dostavio ugovor o služnosti puta do svoje nekretnine sasvim drugim nekretninama, da očevidom na licu mjesta smetanje nije dokazano, da sud nije cijenio iskaze svjedoka, da je svjedok ŽR nepravomoćno izgubio parnični postupak protiv tuženika kojim je tražio utvrđenje služnosti prolaza nekretninom tuženika, da sud zaključuje da je tuženik razbacao blokove na nekretnini iako tuženik posjeduje snimku nadzora na kojoj se vidi da tužitelj i susjed ŽR u jedan sat iza ponoći razbijaju blokove tuženika, da predmetni dio nije u naravi put, da je Elaboratom parcelacije taj dio nekretnine odvojen u zasebnu česticu kao kuća i dvorište, da je i taj postupak tužitelj izgubio, da je sud naveo da prihvaća iskaze svjedoka dane u predmetu Psp-93/19, da je tužitelj taj postupak izgubio, da je time tuženik zadržao mirni i nesmetan posjed vlastite nekretnine. U osobno podnijetoj žalbi tuženik ukazuje na činjenično stanje, kao i da je prije dvadesetak godina tužitelju rekao da ne može ni sada ni u budućnosti prolaziti njegovom parcelom, pa se ne može raditi o mirnom posjedu tužitelja. Predlaže preinačiti pobijano rješenje, podredno vratiti na ponovni postupak pred drugim sucem pojedincem.

3. Sa žalbom (i dopunom) je postupljeno u skladu s odredbom čl. 359. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, i 155/23; dalje: ZPP). Odgovor na iste nije dostavljen.

4. Žalba i dopuna žalbe tuženika nisu osnovane.

5. Predmet spora je sada zahtjev tužitelja kojim traži posjedovnu zaštitu posjeda prava stvarne služnosti prolaza i provoza preko poslužnih nekretnina dio č.z. 3110/9 k. o. [katastarska općina] koja je nastala od matične č.z. 3110/1 k. o. [katastarska općina], na skici lica mjesta sačinjene od stalnog sudskog vještaka za geodeziju Igora Gulana od 25. lipnja 2024. označena likom i točkama A-B-C-E-H-I-A i zelenom bojom, te nekretnine oznake dio č.z. 3111/4 k. o. [katastarska općina] koja je nastala od matične č.z. 3111/1 k. o. [katastarska općina], koja je na predmetnoj skici lica mjesta označena likom i točkama E-P-F-G-H-E i plavom bojom, a koje pravo je tuženik smetao tako što je 01. kolovoza 2022. pregradio predmetni put betonskim blokovima, dovezao i ostavio na predmetnom putu prikolicu s brodom te je oko prikolice s brodom razbacao komade betonskih blokova, te da mu se stoga zabrani svako daljnje, takvo ili slično smetanje posjeda tužitelja glede istog prava stvarne služnosti prolaza i provoza u korist povlasne nekretnine č.z. 3110/7 k. o. [katastarska općina].

6. Prvostupanjski sud prihvatio je podredno postavljen tužbeni zahtjev tužitelja uz obrazloženje da je predmetna površina put, da je to tužitelju jedini put do njegov nekretnine kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da između stranaka postoji trajni spor od vremena kupnje zemljišta od strane tuženika LR jer, kako slijedi iz presude poslovni broj P- 555/17 AR (brat tužitelja koji je prodavao gradilište) je DR od kojeg je zemljište kupio tuženik prodao zemljište od 240m2, a da ta površina nije bila dovoljna za dobivanje građevinske dozvole, već je trebalo minimalno 300m2, pa kako je ostalo zemljište bilo prodano, dodani su metri puta; da je nekretnina tužitelja ograđena, da prema iskazima svjedoka u predmetu Psp-93/19 tužitelj je prolazio predmetnim zemljištem i to mu je jedini put, pa je stekao posjed prava služnosti prolaza i provoza; da je tužitelj smetao taj posjed postavljanjem na put prikolice s čamcem i postavljanjem blokova, razbacanih, razbijenih blokova. Odluku temelji na odredbama čl. 16. st. 1. i čl. 22. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZVDSP).

7. Ispitujući pobijano rješenje u granicama određenih žalbenih navoda, pazeći i po službenoj dužnosti na bitne povrede parničnog postupka i pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odluci o troškovima postupka, čl. 365. st. 2. ZPP, utvrđenje je ovoga suda da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP. Nije počinjena niti bitna povreda iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP jer presuda sadrži razloge o bitnim činjenicama, isti su jasni i neproturječni i rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati. Tuženik ne prihvaća utvrđeno činjenično stanje, ali to ne znači da je počinjena navedena bitna povreda. Nije počinjena niti bitna povreda iz čl. 354. st. 1. u svezi sa čl. 8. ZPP jer se iz ukupnosti obrazloženja odluke može izvesti zaključak da je sud prvog stupnja glede bitnih činjenica valjano cijenio sve dokaze.

8. Odredbom čl. 16. st. 1. ZVDSP propisano je da kad posjednik jedne nekretnine jednostrano učini glede nekretnine koju drugi posjeduje nešto što taj ne bi trebao trpjeti, a taj to ipak otrpi, posjednik prve nekretnine je time u korist te nekretnine, kao povlasne, izvorno stekao posjed prava stvarne služnosti na drugoj nekretnini kao poslužnoj. Odredbom čl. 21. st. 1. i 3. ZVDSP propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda; st. 3. propisano je da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja. Odredbom čl. 22. st. 1. ZVDSP propisano je da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. St. 2. propisano je da sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

9. Dakle, sud prvog stupnja je trebao utvrditi je li tužitelj bio posljednji mirni posjednik prava stvarne služnosti prolaza i provoza preko predmetnog dijela nekretnina tužitelja u korist svoje nekretnine i je li tuženik taj mu posjed smetao postavljanjem prikolice s brodom (tuženik ne spori da je prikolicu s brodom postavio na predmetni dio nekretnine), i postavljanjem betonskih bloketa i razbacivanjem istih oko brodice (čamca), koji postupak kao radnja tuženika je sporan.

10. U tijeku postupka sud prvog stupnja utvrđuje:

- da tužitelj od 1999. prolazi spornim zemljištem kao prilaznim putem, pa je stekao posjed prva služnosti prolaza i provoza

- da je tuženik postavio prikolicu sa čamcem jer to isti iskazuje

- da je tuženik postavio i betonske blokete odnosno razbacao razbijene blokove jer da takvo činjenje nije u interesu tužitelja, a i ranije se između stranaka vodio postupak radi smetanja posjeda (poslovni broj Psp-93/19) zbog postavljanja pijeska i bloketa na predmetnu površinu, a koje je postavio tuženik.

11. Tako utvrđeno činjenično stanje nije dovedeno u sumnju žalbenim navodima. Naime, svjedok ŽR iskazuje da je tuženik početkom kolovoza na predmetnu površinu postavio prikolicu s brodicom i razbacao betonske blokete, da ih je nastavno uklonio, a da tužitelj koristi prilaz i prolaz čim je slobodan. Svjedok RR iskazala je da je na put sa suprugom, tuženikom, donijela betonske blokete, da su bili složeni, a ne razbacani, da nisu predstavljali prepreku, da je tužitelj prilaz nasilno koristio za dolazak u svoju kuću. Tužitelj iskazuje da su 2019. tuženici počeli priječiti prolaz, da su stalno imali sporove, da je put bio zapriječen oko Uskrsa 2022., da je angažirao ljude da to pomaknu da mogu prolaziti, pa mu je put opet zapriječen u kolovozu 2022., da je tada postavljena brodica na prikolici i razbacane cigle. Tuženik u iskazu navodi da je prikolicu s čamcem postavio, ne s namjerom da zapriječi put, već da uredi brod i da se moglo prolaziti unatoč istom, dok ciglu da je pobacao tužitelj, a nastavno navodi da se nije moglo prolaziti jer je prikolica s čamcem bila puna vode, a guma razrezana.

12. Iz takvih iskaza, u svezi s drugim izvedenim dokazima pravilno primjenjujući odredbu čl. 8. ZPP, pravilno je sud prvog stupnja zaključio da je osnovan zahtjev tužitelja za posjedovnom zaštitom.

13. Naime, tužitelj je bio u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti prolaza i provoza jer, osim iz iskaza svjedoka ŽR, iskaza tužitelja i iz iskaza tuženika slijedi da je tužitelj tim dijelom nekretnine prolazio koristeći ga kao prilaz svojoj nekretnini. Nastavno, tužitelj iskazuje i da postavljeni čamac nije bio prepreka prolazu, a iz toga slijedi da je prolaženje tužitelja tim dijelom nekretnine trpio.

13.1. Nadalje pravilno je utvrđeno i da je tužitelj taj posjed prava smetao postavljanjem na sporni dio nekretnine prikolice s čamcem i blokete (poslagane i razbacane). To slijedi iz iskaza tuženika koji ne spori postavljanje čamca s prikolicom, a donošenje bloketa na predmetnu površinu slijedi iz iskaza svjedoka RR. Neposrednom ocjenom tih dokaza sud prvog stupnja je, u svezi s drugim izvedenim dokazima, pravilno izveo takav zaključak, a isti niti žalbenim navodima nije doveden u sumnju. Pritom valja dodati u svezi razbacanih bloketa, da je pravilno sud zaključio da je izvjesno i da je te blokete (cigle) razbacao tuženik, kada je dakle i postavio brodicu i poslagane blokete, a i ranije je na spornu površinu postavljao blokete i pijesak. Nastavno, izvjesno je da je postavljena prikolica s čamcem i poslagani i razbacani bloketi smetala tužitelju za prolazak po tom dijelu nekretnine kada su izvjesne dimenzije bloketa, prikolice s čamcem, a u tom dijelu sporni dio nekretnine širine je cca 3,12 m prema nalazu i skici vještaka.

14. Neosnovani su žalbeni navodi kojima se ukazuje na rješenje u predmetu Psp-93/19 (u tom je postupku pravomoćno odbijen zahtjev ovdje tužitelja za zaštitu od smetanja posjeda predmetne nekretnine) jer je u ovom postupku pravilno utvrđeno da je i nakon toga „smetanja“ tužitelj prolazio nekretninom, pa čak i tuženik navodi da niti čamac s prikolicom nije bio zapreka prolasku (postao je to tek kad se napunio s vodom). Dakle, jedini logičan zaključak jest da je tužitelj prolazio predmetnim dijelom, da je to činio uz znanje tuženika, a time je stekao posjed prava služnosti prolaza i provoza.

15. Koliko je često tužitelj prolazio predmetnim dijelom nekretnine, ima li tužitelj mogućnost prolaza do svoje nekretnine nekim drugim putom, zašto je tužitelj tek u rujnu 2024. pokrenuo parnicu radi utvrđenja prava služnosti prolaza i provoza nekretninom tuženika, je li stekao tu služnost ili nije, za ovu parnicu nije od značaja. Nije od značaja niti navod suda u svezi obrazloženja presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-555/17 (a kojom je pravomoćno utvrđeno pravo vlasništva tuženika) jer niti vlasništvo predmetnog dijela (pa niti način stjecanja) nije od značaja u ovoj pravnoj stvari, dapače isključeno je iz raspravljanja. U konkretnom slučaju radi se samo o provizornoj zaštiti, dakle samo zaštiti faktičnog stanja.

16. Slijedom navedenog, kako ostali žalbeni navodi nisu od značaja, primjenom odredbe čl. 380. t. 2. ZPP u vezi sa čl. 381. i čl. 368. st. 1. ZPP, valjalo je odlučiti kao u izreci.

U Puli 20. svibnja 2025.

Sutkinja

Alenka Paus