REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Avenija Dubrovnik 6, Zagreb
Poslovni broj: Us I-699/2025-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Tamari Bogdanović, uz sudjelovanje Valentine Pergar, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica grada Vukovara 33, OIB: 36162371878, protiv tuženika Sindikata policije Hrvatske, Zagreb, Bužanova 4, OIB: 26439251742, kojeg zastupa opunomoćenik Marko Krpan, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Krpan & partneri d.o.o., Zagreb, Boškovićeva 16, uz sudjelovanje zainteresirane osobe AJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Marko Krpan, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Krpan & partneri d.o.o., Zagreb, Boškovićeva 16, OIB: [osobni identifikacijski broj], radi davanja sudske suglasnosti, nakon održane usmene i javne rasprave, zaključene istog dana, 20. svibnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I Daje se suglasnost Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijskoj upravi zagrebačkoj za pokretanje postupka zbog teže povrede službene dužnosti iz članka 96. stavka 1. točke 2. Zakona o policiji, opisane kao „nezakonit rad ili propuštanje poduzimanja mjera i radnji na koje je službenik ovlašten radi sprječavanja nezakonitosti“ i točke 3. Zakona o policiji opisane kao "zlouporaba položaja u službi ili izvan službe ili prekoračenje ovlasti u službi" protiv VJ, policijskog službenika Policijske uprave zagrebačke, koji je sindikalni povjerenik Sindikata policije Hrvatske.
II Ova presuda nadomješta suglasnost Sindikata policije Hrvatske za pokretanje postupka zbog povrede službene dužnosti protiv VJ. III Odbija se zahtjev za naknadu troška upravnog spora tuženika i zainteresirane osobe.
Obrazloženje
1. Tužitelj opisuje težu povredu službene dužnosti zainteresirane osobe VJ iz članka 96. stavka 1. točke 2. i 3. Zakona o policiji (Narodne novine, broj: 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15, 121/16, 66/19 i 155/23), navodeći da je VJ na radnom mjestu šef smjene u I. Policijskoj postaji dana 29. studenoga 2024. oko 14,03 sati, tijekom obavljanja službe, ušavši u prostor za zadržavanje, prema uhićenom i privedenom građaninu ZJ, primijenio sredstva prisile – tjelesnu snagu, tako da ga je objema rukama uhvatio u predjelu gornjeg dijela prsa u blizini vrata, istovremeno ga odgurnuvši od sebe, a uslijed čega je ZJ stražnjim gornjim dijelom tijela udario o metalnu rešetku iza sebe, kojom prilikom je zadobio lakše tjelesne ozljede.
2. Kako upotrebi sredstava prisile nije prethodio nikakav napad niti pokušaj eventualnog napada na policijskog službenika niti se u trenutku uporabe prisile ZJ ozljeđivao, načelnik Policijske uprave zagrebačke je temeljem članka 169. Pravilnika o načinu postupanja policijskih službenika (Narodne novine, broj: 20/22 i 114/23) donio ocjenu da sredstva prisile nisu opravdana, niti zakonito uporabljena.
3. Kako je VJ sindikalni povjerenik Sindikata policije Hrvatske, Policijska uprava zagrebačka je sukladno članku 109. Zakona o državnim službenicima (Narodne novine, broj: 155/23 i 85/24) zatražila od Sindikata policije Hrvatske davanje suglasnosti za pokretanje postupka zbog teže povrede službene dužnosti protiv VJ.
4. Tužitelj se poziva na članak 87. stavak 1. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine, broj: 56/2022) i na članak 109. stavak 2., stavak 3. i stavak 7. Zakona o državnim službenicima, te navodi da iako se VJ stavlja na teret ponašanje koje nije u nikakvoj vezi sa sindikalnom aktivnošću, Sindikat policije Hrvatske je dopisom od 5. veljače 2025. uskratio suglasnost za pokretanje disciplinskog postupka, te je dopis Policijska uprava zagrebačka zaprimila 5. veljače 2025. i u roku zatražila od nadležnog Upravnog suda da nadomjesti zatraženu suglasnost.
5. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe da počinjena radnja ne dovodi u sumnju da se radi o počinjenju teže povrede službene dužnosti od strane zainteresirane osobe, jer nije jasno temeljem čega je tužitelj zaključio da uporaba sredstava prisile u konkretnom slučaju nije bila opravdana i to sve kako bi se spriječilo samoozljeđivanje zadržane osobe, te i ozljeđivanje drugih prisutnih osoba, te predlaže sudu da utvrdi da nije postojao bilo kakav temelj za iniciranje disciplinskog postupka protiv zainteresirane osobe.
6. Naime, zainteresirana osoba je prilikom postupanja u cijelosti reagirala sukladno Zakonu o policijskim poslovima i ovlastima (Narodne novine, broj: 76/09, 92/14 i 70/19), te Pravilnika o načinu postupanja policijskih službenika, te je prilikom procjene stručnog tima Policijske uprave zagrebačke i Službe za unutarnju kontrolu Ministarstva unutarnjih poslova u potpunosti zanemareno izvješće tuženika i neposrednog svjedoka NJ, te njihovi navodi nisu uzeti u obzir, zainteresirana osoba nije saslušana, niti je njegova verzija spornog događaja uzeta u obzir, a tuženik ukazuje sudu kako su sredstva prisile poduzeta u odnosu na osobu koja je ranije poznata policiji po svom problematičnom, provokativnom i nepredvidivom ponašanju, osoba je bila intoksicirana, nije surađivala, uznemiravala je i vrijeđala prisutne, te je uslijed nepostojanja odgovarajućih prostorija za zadržavanje, bila zadržana u za to od tužitelja određenom privremenom prostoru koji u naravi predstavlja kavez od armaturne žice, a koji prostor nije prihvatljiv niti odgovarajući za namjenu kojoj služi, te povećava vjerojatnost da bi zadržana osoba mogla sebi ili drugima nanijeti tjelesne ozljede.
7. Uhićeni je vikao da će si razbiti glavu, a kada je zainteresiranoj osobi rekao da će razbiti i njega mašući prstom prema njemu zainteresirani je bio prisiljen upotrijebiti sredstva prisile, a navedena reakcija vidljiva je iz fotografija koje prileže spisu i nadzorne snimke, pa je prilikom postupanja u cijelosti ispoštovan članak 82. stavak 1. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima koji propisuje da se sredstva prisile smiju upotrijebiti radi zaštite života ljudi i otklanjanja opasnosti ako je vjerojatno da mjerama upozorenja i naredbi neće postići cilj.
8. Predlaže sudu da izvrši uvid u spis, da pregleda nadzorne snimke, da sasluša tuženika i zainteresiranu osobu i ĐJ, mag. krim. na okolnost je li u konkretnom slučaju uporaba sredstava prisile bila u cijelosti opravdana.
9. Tuženik smatra da namjeravani disciplinski postupak protiv VJ predstavlja svojevrsni revanšizam prema njemu, jer je ukazivao na određene probleme u radu i organizaciji rada, te zbog njegove aktivnosti u svojstvu sindikalnog povjerenika tuženika, a što je vidljivo iz činjenice da je tužitelj obaviješten o uporabi sredstava prisile čak i prije medicinskog pregleda uhićenika, te nisu uzeti u obzir niti navodi uhićenika da je ozljede koje je navodno zadobio prilikom uporabe sile zapravo zadobio ranije.
10. Ukazuje na presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj U-zpz-39/22 od 6. veljače 2025., koja u usporedivom slučaju ukazuje na arbitrarno i paušalno tumačenje Zakona i Kolektivnog ugovora od strane tužitelja, a kojim se uređuje područje primjene službeničkih odnosa te policijskog postupanja.
11. Predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška tuženiku.
12. Zainteresirana osoba VJ, sindikalni povjerenik, sudu je dostavio odgovor na tužbu u kojem navodi da nije počinjena radnja koja bi dovela u sumnju počinjenje teže povrede službene dužnosti, a na koju okolnost predlaže svoje saslušanje i saslušanje svjedoka te provođenje drugih dokaza po potrebi.
13. Predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška zainteresiranoj osobi.
14. Zainteresirana osoba dostavila je sudu podnesak u kojem u bitnom ponavlja navode iz odgovora na tužbu.
15. Tužbeni zahtjev je osnovan.
16. Sud je održao usmenu i javnu raspravu u prisutnosti opunomoćenice tužitelja, opunomoćenika tuženika i zainteresirane osobe te predstavnika sindikata, a čime je strankama omogućeno da se pred sudom očituju o spornim činjeničnim i pravnim pitanjima sukladno članku 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/24).
17. Prema podacima spisa predmeta i priložene dokumentacije tužitelja, tužitelj je dokazao da je postupio sukladno članku 109. stavku 7. Zakona o državnim službenicima, te 28. siječnja 2025. zatražio suglasnost Sindikata policije Hrvatske, a koja je uskraćena dopisom od 5. veljače 2025. te je čelnik tužitelja 21. veljače 2025. zatražio od nadležnog Upravnog suda da suglasnost Sindikata nadomjesti svojom presudom, a čime je postupljeno u roku iz članka 109. stavka 7. Zakona o državnim službenicima.
18. Odredbom članka 109. stavka 1. Zakona o državnim službenicima propisano je da sindikalni povjerenik ne može zbog obavljanja sindikalne aktivnosti biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge državne službenike i namještenike.
Stavkom 2. navedenog članka Zakona propisano je da obavljanje sindikalne aktivnosti sindikalnog povjerenika ne smije utjecati na uredno obavljanje poslova na kojima radi i ne može biti razlog za nepoštivanje propisa ili neizvršavanje zakonitih naloga i uputa čelnika tijela ili nadređene osobe.
Stavkom 3. navedenog članka Zakona propisano je da se protiv sindikalnog povjerenika ne može bez suglasnosti sindikata pokrenuti postupak zbog povrede službene dužnosti.
Stavkom 4. navedenog članka Zakona propisano je da sindikalni povjerenik ne može biti udaljen iz službe bez suglasnosti sindikata, osim u slučaju iz članka 126. stavka 2. ovoga Zakona. (
Stavkom 5. navedenog članka Zakona propisano je da ako se sindikat u roku od osam dana ne izjasni o davanju suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka, smatra se da je suglasan s pokretanjem postupka zbog povrede službene dužnosti sindikalnog povjerenika.
Stavkom 6. navedenog članka Zakona propisano je da ako se sindikat u roku od 24 sata ne izjasni o davanju suglasnosti iz stavka 4. ovoga članka, smatra se da je suglasan s udaljenjem iz službe sindikalnog povjerenika.
Stavkom 7. navedenog članka Zakona propisano je da ako sindikat uskrati suglasnost iz stavaka 3. i 4. ovoga članka, čelnik tijela može u roku od 15 dana od dana dostave očitovanja sindikata zatražiti da suglasnost nadomjesti odluka nadležnog upravnog suda. Postupak pred upravnim sudom je hitan.
19. Odredbom članka 96. stavka 1. točke 2. i 3. Zakona o policiji propisano je da su teže povrede službene dužnosti nezakoniti rad ili propuštanje poduzimanja mjera i radnji na koje je službenik ovlašten radi sprječavanja nezakonitosti i zlouporaba položaja u službi ili izvan službe ili prekoračenje ovlasti u službi.
20. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, uvida u sudski spis i nakon provedene rasprave, sud je ocijenio da je zahtjev tužitelja osnovan.
21. Naime, iz prethodno citiranih odredbi Zakona o državnim službenicima, razvidno je da sindikalni povjerenik ne može zbog obavljanja sindikalne aktivnosti biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike i namještenike, ali i da obavljanje sindikalne aktivnosti sindikalnog povjerenika ne smije utjecati na uredno obavljanje poslova na kojima radi i ne može biti razlog za nepoštivanje propisa.
22. Slijedom navedenog, predmet ovoga upravnog spora je utvrđivanje postojanja pretpostavki propisanih za donošenje odluke suda kojom se nadomješta suglasnost sindikata za pokretanje postupka protiv sindikalnog povjerenika, ovdje zainteresirane osobe, a ne utvrđivanje je li zainteresirana osoba počinila povredu u odnosu na koju tužitelj namjerava pokrenuti disciplinski postupak.
23. Stoga je bilo potrebno utvrditi je li sindikalni povjerenik, a zbog obavljanja sindikalne aktivnosti pozvan na odgovornost ili doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike, te postoji li stupanj sumnje da je zainteresirana osoba VJ počinio povredu za koju se tereti.
24. Sud je utvrdio da se u predmetnom slučaju sindikalnom povjereniku, ovdje zainteresiranoj osobi, VJ, na teret stavlja ponašanje koje nije u vezi s njegovom sindikalnom aktivnošću i da zahtjevom za pokretanje postupka zbog povreda koje su istovjetno navedene i u podnesenom zahtjevu i tužbi, zainteresirana osoba VJ, nije doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike i namještenike zbog njegove sindikalne aktivnosti, a samo pitanje odgovornosti zainteresirane osobe za povredu službene dužnosti ni nije predmet ovog spora, već disciplinskog postupka.
25. Iz dokumenata koji su priloženi uz tužbu, proizlazi da propusti koji se stavljaju na teret VJ nisu učinjeni u službenom zastupanju sindikata ili članova sindikata, već se radi o eventualnim propustima u prometu.
26. Slijedom navedenog, u konkretnom slučaju postoji sumnja da je zainteresirana osoba počinila povrede službene dužnosti koje mu se stavljaju na teret, a pri tome nije dokazano da bi navedena inkriminirajuća ponašanja bila u ikakvoj direktnoj vezi sa njegovim sindikalnim aktivnostima.
27. Tužitelj je naveo razloge i priložio dokumentaciju na temelju koje se disciplinski postupak može pokrenuti i u provedbi istog VJ može svim pravnim sredstvima dokazivati da nije počinio povrede službene dužnosti koje mu se stavljaju na teret ili da one nisu izazvale nikakve ozbiljnije posljedice ili da su eventualno postojali opravdani razlozi za počinjenje istih.
28. O trošku upravnog spora sud je odlučio na temelju članka 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima kojim je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.
29. Slijedom navedenog, prema mišljenju suda, ispunjene su pretpostavke propisane odredbama članka 109. Zakona o državnim službenicima za donošenje odluke suda kojom se nadomješta suglasnost sindikata za pokretanje postupka protiv vršitelja dužnosti sindikalnog povjerenika.
30. Stoga je analognom primjenom članka 117. stavka 3. Zakona o upravnim sporovima odlučeno kao u izreci.
U Zagrebu 20. svibnja 2025.
Sutkinja:
Tamara Bogdanović, univ. spec.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
DNA:
1. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, [adresa] Zagreb, Ulica grada Vukovara 33
2. Odvjetnik Marko Krpan, putem e-kom.
3. U spis
