Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Borelli 9

Poslovni broj: P-498/2023-38

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sucu toga suda Sonji Miljak, u pravnoj stvari tužitelja pod 1) LĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2) ŠĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Karlu Suriću, odvjetniku iz Zadra, Ulica Postrojbi specijalne policije 10, protiv tuženika pod 1) VĐ iz [adresa], zastupan po punomoćnici Sanji Miličević, odvjetnici iz Zadra, Široka ulica 12 i 2) GĐ iz [adresa], kbr 11, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Šimi Tarašu, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Vukušić, Bokan i partneri iz Zadra, Ulica Stjepana Radića 8, radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 10. travnja 2025. godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja te punomoćnika tuženika pod 1) i 2) i nakon objave presude dana 20. svibnja 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„I Utvrđuje se da su tužitelji LĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ŠĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], stekli valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva nekretnina oznaka:

- k. č. br. [katastarska čestica], upisanu u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 337 m2, svaki za 1/2 dijela, te

- k. č. br. [katastarska čestica], upisanu u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 233 m2, svaki za 1/2 dijela,

a što je tuženik ad. 1. VĐ dužan priznati i trpjeti, te da tužitelji po pravomoćnosti ove presude svoje pravo vlasništva predmetnih nekretnina upišu u zemljišnoj knjizi u navedenim suvlasničkim udjelima, na svoje ime i u svoju korist, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika ad. 1., sve u roku od 15 dana.

II Utvrđuje se da su tužitelji LĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ŠĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], stekli valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva nekretnina oznaka:

- dio k. č. br. [katastarska čestica], upisanu u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 6531 m2, i to točno onog dijela koji je na Skici sudskog očevida od dana 23. srpnja 2024., izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka Ivana Marinovića, označen likom A,B,C,D,A u površini 3265 m2, svaki za ½ dijela,

- dio k. č. br. [katastarska čestica], upisanu u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 1761 m2, i to točno onog dijela koji je na Skici sudskog očevida od dana 23. srpnja 2024., izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka Ivana Marinovića, označen likom E,F,G,H,E, u površini 574 m2, svaki za ½ dijela

- dio k. č. br. [katastarska čestica], upisanu u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 1655 m2, i to točno onog dijela koji je na Skici sudskog očevida od dana 23. srpnja 2024., izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka Ivana Marinovića, označen likom A,B,C,D,A, u površini 1017 m2, svaki za ½ dijela,

a što je tuženik ad. 1. VĐ dužan priznati i trpjeti te da tužitelji, na temelju ove presude, a po njenoj pravomoćnosti, nakon provedbe parcelacije, izvrše prijenos prava vlasništva na predmetnoj nekretnini na svoje ime i u navedenim suvlasničkim udjelima, uz istovremeni upis brisanja tog prava na predmetnim nekretninama s imena tuženika ad. 1., sve u roku od 15 dana.

III Utvrđuje se da su tužitelji LĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ŠĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], stekli valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva nekretnina oznaka:

- k. č. br. [katastarska čestica], upisanu u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 342 m2, svaki za 1/2 dijela,

- k. č. br. [katastarska čestica], upisanu u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 684 m2, svaki za 1/2 dijela,

- k. č. br. [katastarska čestica], upisanu u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 1110 m2, svaki za 1/2 dijela,

- k. č. br. [katastarska čestica], upisanu u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 365 m2, svaki za 1/2 dijela,

- k. č. br. [katastarska čestica], upisanu u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 336 m2, svaki za 1/2 dijela,

- k. č. br. [katastarska čestica], upisanu u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 68 m2, svaki za 1/2 dijela,

- k. č. br. [katastarska čestica], upisanu u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 224 m2, svaki za 1/2 dijela,

- k. č. br. [katastarska čestica], upisanu u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 272 m2, svaki za 1/2 dijela,

a što je tuženik ad. 2. GĐ dužan priznati i trpjeti, te da tužitelji po pravomoćnosti ove presude svoje pravo vlasništva predmetnih nekretnina upišu u zemljišnoj knjizi u navedenim suvlasničkim udjelima, na svoje ime i u svoju korist, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika ad. 2., sve u roku od 15 dana.

IV Utvrđuje se da su tužitelji LĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ŠĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], stekli valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva nekretnina oznaka:

- dio k. č. br. [katastarska čestica], upisanu u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 733 m2, i to točno onog dijela koji je na Skici sudskog očevida od dana 23. srpnja 2024., izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka Ivana Marinovića, označen likom A,B,C,D,E,A u površini 366 m2, svaki za ½ dijela,

- dio k. č. br. [katastarska čestica], upisanu u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 14075 m2, i to točno onog dijela koji je na Skici sudskog očevida od dana 23. srpnja 2024., izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka Ivana Marinovića, označen likom A,B,C,D,E,F,G,A, u površini 2294 m2, svaki za ½ dijela,

- dio k. č. br. [katastarska čestica], upisanu u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 2442 m2, i to točno onog dijela koji je na Skici sudskog očevida od dana 23. srpnja 2024., izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka Ivana Marinovića, označen likom H,I,J,K,H, u površini 1607 m2, svaki za ½ dijela, a što je tuženik ad. 2. GĐ dužan priznati i trpjeti te da tužitelji, na temelju ove presude, a po njenoj pravomoćnosti, nakon provedbe parcelacije, izvrše prijenos prava vlasništva na predmetnoj nekretnini na svoje ime i svaki za ½ dijela, uz istovremeni upis brisanja tog prava na predmetnoj nekretnini s imena tuženika, sve u roku od 15 dana.

V Utvrđuje se da su tužitelji LĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ŠĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], stekli valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva, svaki za ½ dijela, nekretnina oznaka:

- k. č. br. [katastarska čestica], upisanu u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 1082 m2, i to točno onog dijela koji je na Skici sudskog očevida od dana 23. srpnja 2024., izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka Ivana Marinovića, označen likom I,J,K,L,I, u površini 880 m2,

- k. č. br. [katastarska čestica], upisanu u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 3299 m2, i to točno onog dijela koji je na Skici sudskog očevida od dana 23. srpnja 2024., izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka Ivana Marinovića, označen likom A,B,C,D,E,F,G,H,A u površini 533 m2, te su tuženici dužni priznati i trpjeti te da tužitelji, na temelju ove presude, a po njenoj pravomoćnosti, nakon provedbe parcelacije, izvrše prijenos prava vlasništva na predmetnim nekretninama na svoje ime i svaki za ½ dijela, uz istovremeni upis brisanja tog prava na predmetnoj nekretnini s imena tuženika, sve u roku od 15 dana“.

II Nalaže se tužiteljima da naknade tuženiku pod 1) iznos od 4.803,90 EUR, a tuženiku pod 2) iznos od 4.366,40 EUR u roku od 15 dana sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate dok se u preostalom dijelu preko dosuđenog, a do zatraženog iznosa odbijaju tuženici pod 1) i pod 2) sa svojim zahtjevima za naknadom troška kao neosnovanim.

Obrazloženje

1. Tužitelji ističu kako je temeljem diobe ostavštine pok. BĐ sačinjene dana 20.09.1959. u [adresa] (dalje u tekstu: Dioba) između braće AĐ, ČĐ, sestre ZĐ i nevjeste OĐ ud. SĐ, te OĐ da je stekla pravo vlasništva na nekretninama označenim kao: 1. Vrtal kod kuće, južni dio 19m širine u zapadnom kraju,

2. Južna Ručica, srednji dio do puta, širine 6,50m,

3. Zmorašnja Ručica, Zmorašnji kraj od Pračjaka na Zmorac, jedno stablo bajama i vrtal pod Buhinih u cijelosti,

4. U L, južni dio,

5. Bori, zapadni dio, dva stabla maslina, sjeverni kut,

6. Rake, burnji dio sa 4 stabla maslina i sva cireta na buru,

7. Tuča, šuma, južni dio, u donjem kraju širine 12 m,

8. Kazale južne, južni dio, 5 stabala maslina, šuma ozgor 7 m, zapadni kraj i zapadne Kazale u cijelosti,

9. Dočić, južni dio, podanak i mlade masline, 15 stabala maslina i u Babinoj ogradi 4 stabla maslina i šuma burnja ograda, zapadni dio,

10. Za Bočac, do mora 3 stabla maslina, do borov 2 stabla maslina i šuma bori južni dio, na burnji kraj 6,70 m, a na zapadni kraj 9,30m,

11. Progon, burnji dio puta 7 stabala maslina,

12. Pod Slotinjak, zapadni dio 5 stabala maslina,

13. Jezero Velo, sa sjuga laza južni komad, južni dio 5 redova trsja,

14. Jezero Velo, zmorašnji komad, južni dio 14m u burnjem kraju, kućica, voda i kamenica zajedničko

15. Velo Jezero Blato, zapadni dio, u zapadnom kraju 12m a u južnjem 10,50 m širine

16. Velo Jezero, pod Rica vrh u vinogradu, sjeverni dio 215 trsov i u ledini srednji dio, u zapadnom kraju 18,00m širine,

17. Srednje polje, zapadni komad, zapadni dio, burnji kraj 8m, a zapadni kraj 6m širine,

18. Srednje polje, južni komad, zapadni dio, zapadni kraj 5,50m širine i cesta do nje, zapadni kraj 10,70m širine, voda, kamenica zajedničko,

19. Starine, zapadni dio s 3 stabla smokava i zmorašnja strana, zapadni dio, 20. Draga, 3 burnja tramezala i južni dio u podanku,

21. Zmorašnji kraj, burnji dio podanak,

22. Lašci zmorašnji, srednji dio 12 stabala maslina i u Lašci južnji, zmorašnji dio sa 6 stabala maslina,

23. Lašci šuma, zapadna, srednji dio, u južnjem kraju 20m širine, a u zapadnom kraju 12m širine,

24. Krknata zmorašnja, na val, 7 stabala maslina,

25. Krknata južnja, zapadni dio sa 7 stabala maslina,

26. Krknata, ledina južnja u cijelosti.

OĐ da je preminula **.**.2006., a istu da su temeljem Rješenja o nasljeđivanju po javnom bilježniku Miri Rubić iz Splita, pod posl. br. O-111/07, UPP/OS-39/07 od 28.05.2007., te dopunskog Rješenja o nasljeđivanju po javnom bilježniku Miri Rubić iz Splita, pod posl. br. O-111/07, UPP/OS-39/07 od 14.01.2009. naslijedili upravo tužitelji i to svaki za ½ dijela. Nekretnina u zemljišnoj knjizi označena kao čest. zem. [katastarska čestica], zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], diobom da je pod točkom 20. pripadnost udove OĐ, označena kao „zmorašnji kraj, burnji dio podanak“, te istoj da je imala pripasti za cijelo u vlasništvo. Nekretnina u zemljišnoj knjizi označena kao čest. zem. [katastarska čestica], zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], diobom da je pod točkom 1. pripadnost udove OĐ, označena kao „vrtal kod kuće“ južni dio 19m širine u zapadnom kraju, te istoj da je imala pripasti u vlasništvo za cijelo. Nekretnina u zemljišnoj knjizi označena kao čest. zem. [katastarska čestica], zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], također da je diobom pod točkom 1. pripadnost udove OĐ, označena kao „vrtal kod kuće“ južni dio 19m širine u zapadnom kraju, te istoj da je imala pripasti u vlasništvo za cijelo. Nekretnina u zemljišnoj knjizi označena kao čest. zem. [katastarska čestica], zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], diobom da je pod točkom 3. pripadnost udove OĐ, označena kao „zmorašnja Ručica“ zmorašnji kraj od Pračjaka na zmorac, jedno stablo bajama i „vrtal kod Buhinih“ u cijelosti, te istoj da je imala pripasti u vlasništvo za cijelo. Nekretnina u zemljišnoj knjizi označena kao čest. zem. [katastarska čestica], zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], diobom da je pod točkom 3. pripadnost udove OĐ, označena kao „zmorašnja Ručica“ zmorašnji kraj od Pračjaka na zmorac, jedno stablo bajama i „vrtal kod Buhinih“ u cijelosti, te istoj da je imala pripasti u vlasništvo za cijelo. Nekretnina u zemljišnoj knjizi označena kao čest. zem. [katastarska čestica], zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], diobom da je pod točkom 2. pripadnost udove OĐ, označena kao „južna Ručica“ srednji dio do puta, širine 6,50m, te istoj da je imala pripasti u vlasništvo za cijelo. Nekretnina u zemljišnoj knjizi označena kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], diobom da su pod točkom 19. pripadnost udove OĐ, označene kao „Starine“ zapadni dio sa 3 stabla smokava i zmorašnja starina, zapadni dio, te istoj da su imale pripasti u vlasništvo za cijelo. Nekretnina u zemljišnoj knjizi označena kao čest. zem. [katastarska čestica], zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], diobom da je pod točkom 24. pripadnost udove OĐ, označena kao „Krknata“ (odnosno ista oznaka „Krknata“ koja da predstavlja dio čest. zem. [katastarska čestica], zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]). Nekretnina u zemljišnoj knjizi označena kao čest. zem. [katastarska čestica], zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], diobom da je pod točkom 25. pripadnost udove OĐ, označena kao „Krknata južna, zapadni dio“ (odnosno oznaka „Krknata južna, zapadni dio“ koja da predstavlja polovicu čest. zem. [katastarska čestica], zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]). Nekretnina u zemljišnoj knjizi označena kao čest. zem. [katastarska čestica], zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], diobom da je pod točkom 11. pripadnost udove OĐ, označena kao „Progon“ burnji dio do puta, 7 stabala maslina (odnosno ista oznaka da predstavlja polovicu čest. zem. [katastarska čestica], zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]). Nekretnine u zemljišnoj knjizi označene kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], diobom da su pod točkom 17. i 18. pripadnost udove OĐ, označene kao „srednje polje“ zapadni komad, zapadni dio, burnji kraj 8m, a zapadni kraj 6m širine, te srednje polje, južni komad zapadni dio, zapadni kraj 5,50m širine i creta do nje, zapadni kraj 10,70m širine, voda, kamenica zajedničko (odnosno iste oznake da predstavljaju po polovicu nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica], zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]). Nekretnine u zemljišnoj knjizi označene kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], diobom da su pod točkom 1. pripadnost udove OĐ, označene kao „Kazale južne“ kazale južne, južni dio 5 stabala maslina, šuma ozgor 7m, zapadni kraj i zapadne kazale u cijelosti. Nekretnine u zemljišnoj knjizi označene kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], diobom da su pod točkom 10. pripadnost udove OĐ, označene kao „Za Bočac“ do mora 3 stabla maslina, do borov 2 stabla maslina i šuma bori južni dio, na burnji kraj 6,70m a na zapadni kraj 9,30m širine, te istoj da su imale pripasti u vlasništvo u cijelosti. Nekretnine u zemljišnoj knjizi označene kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], diobom da su pod točkom 13. i 14. pripadnost udove OĐ, označene kao „Jezero velo“ sa zjuga laza južni komad, južni dio 5 redova trsja i Jezero velo, zmorašnji komad, južni dio 14m u burnjem kraju, kućica, voda i kamenica zajedničko (odnosno iste oznake da predstavljaju polovicu nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]). Tužitelji da su na konačan i precizan način definirali i identificirali nekretnine koje da im na temelju naprijed navedene diobe imaju pripasti kao nasljednicima pok. OĐ ud. SĐ, tek po okončanju postupka koji se vodio pred naslovnim sudom pod brojem Z-4141/10, a sve uz pomoć povjerenika Područnog ureda za katastar i FĐ i njezinog sina JĐ kao nasljednika sudionika predmetne diobe, pok. ČĐ, a na temelju detaljne analize katastarskih mapa, te usporedbom oznaka nove i stare izmjere za katastarsku općinu [katastarska općina]. Slijedom navedenog, da je evidentno kako tuženici, kao tabularni vlasnici za cijelo predmetnih nekretnina, nisu mogli zakonito steći pravo vlasništva istih u dijelu koji je na temelju predmetne diobe imaju pripasti prednici tužitelja pok. OĐ, ud. SĐ, jer ni u kojem trenutku da nije egzistirao pravni osnov takvog stjecanja. Naime, pravo suvlasništva, odnosno vlasništva predmetnih nekretnina pok. OĐ ud. SĐ, kao i njezinih pravnih sljednika, da je ostalo zanijekano i neuknjiženo uslijed beskrupuloznog šikaniranja od strane drugih sudionika navedene Diobe, prvenstveno AĐ pok. BĐ i njegovog sljednika – tuženika ad.1 koji da su istim nekretninama mala fides raspolagali unatoč znanju kako nisu ovlaštenici prava kojima raspolažu, odnosno unatoč znanju da pravo vlasništva/suvlasništva istih nekretnina pripada prednici tužitelja, odnosno tužiteljima. Ukoliko postoji sumnja o veličini suvlasničkih udjela, da se smatra da su oni jednaki, a kako navedena dioba u odnosu na pojedine nekretnine ne daje koncizan odgovor na pitanje koliki bi suvlasnički dio predmetne nekretnine stekli pojedini sudionici Diobe, to da je opravdano smatrati da bi suvlasnički dijelovi istih nekretnina imali biti jednaki. Obzirom da tuženici, odnosno njegovi pravni prednici nisu s pok. OĐ, niti njenim sljednicima zaključili ikakav pravni posao kojim bi causa bila stjecanje suvlasničkog dijela/vlasništva pok. OĐ, a niti su isti spram suvlasničkog dijela/vlasništva pok. OĐ imali potrebnu kvalitetu posjeda da vlasništvo istog steknu dosjelošću, to ponovo da ističu kako tuženici, odnosno njihovi pravni prednici nisu ni na koji način mogli valjano steći suvlasnički dio, odnosno vlasništvo nekretnina, koje su pripale pok. OĐ, sukladno predmetnoj Diobi i citiranoj zakonskoj presumpciji. S obzirom na naprijed navedeno, predlaže se prihvatiti tužbeni zahtjev.

2. U odgovoru na tužbu tuženik pod 1) VĐ navodi da se u potpunosti protivi tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu kao neosnovanom. Navodi tužitelja iz toč.I. i III. povjesnice tužbe da nisu sporni, međutim, svi ostali navodi iz povjesnice tužbe, kao i postavljeni tužbeni zahtjev, da su neosnovani i netočni. Diobeni ugovor zv. „Dioba ostavštine pok. BĐ“ da je sačinjen 20. rujna 1959. u [adresa], na koji da se pozivaju tužitelji, zapravo da predstavlja samo pokušaj diobe između nasljednika pok. BĐ, koja dioba da nikad nije realizirana. Samim uvidom u spomenutu „Diobu ostavštine“ da je jasno da ista nije prihvaćena od strane svih nasljednika pok. BĐ, pa tako da isti prijedlog diobe nije potpisan od strane ZĐ rođ. BĐ, niti od strane majke, odnosno svekrve OĐ ud. BĐ. Prema tome, spomenuta „dioba ostavštine“ da ne predstavlja valjani pravni temelj na kojem bi tužitelji mogli temeljiti svoje pravo suvlasništva na nekretninama koje da su u tom pokušaju diobe „pripale“ njihovu pravnu prednicu OĐ. SĐ. Međutim, bez obzira na navedene formalne nedostatke „diobe ostavštine“ da je činjenica da ta dioba nikad nije realizirana u naravi, već diobenici da su izvršili usmenu diobu potpuno drugačijeg sadržaja, a prema kojoj diobi da je izvršena i promjena upisa posjeda u katastarskoj evidenciji, prema kojoj da je prilikom osnivanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] i izvršen upis prava vlasništva na imena tuženika. Pravna prednica tužitelja da nije u stvarnoj i realiziranoj diobi dobila nekretnine navedene u postavljenom tužbenom zahtjevu, a koju činjenicu posredno da potvrđuju i tužitelji kada u toč. IV. povjesnice tužbe ističu kako su identificirali nekretnine koje im pripadaju po diobi „…uz pomoć povjerenika Područnog ureda za katastar i FĐ i njenog sina JĐ kao nasljednika sudionika predmetne diobe pok. ČĐ, a na temelju detaljne analize katastarskih mapa…“. Pored toga, tužitelji da su zatražili raspored naknadno pronađene imovine iza smrti pok. OĐ pok. Š temeljeći svoj zahtjev na spornoj „diobi ostavštine“, a što da znači da u vrijeme provođenja ostavinske rasprave iza smrti njihove majke 2006., tužiteljima uopće da nije bilo poznato da bi njihova majka imala bilo kakve nekretnine na području k. o. [katastarska općina]. Isto tako, tuženik pod 2) da ukazuje da priložena nadopuna ostavinskog rješenja posl. br. O-111/07, s opisanim sadržajem tzv. naknadno pronađene imovine kao ostavinske mase sukladno „diobi ostavštine“, da je ishođena po izričitom zahtjevu nasljednika, ovdje tužitelja, pri čemu da su nasljednici „…javnog bilježnika oslobodili bilo kakve odgovornosti glede tako utvrđene ostavinske mase, preuzimajući na sebe sav rizik i odgovornost s tim u svezi…“, a kako je to navedeno u obrazloženju priloženog rješenja. Također, tužitelji ne samo da napamet određuju oznake nekretnina u odnosu na koje traže utvrđenje prava vlasništva, nego čak i suvlasnički dio na tim nekretninama da određuju napamet, a što da je potpuno neutemeljeno. S obzirom na navedeno, tuženik pod 2) predlaže da sud u cijelosti odbije tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.

3. U odgovoru na tužbu ranije tuženik pod 1) RĐ i tuženik pod 2) GĐ (ranije tuženik pod 3) navode da su točni navodi tužitelja iz toč.I. predmetne tužbe u kojoj se opisuje postupak osnivanja zemljišnih knjiga za k. o. [katastarska općina]. Isto tako da je točno da su predlagatelji, ovdje tužitelji, izjavili prigovor protiv prava vlasništva predloženika, ovdje tuženika, te povodom istog da se vodio postupak pred naslovnim sudom pod posl. br. Z-4141/10, u kojem postupku da je prigovor tužitelja odbijen kao neosnovan. Također, u odnosu na toč.II. tužbe a u kojoj tužitelji navode kako bi predmetne nekretnine stekla OĐ i to diobom ostavštine pok. BĐ od 20. rujna 1959., ovi tuženici tu činjenicu niti da ne spore. Ovi tuženici također da ne spore da je dana 14. siječnja 2009. doneseno dopunsko Rješenje o nasljeđivanju iza pok. OĐ, posl. br. O-111/07, a sukladno kojem Rješenju da bi tužitelji, kao naknadno pronađenu imovinu, naslijedili nekretnine koje su predmetom ovog postupka. Međutim, tuženici da ističu da nekretnine koje su raspoređene navedenim Rješenjem o nasljeđivanju da su vlasništvo ovih tuženika, a što da je evidentno u zemljišnim knjigama. Obzirom na tu činjenicu, istim nekretninama da se nije moglo raspolagati u ostavinskom postupku iza pok. OĐ. Sukladno navedenom, ovi tuženici da smatraju i tvrde da im pripada pravo vlasništva na nekretninama koje su predmet ovog postupka, te iz tog razloga da se smatra nepotrebnim očitovati o uspoređenju čestica zemlje, kako je to navedeno u toč.IV. predmetne tužbe, kao i o suvlasničkim dijelovima tužitelja, a kako su isti određeni u dopunskom Rješenju o nasljeđivanju. U odnosu na toč.V. predmetne tužbe ovi tuženici da ističu kako tužitelji pogrešno navode da tuženici nisu mogli zakonito steći pravo vlasništva na ovim nekretninama, upravo suprotno, tuženici da su stvarni vlasnici predmetnih nekretnina, a kako je to i utvrđeno u prethodnom postupku po prigovoru tužitelja. Naime, OĐ, prednica tužitelja da nije bila vlasnica predmetnih nekretnina iz razloga što da se u cijelosti odrekla imovine koja bi joj imala pripasti po diobi ostavštine pok. BĐ, i to u korist AĐ, brata pok. supruga, a prednika tuženika i to iz razloga da bi mogla primati dječji doplatak, koji u to vrijeme da nije bila u mogućnosti primati ukoliko bi imala zemlje u svom vlasništvu. U prilog navedenom da ide i činjenica da je Marija Morović 1971. u katastru izostavljena iz evidencije posjednika na predmetnim nekretninama, a to da se ističe još za njena života, čemu da se nije protivila, a što da nedvojbeno ukazuje na to da predmetne nekretnine nije smatrala svojim vlasništvom. Također, od značaja da je i činjenica da su predmetne nekretnine i to od smrti BĐ, u posjedu držali i koristili isključivo prednici tuženika, a naknadno tuženici kao što to čine i danas. Slijedom navedenog predlažu da sud odbije tužbeni zahtjev.

4. U ovoj pravnoj stvari donesena je presuda dana 29. ožujka 2022. broj: P-435/2012 koja je presudom i rješenjem broj: Gž-682/2022 ŽS u Varaždinu od dana 25. kolovoza 2022. preinačena i djelomično ukinuta te je predmet vraćen ovom sudu na ponovno suđenje i odlučivanje o eventualno kumulirajućem tužbenom zahtjevu tužitelja. Potom prvostupanjski sud donosi presudu broj: P-1712/2022 od dana 29. prosinca 2022. koja je rješenjem ŽS u Varaždinu broj: Gž-131/2023 ukinuta i predmet je vraćen na ponovno suđenje.

5. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u „diobu ostavštine pok. BĐ“ (l.s. 7-10), rješenje o nasljeđivanju O-111/07 (l.s. 11-12), rješenje 0d 14. siječnja 2009. (l.s. 13-14), posjedovne listove broj: 199 i 120 za k. o. [katastarska općina] s mapalnim prikazom (l.s. 15-26), izjave (l.s. 27-28, 51, 69, 79, 87), povijest posjedovanja (l.s. 42), potvrdu HZMO Split (l.s. 70-71), saslušani su svjedoci IĐ, EĐ, JĐ (l.s. 84- 86), saslušani su svjedoci KĐ, UĐ (l.s. 90-92), saslušana je svjedokinja CĐ (l.s. 97-98), isprave „zamjena zemljišta“ (l.s. 109, 266-269), zk izvadak (l.s. 110-111), saslušan je svjedok JĐ (l.s. 120-121), održan je očevid dana 30. travnja 2021. na [adresa] (l.s. 132-135), skicu sudskog očevida TĐ (l.s. 139-146), saslušana je tužiteljica MĐ i tužitelj LĐ (l.s. 151 i 153) i tuženici VĐ i GĐ (l.s. 154-162), rješenje broj: Z-4493/10 (l.s. 270), zapisnik broj: Z-6979/2006/1269, /200 i /198 (l.s. 271-274, 261-263), darovni ugovor s podacima iz katastarskog operata (l.s. 275-288), ugovor o dosmrtnom uzdržavanju (l.s. 289), održan je očevid dana 23. srpnja 2024. na [adresa] i [adresa] (l.s. 425-428), skicu sudskog očevida (l.s. 442-452), nalaz i mišljenje vještaka geodeta s fotografijama (l.s. 452-482), saslušan je vještak Ivan Marinović (l.s. 508) i u spise ovoga suda broj: P-434/2012 i Z- 12937/11.

6. Tužbeni zahtjev tužitelja pod 1) i pod 2) nije osnovan.

7. Predmet spora u ovoj fazi postupka zahtjev je tužitelja da se utvrdi kako su stekli valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva nekretnina označenih i opisanih u izreci presude svaki za ½ dijela s tim da su određene nekretnine utužene za cijelo, a određene - u točno određenim realnim dijelovima prema skici sudskog vještaka.

8. Između stranaka nije sporna autentičnost isprave „Dioba ostavštine pk. BĐ“ (u nastavku: diobena isprava) kao ni da prednica tužitelja OĐ nikad nije stupila u posjed predmetnih nekretnina, već su to bili prednici tuženika koji su ih obrađivali.

9. Za pojasniti pok. BĐ imao je sinove AĐ, ČĐ i SĐ te kćer ZĐ. Tužitelji su nasljednici OĐ koja je bila žena SĐ, a koji je umro prije sastavljanja diobene isprave pa je ona sudjelovala umjesto njega kao njegova žena i nasljednica. Tuženici pod 1) i 2) VĐ i GĐ nasljednici su RĐ koji je bio od AĐ sin.

10. Sporno je da li je dioba između prednika stranaka valjana odnosno da li proizvodi pravne učinke, kako to tvrde tužitelji, ističući da se OĐ nikada nije odrekla dijela dobivenog u diobi, a što tuženici osporavaju i tvrde da se ista odrekla svojega dijela radi dječjeg doplatka. Sporno je i što je ista potpisana od strane ĆĐ u njezino ime, a ne prileži punomoć uz diobenu ispravu. Također je sporno to što diobenu ispravu nije potpisala ZĐ, što da diobu čini nevaljanom kako ističu tuženici. Prijeporno je i što je točno OĐ dobila u diobi jer su u diobenoj ispravi nekretnine navedene po nazivima i opisno, a nakon nove izmjere za k. o. [katastarska općina] izmijenjene su površine i oblik nekretnina.

11. Iz isprave nazvane „Dioba ostavštine pk. BĐ“ slijedi da su se dijelili AĐ, ČĐ te OĐ za koju u potpisu stoji ĆĐ (brat od OĐ). Predmet diobe su nekretnine koje su navedene opisno pod rednim brojevima pa tako npr. OĐ pripada „1. Vrtal kod kuće južni dio 19 metara širine u zapadnom kraju“ itd.. Niti jedna nekretnina nije navedena po katastarskom broju.

12. Sud je održao očevid na licu mjesta dana 30. travnja 2021. uz sudjelovanje vještaka geodeta TĐ i identificirao predmet spora prema kazivanjima tužitelja.

12.a. U ponovljenom postupku sukladno uputi višeg suda izveden je dokaz obnovom geodetskog vještačenja.

Iz nalaza i mišljenja drugog ovlaštenog sudskog vještaka Ivana Marinovića slijedi da je izvršenja identifikacija pokazanih nekretnina dana 14. listopada 2024. koje su označene kao: 6647, 6658,, 6782, 6395, 7734, 7775, 8737, 8740, 5281, 5496, 8153, 8154, 6158, 6160, 5397, 5406, 5419, sve k. o. [katastarska općina].

Vještak je dao uspoređenje stare i nove izmjere prema uputi suda.

12.b. S obzirom na prigovore stranaka vještak Marinović saslušan je glavnoj raspravi dana 10. ožujka 2025. godine te je u cijelosti ostao kod nalaza i mišljenja ističući da je sačinio nalaz i mišljenje sukladno uputi suda i pokazivanju tužitelja nekretnina na terenu.

13. Iz zk. izvadaka slijedi da su tuženici upisani zemljišnoknjižni suvlasnici s čime je utvrđena njihova pasivna legitimacija u ovoj pravnoj stvari.

14. Iz preslike dopisa Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Split od 7. veljače 2017. slijedi da je pok. SĐ primao stalni dodatak za djecu MĐ i ŽĐ, po smrti Radoslava Morovića 1956., od 1. svibnja 1956. pravo na dodatak za djecu da je priznat njegovoj udovici OĐ i ista je koristila pravo na dodatak za djecu GĐ i LĐ. Iz preslike priložene izjave OĐ od 26. ožujka 1969. razvidno je da je radi ostvarivanja dodatka na djecu za 1969. godinu istom izjavila da nije došlo do promjene u broju članova domaćinstva, visine ranije prijavljenih prihoda i novih prihoda domaćinstva i da nitko od članova domaćinstva nije suvlasnik ili sunasljednik zemljišta ili vlasnik ili suvlasnik zgrade, odnosno stana.

15. Na okolnost utvrđivanja da li se OĐ odrekla nekretnina dobivenih u diobi sud je u dokaznom postupku saslušao svjedoke.

Pa tako svjedok KĐ tvrdi da se OĐ nije odrekla svog dijela, dapače, ista je inzistirala na svom dijelu zemlje iza pokojnog BĐ, a zemlju su radili AĐ i ČĐ. Kako je vrijeme protjecalo, zemlje su se sve manje radile svugdje u selu, pa tako i kod njih. OĐ htjela je doći u [adresa] što joj je bilo onemogućeno i bilo je svađe između OĐ, AĐ i ČĐ. Svi su u selu znali da je OĐ tražila svoj dio. Ne zna zemlju pok. BĐ.

16. Svjedok UĐ ne zna kako je pok. BĐ podijelio svoju imovinu, OĐ je sa suprugom SĐ otišla u Split i više se nije vraćala u [adresa]. Pretpostavlja da se odrekla imovine radi dječjeg doplatka. Nije mu poznato da je OĐ bila u sukobu s AĐ oko imovine.

17. Svjedok JĐ osporio je vjerodostojnost potpisa njegovog oca ČĐ na diobenoj ispravi i istaknuo da je izvršena zamjena dijela zemljišta između RĐ i ČĐ o čemu ima usmenih saznanja i da su zamijenjene i zemlje koje je OĐ dobila u diobi. Nije čuo da bi se OĐ odrekla nekretnina koje je dobila u diobi.

18. Svjedokinja CĐ nema saznanja o predmetu spora pa sud njezin iskaz nije posebno cijenio.

19. Svjedokinja IĐ rođena 1942. u bitnom je posvjedočila da je pok. BĐ umro još dok je bila dijete, ali da je poznavala njegovu djecu - sinove AĐ, ČĐ i V, te isti da je imao kćerku ZĐ. Zna da su se njegovi sinovi podijelili a kćerka ZĐ iza smrti pok. BĐ da nije dobila svoj dio. Isto tako, AĐ i ČĐ koji su ostali u [adresa], da su se podijelili na terenu, a za sina V, koji je živio u [adresa], ne zna je li se on dijelio. Ističe da je vidjela da su AĐ i ČĐ obrađivali zemlju iza pok. BĐ, u [adresa] jednom ili dvaput da je vidjela OĐ, obzirom da je ona (svjedokinja) povremeno boravila u [adresa]. S OĐ u [adresa] da nije viđala njenu djecu. Od AĐ i ČĐ da je čula da se OĐ odrekla svog djela u njihovu korist da bi ostvarila pravo na dječji doplatak, no ne zna da li su OĐ, AĐ i ČĐ sastavljali ikakvu pisanu izjavu oko njenog odreknuća. OĐ da je bila u dobrim odnosima s AĐ i ČĐ kada bi dolazila u [adresa].

20. Svjedokinja EĐ, rođ. 1949. svjedoči da je njena majka ZĐ bila sestra HĐ (majka RĐ, supruga AĐ). Nikad da nije vidjela OĐ da bi dolazila u [adresa], niti je ikada viđala djecu od OĐ da bi dolazili doli. Nije joj poznato da bi bilo nekakvog sukoba između OĐ i AĐ i ČĐ. Također ne zna kako su se djeca pok. BĐ, odnosno njenog djeda dijelila, ali tu zemlju da su nastavili raditi AĐ i njegova supruga. Jedan dio da su dali njenoj majci, a radi se o zemlji koja je nekad bila vlasništvo njenog djeda BĐ. Od RĐ, sina pok. AĐ, da je čula da se OĐ odrekla svog dijela u korist AĐ radi dječjeg doplatka, ali ne zna da li je sastavljena pisana izjava u vezi tog odreknuća.

21. Ovaj sud naglašava da iz diobene isprave jasno proizlazi da nisu obuhvaćeni svi zakonski nasljednici iza pok. BĐ jer kćer ZĐ nije potpisnica ugovora. Motrište je suda da dioba ostavine iza pok. BĐ od 20.9.1959. po svom sadržaju ne može biti dioba iz pravnog pravila paragrafa 846. Općeg građanskog zakonika, a koja pravna pravila su se primjenjivala temeljem čl. 4. Zakona o nevažnosti pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941. godine za vrijeme neprijateljske okupacije (Službeni list FNRJ br. 86/46 – u nastavku OGZ).

21.a. Naime, paragraf 846. OGZ propisuje da se o učinjenoj diobi imaju napraviti isprave. Dionik kakve stvari nepokretne zadobiva stvarno pravo na svoj dio onda, tek kad je upisana u javne knjige isprava napravljena vrhu te diobe (& 436). Nadalje, paragraf 432. OGZ propisuje da se naročito kod stjecanja ugovorom u tu svrhu mora se o poslu stjecanja sastaviti ovjerena isprava u formi propisanoj za važenje posla ili javna isprava.

Konačno, paragraf 425. OGZ propisuje da sam naslov ne daje još nikakve vlasnosti. Izvan slučajeva naznačenih u zakonu, vlasnost i uopće sva prava stvarna mogu se samo steći, kada se po zakonu predadu i prime.

21.b. Dakle, posljednji paragraf omogućuje stjecanje valjane pravne osnove za stjecanje prava vlasništva na nekretninama i bez uknjižbe, ali mora doći do predaje – stupanja u posjed nekretnine.

22. Svi saslušani svjedoci u ovoj pravnoj stvari bili su suglasni u samo jednoj činjenici, a to je da OĐ nikada nije stupila u posjed predmetnih nekretnina dobivenih u diobi i da je njezinu zemlju obrađivao AĐ, moguće i G, a poslije njihovi nasljednici dok je ona živjela u [adresa] s obitelji.

23. Sporna činjenica da li se OĐ odrekla zemlje u korist AĐ ili nije, nije od značaja za donošenje zakonite odluke (pa sud nije posebno cijenio svjedočke iskaze na ovu okolnost). Ovo stoga kada se uzmu u obzir pravna pravila OGZ prema kojima na temelju ovako sastavljene isprave (nije potpisana od svih suvlasnika niti je ovjerena) nije dopušteno stjecati prava, a posebno s obzirom na nedvojbeno utvrđenu činjenicu da OĐ nikada nije stupila u posjed predmetnih nekretnina s čime se nije ispunila ključna pretpostavka iz paragrafa 425 OGZ. Nastavno, na temelju diobene isprave OĐ nije stekla valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva pa je trebalo odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

24. Podredno se ističe da je OĐ primala dječji doplatak za djecu još od 1956., a uvjeti za dobivanje dječjeg doplatka su onda bili da nema nekretnina u svom vlasništvu, što je nesporna činjenica, koju je ona i potvrdila svojim potpisom 1969. godine.

Sud prihvaća pravno stajalište višeg suda koje djeluje snagom svoje uvjerljivosti, a izraženo je u odluci ŽS u Varaždinu broj: Gž Zk- 16/2023-2:

„Dakle, riječ je o izjavi samog predlagatelja, ali predlagatelj u toj izjavi sam navodi da se njegov otac odrekao prava na nasljedstvo iza svojih roditelja zbog zadržavanja prava na socijalnu pomoć odnosno dječji doplatak, pa navedena činjenica upućuje na to da predlagatelj nije učinio vjerojatnim da mu pripada pravo vlasništva na predmetnim nekretninama. Otac predlagatelja se odrekao nasljedstva na tim nekretninama da bi ostvario druga socijalna prava (dječji doplatak), pa se ne može smatrati njegov otac nasljednikom na tim nekretninama, a samim tim niti predlagatelj kao nasljednik iza svog oca“.

24.a. Ovaj sud je stava da sama činjenica primanja dječjeg doplatka upućuje na siguran zaključak da se prednica tužitelja odrekla nekretnina dobivenih u diobi, a nitko ne može prenijeti na drugoga više prava nego što ga sam ima.

Omogućavanjem fizičkim osobama da izigravaju pravne propise na način da se npr. ne upišu u zemljišne knjige i katastar zbog dječjeg doplatka, a realno imaju nekretnina u svom vlasništvu u suprotnosti je s prisilnim propisima i propisima javnog morala koje sud neće uvažiti (čl. 3. st. 3. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj:

53/1991, 91/1992, 112/1999, 117/2003, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023 - dalje: ZPP).

Slijedom iznijetoga, a s obzirom da činjenica primanja dječjeg doplatka tužiteljima kao najužoj rodbini nije mogla ostati nepoznata sud drži da je i samo podnošenje ovakve tužbe u suprotnosti s propisima javnog morala.

Bez obzira što se OĐ nije pisano odrekla nekretnina dobivenih u diobi sud je motrišta da je isto učinila konkludentnim radnjama – primanjem dječjeg doplatka i potpisivanjem izjave iz 1969. da nema nekretnina u svome vlasništvu.

25. Konačno, teret dokazivanja u ovoj pravnoj stvari je na tužiteljima. Vještak Ivan Marinović decidirano je rekao da je identifikaciju utuženih realnih dijelova parcela izvršio isključivo prema kazivanju tužitelja i rukovodeći se starim katastarskim nazivima nekretnina. Na očevidu je utvrđeno da na ovim nekretninama ne postoje međašni znaci koji bi upućivali na fizičku diobu. Također tužitelji nisu uspjeli dokazati da pokazane nekretnine odgovaraju opisanim realnim dijelovima nekretnina iz diobene isprave. 25.a. U pravu je tuženik pod 1) kada u podnesku od dana 2. travnja 2025. navodi da npr.: „Nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], identificirana je sada kao dio stare čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s.i. Tužitelj sada tvrdi da ova cijela nekretnina zapravo predstavlja „zmorašnji kraj južni dio podanak“ opisan pod rednim brojem 21. diobenog ugovora, kako je to izrijekom tužitelj naveo na održanom očevidu 23.7.2024.g. Međutim, u tužbi su tužitelji tvrdili da je njihova prednica u diobi dobila „zmorašnji kraj burnji“ opisan u toč. 21. diobenog ugovora. Dakle, ako je prednica tužitelja dobila „burnji“ kraj, a to je sjeverna strana, tada nije jasno kako je čest. zem. [katastarska čestica] identificirana kao južni dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere. Da se ovdje radi o pogrešnoj identifikaciji proizlazi već iz iskaza tužitelja pod 1) koji je u svom stranačkom iskazu potvrdio da ne zna koji točno dio je pripao njihovoj prednici, možda dio uz cestu. Znači tužitelj tvrdi da nekretnina opisana pod toč. 21. ugovora o diobi predstavlja možda realni dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz cestu, a tužitelj pod 2) smatra da cijela čest. zem. [katastarska čestica] predstavlja nekretninu opisanu u toč 21., s tim da je identificirao južni kraj, a ne sjeverni (burnji)“, i sl..

25.a. U odnosu na niti jednu utuženu nekretninu tužitelji s većim stupnjem vjerojatnosti nisu dokazali da se radi upravo o nekretninama iz diobene isprave koje su OĐ pripale u diobi.

Zaključno, i primjenom pravila o teretu dokazivanja trebalo je odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

26. U stranačkim iskazima tužitelji i tuženici tvrdili su sukladno tužbenim navodima odnosno prigovorima iz odgovora na tužbu. S obzirom da su stranke ove parnice izrazito subjektivne i pristrane te visoko motivirane za uspjehom u sporu sud njihove iskaze nije posebno cijenio smatrajući da se na istima ne može temeljiti niti jedan dio presude.

27. U odnosu na rješenje suda:

Prema odredbi čl. 190. st. 3. ZPP nakon dostave tužbe tuženiku za preinaku tužbe potreban je pristanak tuženika, ali i kad se tuženik protivi, sud može dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama. Sud je rješenjem dopustio objektivnu preinaku tužbe usprkos protivljenju tuženika jer smatra da je ista svrsishodna za konačno rješenje spornih odnosa između stranaka uvažavajući obrazloženje rješenja višeg suda u odluci broj: Gž-131/2023.

28. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP, a trošak priznat tuženiku pod 1) sastoji se od zastupanja istog po punomoćnici iz redova odvjetnika i to za sastav odgovora na tužbu 100 bodova (Tbr. 8.t.1.), za pristup na ročišta od 7.2.2017., 25.4.2017., 8.9.2017., 5.12.2017., 28.9.2020., 13.10.2020., 5.11.2020., 30.4.2021., 8.12.2021., 25.1.2022., 18.8.2023., 23.7.2024., 10.3.2025. i 10.4.2025. od po 100 bodova (Tbr. 9.t.1.), za sastav podnesaka od 23.8.2012., 18.10.2022. i 26.11.2024. od po 100 bodova (Tbr. 8.t.1.), za sastav podnesaka od 24.5.2022. 9.8.2023., 31.3.2025. i 2.4.2025. od po 25 bodova (Tbr. 8.t.3.), sve prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 i 37/22) s tim da vrijednost svakog boda iznosi 2,00 EUR-a što iznosi 3.800,00 EUR čemu se pridodaje PDV od 25% - ukupno 4.750,00 EUR i trošak sudske pristojbe na žalbu od 53,09 EUR ukupno 4.803,90 EUR.

Tuženiku nije priznat preostali zatraženi trošak budući da podnesci od 5.7.2012. i 2.10.2020. nisu bili nužni za uspješno vođenje parnice dok podnesci od dana 24.5.2022., 9.8.2023., 31.3.2025. i 2.4.2025. nisu obrazloženi podnesci iz Tbr. 8.t.1. Tarife, već iz Tbr. 8.t.3. iste. Sudska pristojba na žalbu plaćena je u iznosu od 53,09 EUR, ne 173,00 EUR.

29. Tuženiku pod 2) priznat je trošak koji se sastoji se od zastupanja istog po punomoćnici iz redova odvjetnika i to za odgovora na tužbu 100 bodova (Tbr. 8.t.1.), za pristup na ročišta od 7.2.2017., 25.4.2017., 8.9.2017., 5.12.2017., 28.9.2020., 13.10.2020., 5.11.2020., 30.4.2021., 8.12.2021., 25.1.2022., 18.8.2023., 23.7.2024., 10.3.2025. i 10.4.2025. od po 100 bodova (Tbr. 9.t.1.), za sastav podneska od 20.10.2022. 100 bodova (Tbr. 8.t.1.), za sastav žalbe od 14.2.2022. 125 bodova (Tbr. 10. t.1.), što iznosi 1725 bodova odnosno 3.450,00 EUR čemu se pridodaje PDV od 25% - ukupno 4.312,50 EUR i trošak sudske pristojbe na žalbu od 53,09 EUR ukupno 4.366,40 EUR.

Tuženiku nije priznat preostali zatraženi trošak budući da podnesci od dana 9.8.2023. i 27.11.2024. nisu podnesci ovog tuženika dok su podnesak od dana 24.5.2022. tuženici pisali sami, a ne po punomoćniku. Podnesak od 2.10.2020. kao ni sastav odgovora na žalbu nisu bili nužni za uspješno vođenje parnice dok podnesak od 5.7.2012. nije obrazloženi podnesak iz Tbr. 8.t.1. Tarife, već iz Tbr. 8.t.3. iste.

U Zadru, 20. svibnja 2025.

S U D A C

Sonja Miljak

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se izjavljuje u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka odluke u 3 (tri) primjerka putem ovog suda.

Dostavna naredba:

1.Tužiteljima po punomoćnicima

2.Tuženicima pod 1) i 2) po punomoćnicima