REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-3115/2023

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Katice Lučić, kao predsjednice vijeća, te Jasne Momirović i Ivane Bosnić-Kovačić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika UB, zbog prekršaja iz članka 10. stavka 3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti („Narodne novine“ broj 61/11, 66/19), rješavajući o žalbi okrivljenika UB, podnijetoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, broj: 17. Pp-4771/2022-5 od 16. veljače 2023., na sjednici vijeća održanoj 20. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

I U povodu žalbe okrivljenika UB, a po službenoj dužnosti, ukida se prvostupanjska presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II Uslijed odluke iz točke I, žalba okrivljenika bespredmetna je.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom presudom okrivljenik UB proglašen je krivim i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 400,00 eura/3.013,80 kuna, zbog prekršaja iz članka 10. stavka 3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, činjenično opisanog u izreci prvostupanjske presude, uz pravilno upozorenje da će se, ako dvije trećine izrečene novčane kazne plati u roku za plaćanje, sukladno članku 152. stavku 3. Prekršajnog zakona smatrati da je kazna u cjelini plaćena.

1.1. Istom presudom okrivljenik je obvezan i na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 20,00 eura/150,69 kuna.

2. Protiv navedene presude okrivljenik je pravodobno podnio žalbu.

2.1. U žalbi u bitnom osporava osnovanost pobijane presude.

2.2. Žalitelj predlaže da se, iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.

3. Žalba je za sada bespredmetna.

4. Rješavajući predmet i ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), uz ocjenu navoda žalbe okrivljenika, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske utvrdio je da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka navedenu i opisanu u članku 195. stavku 1. točki 10. Prekršajnog zakona, na koju povredu ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

4.1. Prema članku 195. stavku 1. točki 10. Prekršajnog zakona bitna povreda odredaba prekršajnog postupka počinjena je ako se presuda temelji na nezakonitom dokazu iz člana 90. tog Zakona, dakle ako se temelji na dokazu slobodnom ocjenom kojeg je sud, ocjenjujući ga u zajedništvu s drugim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku.

4.2. Sukladno članku 90. stavku 1. Prekršajnog zakona, sudske odluke ne smiju se temeljiti na dokazima pribavljenima na nezakonit način (nezakoniti dokazi), dok su u smislu stavka 2. točke 2. citiranog članka nezakoniti dokazi oni koji su pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka i koji su izričito predviđeni tim Zakonom te drugi dokazi za koje se iz njih saznalo.

5. Pobijanom presudom okrivljenik je kažnjen novčanom kaznom zbog prekršaja iz članka 10. stavka 3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, u bitnom počinjenog time da bi obavljao javni cestovni prijevoz putnika osobnim vozilom na način da je prevozio dva putnika u smjeru Splita, a da za obavljanje te djelatnosti nije bio registriran kod nadležnog tijela.

5.1. U provedenom postupku okrivljenik je poricao da bi počinio terećeni prekršaj, navodeći da je kritične zgode prolazio u području Resnika i vidio dvije osobe koje su stajale i koje su mu se učinile poznate te ih je povezao, da su mu nudili 20,00 eura za prijevoz, no on da prijevoz nije naplatio, niti je tražio da mu plate.

5.2. U dokaznom postupku ispitan je svjedok ĆB koji je kritične zgode kao voditelj Službe nadzora neregistriranog obavljanja trgovine i usluga pri Državnom inspektoratu Područnog ureda Split, postupajući po dojavi Postaje aerodromske policije u Resniku da okrivljenik obavlja neregistriranu djelatnost prijevoza putnika osobnim vozilom, što učestalo čini, na mjestu događaja zaustavio okrivljenika koji je bio sam u vozilu, kojom prilikom su mu djelatnici aerodromske policije dali potpisane izjave dvojice stranih državljana koji su se u međuvremenu morali udaljiti, u kojima je navedeno da im je UB ponudio prijevoz do Splita uz naplatu, da su sjeli u njegovo vozila, ali da ih je nakon nekog vremena zaustavila policija.

5.3. Člankom 158. stavkom 7. Prekršajnog zakona propisano je da prikupljajući obavijesti ovlaštena osoba tijela državne uprave kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora smije osobu ispitati u svojstvu svjedoka, međutim da to ispitivanje mora biti provedeno sukladno odredbama Prekršajnog zakona o ispitivanju svjedoka, u kojem se slučaju sukladno stavku 8. citiranog članka zapisnik o ispitivanju svjedoka smije koristiti kao dokaz u prekršajnom postupku.

5.4. Analizom provedenih dokaza utvrđeno je da je ispitani svjedok, tereteći okrivljenika, svjedočio o činjenicama koje je saznao čitanjem potpisanih izjava dvojice stranih državljana koji su se u međuvremenu udaljili, u kojima je navedeno da im je UB ponudio prijevoz do Splita uz naplatu, da su sjeli u njegovo vozila, ali da ih je nakon nekog vremena zaustavila policija, međutim te su izjave strani državljani kao svjedoci dali bez ikakvih prethodnih upozorenja, tako da njihovo ispitivanje nije bilo provedeno sukladno odredbama Prekršajnog zakona o ispitivanju svjedoka.

5.5. Prema obrazloženju citirane presude, prvostupanjski sud svoju odluku o krivnji okrivljenika za terećeno djelo temelji upravo na izjavi svjedoka ĆB, međutim njegova saznanja o predmetnom događaju proizlaze iz pisanih izjava sadržaj kojih prepričava, tako da se sva bitna saznanja o događajima kritične zgode, da je okrivljenik obavljao javni cestovni prijevoz putnika osobnim vozilo, a da za obavljanje te djelatnosti nije registriran kod nadležnog tijela, temelje isključivo na tim izjavama stranih državljana.

5.6. Kako se u smislu članka 90. stavka 1. Prekršajnog zakona sudske odluke ne smiju temeljiti na dokazima pribavljenima na nezakonit način, kao niti na drugim dokazima za koje se iz njih saznalo, prvostupanjski je sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona, na koju povredu ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, zbog čega se pobijana presuda ne može ispitati u smislu ostalih žalbenih osnova na koje se žalitelj poziva.

6. Stoga je na temelju članka 206. stavka 1. Prekršajnog zakona riješeno kao u izreci ovog rješenja, s time da će prvostupanjski sud u ponovnom postupku otkloniti istaknutu bitnu povredu, te provesti postupak na zakonom propisani način, po potrebi provesti i druge dostupne dokaze radi pravilnog i potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja, pa detaljnom analizom i ocjenom svakog dokaza ponaosob i u međusobnoj vezi donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku, sa valjanim i jasnim razlozima o odlučnim činjenicama, vodeći računa i o žalbenim navodima.

7. Slijedom navedenog, riješeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 20. svibnja 2025.

Zapisničarka

Predsjednica vijeća

Ivana Vorel Mikša, v. r.

Katica Lučić, v. r.

Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.